Još jedna presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, ovoga puta “Kovačević protiv Bosne i Hercegovine”, potvrdila je ono što je već odavno poznato, da je ustavno-pravni sistem u BiH pun diskriminatorskih odredbi prema građanima naše zemlje, bez obzira kako se izjašnjavaju i gdje u BiH žive.
U sažetku presude objavljenom 29.8.2023. godine na zvaničnoj stranici ESLJP-a sud je sa šest glasova za i jednim protiv, odlučio da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 (opšta zabrana diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima zbog toga što apelant Kovačević nije adekvatno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Sud je utvrdio da trenutni politički sistem daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, društvene, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora. “Konstitutivni narodi“ očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu.
ESLJP, 29.8.2023.
Podsjećajući da Ustav BiH pravi razliku između kategorija stanovništva kao što su “konstitutivni narodi” (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i “ostalih i građana Bosne i Hercegovine” kao pripadnika etničkih manjina i onih koji se ne izjašnjavaju o pripadnosti bilo kojoj etničkoj grupi, Sud primjećuje da za određivanje etničke pripadnosti nisu potrebni nikakvi objektivni kriterijumi kao što su jezik ili religija, odnosno da ljudi sami o tome odlučuju.
“Odredbe koje daju privilegije “konstitutivnim narodima” tri dominantne etničke grupe uvrštene su u Ustav nakon što su usaglašeni osnovni principi Dejtonskog sporazuma, navodno zbog insistiranja nekih od strana”, dodaje se, te skreće pažnja na činjenicu da samo osobe koje se izjasne da pripadaju jednoj od tri dominantne etničke grupe imaju pravo kandidovanja za Dom naroda i Predsjedništvo.
U dijelu obrazloženja Žalbeni navodi, postupak i sastav Suda, podsjeća se da se, pozivajući se na član 14. (zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima, a u vezi sa članom 3. Protokola br. 1 (pravo na slobodne izbore), i član 1. Protokola br. 12 (opšta zabrana diskriminacije), podnositelj predstavke žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim parlamentarnim izborima održanim 2022. godine.
Navodeći da podnositelj predstavke u suštini žali da zbog aranžmana podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije istinska demokratija, već “etnokratija“ u kojoj je etnička pripadnost – a ne državljanstvo – ključna za osiguranje moći i kontrolu resursa i u kojoj tri dominantne etničke grupe kontrolišu državne institucije u cilju ostvarenja svojih interesa, a svi drugi su građani drugog reda, Sud je uzeo u obzir historijski kontekst, prije svega da je cilj spornih aranžmana podjele vlasti bio okončanje brutalnog sukoba obilježenog genocidom i „etničkim čišćenjem”.
Priroda sukoba je bila takva da se nije mogao osigurati mir bez pristanka na “konstitutivne narode”. Stoga se ne može isključiti da bi postojanje gornjeg doma sastavljenog samo od predstavnika tri dominantne etničke grupe bilo prihvatljivo u kontekstu Bosne i Hercegovine, pod uslovom da su ovlaštenja Doma naroda ograničena na precizno, usko i strogo definisane vitalne nacionalne interese “konstitutivnih naroda“. Međutim, donošenje svih zakona zahtijeva saglasnost Doma naroda. Iz tog razloga, u njemu moraju biti zastupljeni svi segmenti društva. Trenutno uređenje daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, socijalne, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora.
ESLJP, 29.8.2023.
Nakon što je postala članica Vijeća Evrope 2002. godine, Sud podsjeća da je reforma izbornog sistema neispunjena međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine, te skreće pažnju da se naša zemlja obavezala da će uz pomoć Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija), preispitati izborno zakonodavstvo shodno standardima Vijeća Evrope, i izmijeniti sve što je potrebno.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope je, od tada, redovno podsjećala Bosnu i Hercegovinu na ovu obavezu i pozivala je da usvoji novi Ustav s ciljem prelaska sa „etničkog principa na građanski princip“, navodi se dalje u presudi Kovačević protiv BiH, kao i da Sud nije našao nijedan razlog da odstupi od svoje sudske prakse, posebno od presuda Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, u kojima je Sud utvrdio diskriminaciju osoba koje ne pripadaju „konstitutivnim narodima“ u Bosni i Hercegovini, i onih koji ne ispunjavaju kombinaciju uslova etničkog porijekla i mjesta prebivališta u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
“Konstitutivni narodi” očigledno uživaju povlašten položaj u trenutnom političkom sistemu, zaključuje Sud dalje, odlučivši tako da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 u vezi sa pritužbom podnositelja predstavke koja se ticala sastava Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Pored toga, Kovačević se, kako se podsjeća, žalio i da je na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine njegov izbor bio ograničen na one kandidate koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci i Hrvati, jer samo stanovnici Republike Srpske imaju pravo glasati za one kandidate koji se izjašnjavaju kao Srbi, kao i da oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici “konstitutivnih naroda” nemaju uopšte pravo da se kandiduju na izborima za Predsjedništvo.
