U četvrtak, 22.9.2022. godine, održana je predizborna debata kandidata za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, u kojoj je jedan od učesnika, Nenad Grković, ustvrdio da se iz Republike Srpske svako može kandidovati za člana Predsjedništva BiH.
Komentarišući temu neophodnosti izmjena Izbornog zakona, a u vezi s implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava, Nenad Grković je istakao da Republika Srpska nema problem kao Federacija BiH:
Nenad Grković: Mi u Republici Srpskoj, hajde možemo reći tako uslovno, nemamo taj problem. U Republici Srpskoj se može svako kandidovati za člana Predsjedništva, i mislim da sad čak imamo jednog kandidata da li se izjasnio kao Bošnjak ili kao Hrvat.
Saša Magazionvić: Za člana predsjedništva čega?
Nenad Grković: Da, da, da. Člana Predsjedništva BiH.
Saša Magazionvić: Svako se može kandidovat’?
Nenad Grković: Može se svako kandidovat’.
Saša Magazionvić: Otkad to?
Nenad Grković: Pa, evo, imate ovaj Begić mali, šta je on?
Saša Magazionvić: Za šta se on kandidovao?
Nenad Grković: Pa za člana Predsjedništva.
Saša Magazionvić: Čega? Niste vi to dobro pročitali.
Dijaloška emisija BHRT, 22.9.2022.
U članu V Ustava Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo) navodi se da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno s teritorije Federacije BiH, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske.
Prema članu 8.1 Izbornog zakona BiH, članove Predsjedništva BiH koji se biraju neposredno s teritorije Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Federaciji BiH. S druge strane, člana Predsjedništva BiH koji se bira s teritorije Republike Srpske, jednog Srbina, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj.
Dakle, prema Ustavu BiH i Izbornom zakonu BiH, Bošnjaci i Hrvati s prebivalištem u Republici Srpskoj ne mogu se kandidovati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine niti mogu glasati za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog, odnosno hrvatskog naroda, isto kao što se Srbi s prebivalištem u Federaciji BiH ne mogu kandidovati za Predsjedništvo BiH niti glasati za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.
Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je 2016. godine odluku u predmetu “Pilav protiv Bosne i Hercegovine”, prema kojoj je onemogućavanje Ilijazu Pilavu, Bošnjaku iz Srebrenice, da se kandiduje na izborima za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine diskriminatorno.
Ilijaz Pilav podnio je 2006. godine kandidaturu Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK BiH) za člana Predsjedništva BiH. CIK je odbio njegovu kandidaturu uz obrazloženje da ne može biti biran u Predsjedništvo BiH s teritorije Republike Srpske s obzirom na to da se izjašnjava kao Bošnjak. Ustavni sud BiH odbio je njegovu žalbu u septembru 2006. godine. Pilav je 2010. godine još jednom podnio kandidaturu, koja je također odbijena.
S obzirom na to da se Bošnjaci i Hrvati s prebivalištem u Republici Srpskoj ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog, odnosno hrvatskog naroda, a što je ocijenjeno kao diskriminacija u slučaju “Pilav protiv BiH”, Istinomjer tvrdnju Nenada Grkovića da se “u Republici Srpskoj svako može kandidovati za člana Predsjedništva BiH” ocjenjuje neistinitom.
Podsjećamo, Istinomjer je nedavno i tvrdnju kandidata za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH Milana Novitovića da se Jevrej može kandidovati za člana Predsjedništva BiH ocijenio neistinitom.
(Istinomjer.ba)