Izborni zakon Bosne i Hercegovine predmet je rasprave na domaćoj političkoj sceni već godinama, a diskusije o ovoj temi našle su se u evidenciji Istinomjera i u prvoj polovini 2024. godine, uključujući neispunjena obećanja Dragana Čovića, ali i neistinite tvrdnje Marinka Čavare i Ermine Salkičević-Dizdarević.
Protekla godina je zaključena, a nova započeta s već tradicionalno redom neispunjenim obećanjima o skorom usvajanju izmjena Izbornog zakona. Dokument “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022–2026. godine“ krajem novembra 2022. godine potpisali su predsjednici HDZ-a BiH i SDP-a BiH Dragan Čović i Nermin Nikšić. Godinu kasnije, istekli su rokovi predviđeni za implementaciju pojedinih njegovih dijelova, uključujući obećanja o izmjenama ustavne i izborne legislative.
Nakon održanog sastanka lidera vladajuće koalicije na državnom nivou u Laktašima u januaru 2024. godine, Dragan Čović najavio je da će izmjene Izbornog zakona BiH biti finalizirane do kraja februara 2024. godine, što se ponovo nije desilo.
Osim neispunjenih obećanja, Istinomjer je u proteklom periodu zabilježio i neistinite izjave o pojedinostima Izbornog zakona BiH. Govoreći o njegovom tehničkom dijelu, član Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Marinko Čavara ustvrdio je da postojeća rješenja u okviru Izbornog zakona BiH omogućavaju potpuni integritet izbornog procesa, što je u suprotnosti sa sadržajem dokumenata relevantnih međunarodnih institucija i organizacija.
Također, zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH Ermina Salkičević-Dizdarević izjavila je da izmjene Izbornog zakona nisu zahtjev Evropske komisije za otvaranje pregovora o pristupanju BiH Evropskoj uniji, što demantuje Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji iz 2019. godine te je i ova tvrdnja ocijenjena kao neistinita.
Djelimično preciznija bila je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, konstatujući da su SNSD i HDZ BiH imale više od deset godina da donesu izmjene Izbornog zakona. S obzirom na činjenicu da je tokom navedenog perioda HDZ BiH bio dijelom svakog sastava državne vlasti, ali da to sa SNSD-om nije slučaj, tvrdnja Trivić ocijenjena je kao poluistinita.
Podsjećamo, problemi unutar izborne legislative datiraju još od prvih izbora nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a svoje jasne formulacije dobili su u okviru preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).
I pored toga što se upravo implementacija tih preporuka našla u prvom od 14 prioriteta – “Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a” – u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU objavljenom u maju 2019. godine, nijedna garnitura vlasti na državnom nivou nije ih implementirala.
Na kraju, to je učinio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u Odluci kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 26. marta 2024. godine.
Nakon što je visoki predstavnik nametnuo tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona BiH kojima se u dobroj mjeri unapređuje integritet izbornog procesa, uslijedile su najave, ali i prvi konkretni koraci u pravcu opstrukcija njihove implementacije. Više o ovoj temi Istinomjer je pisao u analizi “Schmidtove izmjene unaprijedile izborni proces – da li je upitna njihova implementacija?”.
(Istinomjer.ba)