Podnositelj je smatrao da je zbog takve kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija njegovo zakonsko pravo glasa ograničeno na način koji ga diskriminiše prema mjestu prebivališta i na etničkoj osnovi.
Pošto je Sud već utvrdio da ova kombinacija teritorijalnih i etničkih kriterija predstavlja diskriminaciju protivnu članu 1. Protokola br. 12 u kontekstu učešća na izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zaključio je da isto važi i za glasanje na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Prije svega, podnositelj predstavke nije imao mogućnost da glasa za kandidate koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici “konstitutivnih naroda” (pošto oni nemaju pravo da se kandiduju). Nadalje, budući da mu je prebivalište u Federaciji, podnositelj nije imao pravo da glasa za kandidate koji su se izjasnili kao Srbi. Stoga, za razliku od Bošnjaka i Hrvata u Federaciji i Srba u Republici Srpskoj, podnositelj predstavke nije adekvatno zastupljen u kolektivnom Predsjedništvu. Njega dakle različito tretiraju prema mjestu prebivališta i na etničkoj osnovi.
ESLJP, 29.8.2023.
Važno je i skrenuti pažnju da je Sud tom prilikom naveo i da je Predsjedništvo BiH političko tijelo države, a ne entiteta, te da se njegova politika i odluke tiču svih građana Bosne i Hercegovine, bilo da žive u Federaciji, Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu.
Sud je zauzeo i stav da stvarna politička demokratija, zasnovana na slobodnom pravu glasa, najbolje doprinosi očuvanju mira i dijaloga, odnosno da glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju.
Čak i kada bi se zadržao neki vid etničkog predstavljanja, on bi morao biti sekundaran političkom predstavljanju, ne bi smio diskriminisati “ostale i građane Bosne i Hercegovine” i morao bi uključivati etničku zastupljenost na nivou cijele države.
ESLJP, 29.8.2023.
Na konferenciji za medije održanoj na dan objavljivanja presude u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, Slaven Kovačević je izjavio da nema razumnog prava da se njegova mogućnost glasanja na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo BiH sužava na bilo koji način, kao i da je presudom “srušen je koncept legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda, kako piše u Ustavu”.
Jer, kako je to Sud utvrdio ova zemlja treba da obezbijedi primarno građansko predstavljanje u institucijama vlasti. Etničko predstavljanje u institucijama vlasti direktan je udar na demokratiju, jer Vijeće Evrope garantira pravo svih građana na individualnom nivou. Učinili smo da se suverenitet vraća u ruke nas građana, svih građana, koliko god da nas ima u BiH.
Slaven Kovačević, 29.8.2023.
Pored ostalog, u svom obraćanju Kovačević je rekao da BiH mora preći sa etničkog na građanski koncept jer je to neminovnost u Evropskoj uniji, naglasivši da je to suština presude Evropskog suda, te da se ne radi, kako neki tvrde, o napadu na Dejtonski mirovni sporazum.
Naš zadatak je nadograditi Ustav Bosne i Hercegovine. Nikad ovakva BiH neće ući u Evropsku uniju. Zanima me šta će reći zemlje Kvinte i OHR, koji je ovom presudom osramoćen. On je pokušao da uvede etnički izborni prag pa je to pretvorio u etnički količnik. Ovo je moja pobjeda nad visokim predstavnikom.
Slaven Kovačević, 29.8.2023.
Reakcije od “teško provodiva”, preko “od te priče nema ništa” do poziva da se odmah krene u provođenje
Reakcije na presudu “Kovačević protiv BiH” počele su stizati i prije nego je njen sadržaj zvanično objavljen, a nakon gostovanja Kovačevića na televiziji Hayat 27.8.2023. godine kojom prilikom je obavijestio javnost da je Sud uvažio najveći dio njegovog zahtjeva.
Jedna od prvih reakcija stigla je narednog dana od strane predsjednika SDP-a BiH i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića koji je izjavio da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje da je budućnost evropske Bosne i Hercegovine budućnost građanske Bosne i Hercegovine, ali i dodao da nas iskustvo uči da sama presuda u BiH ne znači da će automatski biti i provedena.
Ipak, svaka presuda Evropskog suda za ljudska prava nam trasira put i pokazuje šta trebamo, pa i moramo uraditi da BiH postane punopravna članica Evropske porodice. Nadam se da će ova, kao i sve prethodne presude biti provedena jer nam to svima treba.
