Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša (HDZ BiH), gostujući u emisiji “Dan uživo” na N1 televiziji 7.6.2022. godine, govorio je, između ostalog, o “nezakonitosti” izbora aktuelnih članova Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) i “nelegitimnosti” člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, pri čemu je iznio više neistinitih tvrdnji.
Grubeša je u gostovanju komentarisao odluku Vijeća ministara da se 9,7 miliona KM posudi od Regulatorne agencije za statistiku te odluku visokog predstavnika u BiH o finansiranju Općih izbora 2022. godine. U vezi s tim, ustvrdio je da su aktuelni članovi CIK-a BiH nezakonito izabrani.
Grubeša: Ono što mi pokušavamo na Vijeću ministara raditi, i što smo pokušali reći Središnjem izbornom povjerenstvu, koje nije izabrano putem natječaja, znači, nezakonito je izabrano…
N1: Kako vi možete reći da je nezakonito izabrano kad je Sud rekao drugačije?
Grubeša: Nisu izabrani putem natječaja, a oni se biraju putem natječaja.
N1: Vi ste ministar pravde i vi negirate odluku Suda?
Grubeša: Ne negiram ja odluku Suda, odluka Suda se ticala nečeg drugog i nije pravosnažna, pa je ne bih sada komentirao.
Josip Grubeša, 7.6.2022.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) je u martu 2020. godine imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH nakon što je na ovim funkcijama istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću.
Bivši član CIK-a Branko Petrić osporavao je izbor aktuelnih članova CIK-a, kao i pravo Predstavničkog doma PSBiH da imenuje članove CIK-a BiH bez prethodno provedene konkursne procedure. Sud Bosne i Hercegovine odbio je spomenutu tužbu 21.4.2022. godine. U obrazloženju presude navodi se da je osporena odluka Predstavničkog doma PSBiH zakonita i pravilna. Također, u obrazloženju se navodi da je, prema članu 2.5. stav (6) Izbornog zakona BiH, Predstavnički dom PSBiH ovlašten da imenuje članove CIK-a BiH s liste kandidata, a ako se “ova lista ne dostavi Predstavničkom domu PSBiH u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK-a BiH, Predstavnički dom PSBiH predlaže i imenuje članove CIK-a BiH”.
U konkretnom slučaju, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je predložio i imenovao članove Centralne izborne komisije BiH iz reda srpskog, odnosno bošnjačkog naroda, na osnovu svojih zakonskih ovlaštenja kako je to propisano članom 2.5 stav 6. Zakona, iz razloga što Komisija za izbor i imenovanje nije u zakonom predviđenom roku od 30 dana prije istekla mandata prethodnih članova Izborne komisije Bosne i Hercegovine dostavila listu kandidata. Dakle, imenovanje je izvršeno u skladu s ovlaštenjima sadržanim u citiranim propisima Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kao i sa ustavnim ovlaštenjima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sadržanim u članu IV stav 1. tačka 2. i 4. e) Ustava Bosne i Hercegovine.
Presuda Suda Bosne i Hercegovine, 21.4.2022.
Također, s obzirom na to da tužitelj nije naveo nijedan dokaz, Sud je kao paušalne ocijenio prigovore tužitelja “da imenovani kandidati za članove Centralne izborne komisije nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci te da ne mogu obnašati dužnost u tijelima stranke, udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana sa strankom niti mogu biti uključeni u bilo kakvu stranačku aktivnost i da tuženi Predstavnički dom PSBiH nije vodio računa da CIK bude sastavljen na način propisan članom 2.5.1. Izbornog zakona BiH”.
Tokom gostovanja, Grubeša je, u kontekstu izmjena Izbornog zakona BiH, komentarisao i mandat Željka Komšića u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. U vezi s tim, ustvrdio je da ga “ne priznaje kao člana Predsjedništva” te da je bitno da Hrvati izaberu svoga člana Predsjedništva BiH. U tom kontekstu, ustvrdio je da se u Ustavu BiH navodi da “imamo predstavnike naroda”:
N1: Jel’ ga (op. a. Željka Komšića) priznajete kao člana Predsjedništva?
Grubeša: Ne, kao člana Predsjedništva ga ne priznajemo.
N1: Pa sad kažete da poštujete Ustav, a ne priznajete ga.
Grubeša: Pazite sad šta je tu bitno. Bitno je da Hrvati izaberu toga svoga člana Predsjedništva, pa makar se on zvao ne znam ni ja kako.
N1: Gdje to piše u Ustavu?
Grubeša: U Ustavu se kaže da imamo predstavnike tri naroda.
Josip Grubeša, 7.6.2022.
