U govoru koji je održao na skupu Žena SDA, a koji je Face TV prenijela 18. maja 2025. godine, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović govorio je o rezultatima vlada u kojima je SDA učestvovala, kao i o stanju u entitetima, iznoseći neutemeljene, neistinite i poluistinite tvrdnje.
Ekonomija i poplave
Govoreći o rezultatima vlasti SDA u različitim periodima, Izetbegović je izjavio kako je ekonomija rasla i za vrijeme poplava i za vrijeme pandemije.
Nema šta nas nije pogodilo. Do poplava kakve jednom u hiljadu godina pogode zemlju. Hiljadugodišnje poplave smo upamtili. Stogodišnju pandemiju, koja je svijet zaustavila, ekonomiju. Pa i u tim uslova nam je ekonomija, dakle, rasla.
Bakir Izetbegović, 18.5.2025.
Velike poplave pogodile su Bosnu i Hercegovinu 2014. godine i izazvale ljudske gubitke i materijalne štete, koje su zvanično procijenjene na 3,9 milijardi KM. U tom periodu dužnost premijera Federacije BiH obnašao je Nermin Nikšić iz SDP-a BiH, a predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH. SDA tada nije činila vladajuću većinu iako je dio ministara u federalnoj Vladi dolazio iz te stranke. SDP je dvije godine ranije raskinuo koaliciju sa SDA, ali zbog kompliciranih parlamentarnih procedura nije bilo moguće smijeniti njihove federalne ministre, dok su kadrovi ove stranke u Vijeću ministara BiH smijenjeni 2012. godine.
Tadašnji kadrovi SDA Fadil Novalić i Denis Zvizdić preuzeli su dužnosti premijera Federacije BiH, odnosno predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, 2015. godine, nakon poplava. Ipak, 2014. godine, usprkos poplavama i političkoj nestabilnosti, BDP BiH je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, nastavio rasti.
Međutim, za vrijeme pandemije Covid-19 došlo je do pada BDP-a BiH. Od 2013. do 2019. godine BDP FBiH rastao je u postocima između 1,5% i 3,8%, da bi u 2020. godini imao pad od -3,15%.
Kao što je Istinomjer već pisao, 2021. godine je, kao rezultat postpandemijskog oporavka ekonomije, došlo do rasta BDP-a od 8,1% dok je u 2022. godini rast BDP-a iznosio 4,1%, da bi se u prvoj godini mandata Nermina Nikšića 2023. godine smanjio na 2,0 %, što je u skladu sa smanjenjem rasta i u Europskoj uniji. Prema prvim procjenama Federalnog zavoda za statistiku, rast BDP-a ovog entiteta u 2024. godini iznosio je 2,8%.
Stanje u Federaciji BiH
Prilikom govora o rezultatima rada trenutnih vlasti Izetbegović je ustvrdio da je u Federaciji BiH (FBiH) došlo do teških zaduženja te da su sva javna preduzeća u minusu.
Dakle, doveli su nas do najteže političke, ustavne, sigurnosne krize i do zaduženja teških Federacije, do minusa u svim javnim preduzećima. Znamo kako je naše stanje, dalje nabrajati neću.
Bakir Izetbegović, 18.5.2025.
Posljednji dostupni podaci Ministarstva financija i trezora BiH za četvrti kvartal 2024. godine o javnom dugu pokazuju kako je javni dug FBiH za vrijeme mandata Nermina Nikšića od 2023. godine do kraja 2024. godine porastao sa 6,6 milijardi KM na 6,8 milijardi KM.
Međutim, usprkos rastu javnog duga u ukupnom iznosu, podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kako je BDP FBiH rastao brže od duga – s 31,9 milijardi KM u 2023. na 34,3 milijarde KM u 2024. godini – te se udio javnog duga u BDP-u smanjio, što je ekonomist Predrag Mlinarević za portal Capital.ba ocijenio kao relevantnijim kriterijem za procjenu zaduženosti od ukupnog iznosa duga. Prema posljednjim podacima koje je iznio premijer Nikšić, javni dug Federacije BiH se u 2025. godini smanjio s 23,4% BDP-a s početka mandata na 18,6% BDP-a.
Prema Zakonu o javnim preduzećima FBiH, javnim preduzećem smatra se pravno lice koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa, poput energetike, komunikacija, komunalne djelatnosti itd. U bazi javnih preduzeća Transparency Internationala na kraju 2023. godine u FBiH je bilo registrovano na stotine javnih preduzeća.
Pretragom dostupnih godišnjih izvještaja za 2024. godinu vidljivo je kako nisu sva javna preduzeća u FBiH u minusu, kako tvrdi Izetbegović. Tako, naprimjer, bilans uspjeha BH Telecoma pokazuje kako je ovo javno preduzeće u 2024. godini ostvarilo dobit od 65 miliona KM, što predstavlja povećanje od oko 35% u odnosu na 2023. godinu, dok je dobit od 52 miliona KM ostvarila i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
Neutemeljene tvrdnje o Republici Srpskoj
Izetbegović je, govoreći o sankcijama uvedenim Miloradu Dodiku, iznio i niz tvrdnji o stanju u Republici Srpskoj (RS).
U RS, populacija je 20% starija nego u Federaciji. Primanja su 20% niža. Dug unutrašnji i prema vani je duplo veći per capita nego u Federaciji.
Bakir Izetbegović, 18.5.2025.
Precizni podaci o stanovništvu ne postoje, jer popis stanovništva u BiH nije proveden od 2013. godine. Iako postoje procjene broja stanovnika/ca u entitetima, Zavod za statistiku RS ne vrši procjene starosne strukture stanovništva te je nepoznato u kojem je entitetu populacija starija i za koliko postotaka.
Kao što je Istinomjer već pisao, iako postoje podaci o prosječnoj plaći u entitetima, metodologija njihovog izračunavanja je različita, jer se u RS u prosječnu plaću uračunava ukupno isplaćeni iznos radniku/ci, a u FBiH se u prosjek ne uračunavaju ostale naknade, poput toplog obroka, tako da je ukupno isplaćeni prosječan iznos u ovom entitetu veći od iznosa prosječne plaće. Također, ukupna prosječna primanja razlikuju se od prosječne plaće, jer građani/ke mogu imati i druge prihode te nije moguće izračunati u kojem su entitetu prosječna primanja niža.
Budući da precizan broj stanovnika/ca ne postoji, isto tako nije moguće sa sigurnošću izračunati ni javni dug po glavi stanovnika. Kao što je Istinomjer već pisao, prema podacima iz posljednjeg popisa stanovništva 2013. godine, dug po glavi stanovnika u RS veći je za 86,3% nego u drugom entitetu, dok je, prema posljednjim dostupnim procjenama broja stanovnika/ca entitetskih zavoda za statistiku, javni dug po glavi stanovnika u RS veći za 98,4% nego od FBiH.
Iako su određeni aspekti Izetbegovićevog govora utemeljeni u stvarnim događajima, poput poplava 2014. godine ili pandemije, kao i rasta ukupnih dugovanja, statistički podaci pokazuju da mnoge njegove tvrdnje ne odražavaju potpuno činjenično stanje ili nisu utemeljene na javno dostupnim podacima.
(Istinomjer.ba)