Nermin Nikšić, 28.8.2023.
Sa druge strane, za njegovog kolegu, premijera Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića, posljednja odluka ESLJP je “nečija želja i pokušaj da u mirnodopskom vremenu ostvari svoje ratne ambicije.
“Dok je BiH po dejtonskom Ustavu od te priče nema ništa”, izjavio je tim povodom Višković, ustvrdivši da Strazbur, Ustavni sud i Tužilaštvo BiH mogu da donose odluke “ali Republika Srpska ima svoje nadležnosti i pravac”.
Pozivam svoje kolege u Sarajevu, da ako žele BiH, onda moraju priznati jednu činjenicu, a to je Republika Srpska. S njom se mora razgovarati zbog budućnosti BiH.
Radovan Višković, 28.8.2023.
Predsjednik opozicionog SDS-a Milan Miličević rekao je da ako je neko ovom presudom imao plan da nakon majorizacije hrvatskog naroda u BiH majorizuje i srpski, prevario se, dodavši da se nada da u RS ne postoji ruka koja će prihvatiti bilo koje rješenje po kojem će našeg člana Predsjedništva BiH i delegate iz RS birati neko drugi.
Lider PDP-a, još jedne opozicione partije iz RS-a Branislav Borenović, na pitanje o presudi Evrospkog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević, izjavio je da to nije Bosna i Hercegovina, te da bi njeno provođenje bilo u, kako je rekao, suprotnosti sa principom postojanja ove zemlje, te da sama presuda neće donijeti bilo šta dobro.
“Sa ovakvim diskiminacijskim sistemom BiH ne može napraviti odlučujuće korake ka članstvu u Evropskoj uniji”, poručili su putem zajedničkog saopštenja iz tzv. Trojke koju čine SDP BiH, Naša Stranka i NiP, dodajući pored ostalog da ova presuda predstavlja važnu polazišnu osnovu za svake buduće razgovore o reformama u našoj državi.
Posljednja presuda potvrđuje obavezu BiH da uskladi svoje zakonodavstvo i otkloni diskriminaciju postoji još od 2002. godine. Ista diskriminacija i iste obaveze države ponovoljene su u više presuda samog Evropskog suda za ljudska prava u proteklih 20 godina. Ključna poruka i ove presude jeste da svaki oblik diskriminacije mora biti otklonjen.
SDP BiH, NiP, NS, 29.8.2023.
Iz Predsjedništva SDA su pozdravili presudu Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića, naglasivši da ona, uz one ranije donesene, mora biti temelj svih budućih razgovora o izmjenama Ustava BiH i izbornog zakonodavstva, a bilo kakva rješenja koja su u suprotnosti sa suštinom ovih presuda ili kojima se njihova provedba dodatno otežava su neprihvatljiva.
Za DF presuda po Kovačevićevoj apelaciji do sada je najvažnija kada je riječ o Bosni i Hercegovini jer, kako su naveli, na izvjestan način simbolizira decenijsku borbu za jednakopravnost građana države Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu da je iza nas deset godina pravne i političke borbe za jednopravnost građana Bosne i Hercegovine, pozivamo sve zainteresovane aktere da se u istu borbu uključe, jer od odnosa političkih snaga u Bosni i Hercegovini u idućih deset godina, ovisi mogućnost implementacije presuda, kao i mogućnost izgradnje građanske države Bosne i Hercegovine.
Demokratska fronta, 28.8.2023.
No, s tim se ne slaže Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, koji je nakon izjave Kovačevića da je presudom srušen koncept legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, poručio da će “legitimnost hrvatskog naroda, kao i svakog drugog naroda, bit će još jače izražena u svim njegovim zahtjevima.
Odgovor je vrlo jednostavan: legitimnost hrvatskog naroda, kao i svakog drugog naroda, bit će još jače izražena u svim našim zahtjevima oko izmjena i Ustava, svih zakona, naravno Izbornog zakona, tamo gdje se štite kolektivna prava, a to su Domovi naroda i Predsjedništvo, hrvatski narod će birati svoje legitimne predstavnike.
Dragan Čović, 28.8.2023.
Dodajući pored ostalog da BiH može biti organizovana na razne načine, ali po građanskom modelu ne, Čović je rekao i da vjeruje da će ova presuda biti teško provedena, kao i mnoge prethodne.
Za članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović potonja odluka ESLJP u Strazburu je udar na Ustav BiH, a koja je donesena sa, kako je rekla, namjerom da se ukine balans, te da ne vjeruje da će se ta odluka ikada sprovesti.
