Neistina

I Čavara se pridružio onima koji tvrde da je CIK BiH “nezakonito dopunjen”

U intervjuu za Večernji list BiH objavljenom 21.9.2022. godine predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i kandidat za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) Marinko Čavara dotakao se i teme izbora članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH).

Foto: Predsjednik FBiH

Ustvrdivši, pored ostalog, da “praktički nema uvjeta za izbore”, Čavara je svoj stav obrazložio time da je Ustavni sud BiH, nakon što je odlučio o presudi u predmetu “Ljubić” o, kako je rekao, “legitimnom predstavljanju”, izbrisao odredbe Izbornog zakona BiH koje govore o načinu popunjavanja federalnog Doma naroda, a nakon što Parlamentarna skupština BiH u roku od šest mjeseci nije promijenila navedene odredbe.

“Jasno je kako te odredbe ne postoje u Izbornom zakonu te je samim time nemoguće, zakonski nemoguće, popuniti tu prazninu”, dodao je Čavara te izjavio da je aktuelni saziv CIK-a BiH nezakonito dopunjen:

A onda se događa da oni koji žele uraditi nešto na svoj način izbornim inženjeringom kažu kako Središnje izborno povjerenstvo ima pravo. A znamo da su nezakonito dopunili određeni broj članova Središnjeg izbornog povjerenstva.

Marinko Čavara, 21.9.2022.

Nije prvi put da visoki zvaničnici/e i politički predstavnici/e u Bosni i Hercegovini iznose tvrdnje da trenutni saziv Centralne izborne komisije BiH nije izabran u skladu s važećim zakonima i procedurama. Takve vrste izjava, pored ostalih, iznosili su predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH i kandidatkinja HDZ-a BiH za članicu Predsjedništva BiH na Opštim izborima 2022. godine Borjana Krišto, kao i aktuelni ministar pravde u Vijeću ministara BiH Josip Grubeša.

Tragom takve tvrdnje, koju je ovoga puta iznio aktuelni predsjednik Federacije BiH, podsjećamo da je 11.3 2020. godine Predstavnički dom PSBiH imenovao Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića za članove/ice CIK-a BiH nakon što je u novembru 2019. godine istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću.

S obzirom na činjenicu da je Komisija za izbor članova CIK-a kasnila sa zakonski utvrđenom procedurom i kandidatskom listom, prema odredbama Izbornog zakona, to je ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PSBiH da imenuje navedene članove/ice. Nešto kasnije, 20.5.2020, nakon što Kolegij nije postigao saglasnot o tome, i Željka Bakalara je po istoj proceduri Predstavnički dom PSBiH izabrao za člana CIK-a BiH.

Nakon navedenih imenovanja, iskoristivši svoje zakonsko pravo, bivši član CIK-a BiH Branko Petrić podnio je tužbu Sudu BiH putem koje je pokušao da ospori izbor aktuelnih članova/ica CIK-a BiH, kao i pravo Predstavničkog doma PSBiH da imenuje članove/ice CIK-a BiH bez prethodno provedene konkursne procedure.

Sud BiH je 21.4.2022. godine donio prvostepenu presudu kojom je odbio spomenutu tužbu Branka Petrića, pri čemu je u obrazloženju presude navedeno da je osporena odluka Predstavničkog doma PSBiH zakonita i pravilna.

U konkretnom slučaju, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je predložio i imenovao članove Centralne izborne komisije BiH iz reda srpskog, odnosno bošnjačkog naroda, na osnovu svojih zakonskih ovlaštenja kako je to propisano članom 2.5 stav 6. Zakona, iz razloga što Komisija za izbor i imenovanje nije u zakonom predviđenom roku od 30 dana prije istekla mandata prethodnih članova Izborne komisije Bosne i Hercegovine dostavila listu kandidata. Dakle, imenovanje je izvršeno u skladu s ovlaštenjima sadržanim u citiranim propisima Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kao i sa ustavnim ovlaštenjima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sadržanim u članu IV stav 1. tačka 2. i 4. e) Ustava Bosne i Hercegovine.

Presuda Suda Bosne i Hercegovine, 21.4.2022.

Samo nekoliko dana pred početak izborne kampanje za Opšte izbore 2022. godine Sud Bosne i Hercegovine je 24.8.2022. godine odbacio kao nedopuštenu tužbu Branka Petrića, Novaka Božikovića i Sanje Stanimirović-Ostojić protiv odluke Predstavničkog doma PSBiH o imenovanju članova/ica Centralne izborne komisije BiH.

U odluci Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine pored ostalog je podvučeno da je Predstavnički dom PSBiH u ovom konkretnom slučaju “postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BiH”.

Kako je u konkretnom slučaju, u skladu sa članom 2.5. stav 6 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, imenovanje članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, to je Apelaciono vijeće za upravne sporove mišljenja da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u postupku imenovanja članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i prema relevantnim propisima Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Sud BiH, 24.8.2022.

Kao i u ranije navedenim slučajevima, tvrdnju Marinka Čavare da je nezakonito dopunjen određeni broj članova CIK-a BiH Istinomjer također ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!