Predsjedništvo BiH, kao ni bilo koja druga institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, ne sastoji se od “predstavnika naroda”. Podsjećamo, Istinomjer je u proteklom periodu u više navrata ocjenjivao tvrdnje imenovanih i izabranih dužnosnika po ovom pitanju, a neki od ocijenjenih su Marinko Čavara, Šefik Džaferović, Nikola Lovrinović…
Članom V Ustava BiH definisano je da se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske”. Dakle, članovi Predsjedništva BiH biraju se iz reda konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, ali nisu predstavnici naroda iz kojeg dolaze.
Također, ovu Grubešinu tvrdnju demantuje i svečana zakletva koju za vrijeme konstitutivne sjednice izgovaraju i potpisuju novoizabrani članovi Predsjedništva BiH:
Ovim se zaklinjem da ću savjesno obnašati datu mi dužnost, poštivati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i temeljne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
Komentarišući mandat Željka Komšića u Predsjedništvu BiH, Grubeša je u nastavku ustvrdio da “član Predsjedništva mora imati svoje predstavnike u Domu naroda Federacije da bi koristio ustavnu mogućnost povlačenja vitalnog nacionalnog interesa”:
Grubeša: Da bi on (op. a. Željko Komšić) koristio svoju ustavnu mogućnost povlačenja vitalnog nacionalnog interesa, taj član Predsjedništva mora imati svoje predstavnike u Domu naroda Federacije, kada govorimo o članovima Predsjedništva koji dolaze iz Federacije. To sada Komšić ne može.
N1:Vi meni hoćete reći da Komšić nije izabran u skladu s Ustavom, a izabran je jednako kao Dragan Čović. Kako?
Grubeša: On je izabran po izbornom zakonu koji je nakaradan, kako smo rekli. Ali Željko Komšić ne može potegnuti vitalni nacionalni interes, i to nije ustavno.
N1: Željko Komšić je član Predsjedništva BiH, to poštujete, priznajete?
Grubeša: To je činjenica, ali je i ovo činjenica: da on ne može povući vitalni nacionalni interes.
Josip Grubeša, 7.6.2022.
Ovu Grubešinu tvrdnju demantuju Ustav Bosne i Hercegovine i Poslovnik o radu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Stavom (2) člana V (Predsjedništvo) Ustava Bosne i Hercegovine definisano je, između ostalog, da će Predsjedništvo BiH nastojati da sve odluke, koje su u njegovoj nadležnosti, usvoji konsenzusom.
c) Predsjedništvo će nastojati da usvoji sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), tačke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tačke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
Kako se navodi u stavu (1) a) članka 10. (Ovlaštenja članova Predsjedništva) Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, članovi Predsjedništva mogu proglasiti neke odluke destruktivnim po vitalni interes entiteta za teritorij s kojeg su izabrani.
Članak 10.
(Ovlaštenja članova Predsjedništva)
1. Svi članovi Predsjedništva su takođe, po prirodi svoje dužnosti, zaduženi za:
a) proglašenje neke odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritorij sa kojega je izabran;
b) pokretanje sporova pred Ustavnim sudom BiH;
c) obavljanje drugih zadataka povjerenih članu Predsjedništva temeljem zakona Bosne i Hercegovine.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
U članku 42. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, stav (3), navodi se da u roku od 72 sata od završetka sjednice na kojoj je usvojena odluka, u čijem slučaju nije mogao biti postignut konsenzus, član Predsjedništva koji nije saglasan može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes.
Članak 42.
(Odluke vezane za sferu vanjskih poslova)
(…)
3. U 72-satnom roku od svršetka sjednice na kojoj je usvojena odluka iz prethodnog stavka, član Predsjedništva koji nije suglasan može je proglasiti destruktivnom za vitalni entitetski interes, odnosno za teritorij s kojega je izabran. Proglašenje se u pisanoj formi dostavlja glavnom tajniku, koji ga odmah distribuira ostalim članovima Predsjedništva i upućuje ga u ovlašteno entitetsko tijelo. Ovlaštena tijela za to su:
a) Narodna skupština Republike Srpske, ako je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske donio proglašenje;
b) Bošnjački klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ako je bošnjački član Predsjedništva donio proglašenje;
c) Hrvatski klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko je hrvatski član Predsjedništva donio proglašenje.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
Dakle, prema Ustavu Bosne i Hercegovine i Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, članovi Predsjedništva ne mogu “povlačiti vitalni nacionalni interes”, kako je ustvrdio Grubeša, već određene odluke, ukoliko ne dođe do konsenzusa, proglasiti destruktivnim po vitalni interes entiteta iz kojeg dolaze.
S obzirom na sve navedeno, Istinomjer tvrdnje ministra pravde BiH Josipa Grubeše ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)