Bilo je nekoliko odluka Evropskog suda za ljudska prava koje su definitivno udar na ustavnu postavku u okviru BiH, pa tako je i sa ovom posljednjom. I ova odluka je donesena s ciljem da se ukine balans koji je napravljen kada je stvaran Dejtonski sporazum i na osnovu koga smo živjeli u miru tolike godine, uz naravno veliko političko nerazumijevanje.
Željka Cvijanović, 30.8.2023.
Na kraju, za predsjednika RS-a Milorada Dodika ova presuda je, kako je izjavio, “više preporuka nego obavezujuća stvar”, te je najavio sjednicu NSRS na kojoj će predložiti organima BiH da odluku odbace kao pravno ništavnu.
“BiH zaustavljaju u procesima koji su vezani za dalje mogućnosti i razvoj”, dodao je Dodik pored ostalog ustvrdivši da presuda ima za cilj da se obračuna sa konstitutivnošću naroda.
U slučaju neprovođenje presude, Kovačević najavio krivične prijave
Dosadašnje presude ESLJP u okviru kojih su utvrđene diskriminatorske odredbe u ustavnoj legislativi i Izbornom zakonu BiH, a koje pripadnicima nacionalnih manjina, onima koji se izjašnjavaju kao građani BiH ali i pripadnicima “konstitutivnih naroda” u zavisnosti od toga na kojem dijelu teritorije BiH žive, onemogućavaju da biraju i budu birani na izborima za određene nivoe i organe vlasti, i dalje čekaju na provedbu.
Radi se o presudama “Sejdić-Finci protiv BiH”, “Zornić protiv BiH”, zatim “Šlaku”, “Pilav” i “Pudarić”, ali i presudi Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića.
Pored toga što je, na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima, obaveza nadležnih institucija BiH da se ove presude implementiraju, to je obaveza i iz 14 prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, koje stoje ispred BiH na njenom putu ka članstvu u EU.
Ta obaveza još je više naglašena nakon što je Bosna i Hercegovina polovinom decembra 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU.
No, ni 14 godina od donošenja presude “Sejdić i Finci protiv BiH” nije bilo dovoljno da nadležne institucije ispune svoje obaveze i uklone diskriminatorske odredbe u skladu sa ovom, ali i ostalim presudama ESLJP.
U kontekstu eventualnog neprovođenja presude Kovačević je na ranije pomenutoj press konferenciji najavio krivične prijave, pozivajući se na odredbe Krivičnog zakona BiH.
“Ima onih koji kažu znate ova presuda se neće nikada provesti”, rekao je s tim u vezi Kovačević, podsjećajući na dug period na koji se čeka na implementaciju presude Sejdić i Finci protiv BiH.
Izjavivši da se on neće, kako je rekao, postaviti kao drugi, živi apelanti, Kovačević je prvo skrenuo pažnju da neće dozvoliti da se eventualna implementacija ove presude pravi kroz manipulaciju, odnosno da će biti implementirana samo onda kada on kao tužitelj bude zadovoljan rješenjem.
U tom kontekstu, pozivajući se na odredbe Krivičnog zakona BiH, Kovačević je najavio krivične tužbe protiv nadležnih ukoliko se ne budu bavili implementacijom presude.
Podsjetiću vas, u članu 293, Krivičnog zakona BiH piše da je krivično djelo neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava kao što je krivično djelo neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH. Pa kad onda oni koji kažu “to će biti teško provesti”, ja ih upozoravam na član 30. Krivičnog zakona BiH da je podstrekavanje ili podsticanje na činjenje krivičnog djela ima snagu istog tog djela na koje se odnosi. Dakle onaj koji već sada podsrtrekava druge da ne provedu ovu presudu čini krivično djelo…. Stvar je vrlo ozbiljna. Ovo ne može stajati 10 godina i neće. Sačekaćemo neko vrijeme, razumno, pa vidjeti hoće li ovi koji se bave time i donose zakone ući i priču implementacije ove presude. Ako uđu bez implementacije ove presude ja ću biti prinuđen da podnesem krivične prijave da bi zaštitio svoja prava data ovom presudom.
Slaven Kovačević, 29.8.2023.
Borba građanki i građana BiH za otklanjanje diskriminatorskih odredbi iz ustavno-pravne legislative se nastavlja. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u niz presuda naložio je nadležnim institucijama da se ona uklone, ali do danas su te obaveze u najvećoj mjeri ignorisane upravo od onih čija je obaveza da ih odmah provedu.
Sudeći po najavama Slavena Kovačevića, ukoliko takav odnos potraje, proces bi mogao dobiti epilog i pred nadležnim pravosudnim organima u BiH.
(Istinomjer.ba)