Neistina

Godinama su se u RS zabranjivala obilježavanja stradanja civila

Nakon zajedničkog sastanka Vlade RS i Vlade Republike Srbije te nakon posjete spomen-obilježju na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik održali su pres-konferenciju.

Izvor: Facebook / Milorad Dodik

Dodik je ustvrdio da u Republici Srpskoj zabrana i onemogućavanja obilježavanja nije nikada bilo.

Sa srpske strane, nema nigdje ni na jednom mjestu, ni u Republici Srpskoj, da neko onemogućava bilo kakvo obilježavanje.

Milorad Dodik, 4.8.2023.

Suprotno tvrdnji Milorada Dodika, organi Republike Srpske godinama su zabranjivali obilježavanje i memorijalizaciju stradanja civila u ovom entitetu.

Skupština Opštine Bratunac je 2008. godine donijela odluku kojom se zabranjuje odavanje počasti ispred Zemljoradničke zadruge u Kravici planirano 15. jula 2008. godine, gdje je, prema podacima Haškog tribunala, 1995. godine ubijeno više od 1.500 Bošnjaka s područja Bratunca i Srebrenice.

Tadašnji predsjednik Savjeta MZ Kravica Mile Milovčević na jednoj od održanih sjednica Bezbjednosnog foruma rekao je da će mještani Kravice i regije Birač spriječiti skup te da bi njegovo održavanje moglo dovesti do dugoročnog narušavanja sigurnosne situacije. Kao premijer RS tada, Milorad Dodik je, nakon što je održavanje tog skupa nazvao “provokacijom”, najavio namjeru MUP-a Republike Srpske da zaustavi održavanje komemoracije.

Godinu poslije, policija Republike Srpske dozvolila je udruženjima majki iz Srebrenice da Kravicu obiđu samo jednim od planirana tri autobusa.

No, u julu 2022. godine, policija Republike Srpske opet nije dozvolila porodicama žrtava genocida u Srebrenici da polože cvijeće ispred hale Zemljoradničke zadruge Kravica kod Bratunca. Iako je iz Policijske uprave Zvornik za Radio Slobodna Evropa saopšteno da pripadnici policije samo po službenoj dužnosti rade na obezbjeđivanju ovog skupa, ispred hale je bilo oko stotinu policajaca koji su spriječili ulazak.

Putem službenog Twitter profila reagovala je i Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini iz koje su naveli “kako su zaprepašteni odlukama lokalnih vlasti da zabrane ulazak porodicama žrtava u ovaj kompleks” te dodali kako “lideri BiH na svim nivoima imaju duboku odgovornost da odaju počast svim civilnim žrtvama”.

Krajem maja 2012. godine pripadnici MUP-a Republike Srpske, po nalogu tadašnjeg gradonačelnika Prijedora Marka Pavića, zabranili su u ovom gradu obilježavanje stradanja 266 žena i djevojčica na dvadesetu godišnjicu njihovog ubistva ili nestanka. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske saopštilo je tada da bi održavanje skupa “zbog različitih nacionalnih osjećanja i pripadnosti, moglo podstaknuti na nasilje“.

U decembru iste godine policija RS zabranila je mirni marš aktivistkinja i aktivista u Prijedoru, kojim se trebao obilježiti Međunarodni dan ljudskih prava u Republici Srpskoj. Iz Amnesty Internationala tada su istaknuli da je marš u Prijedoru zabranjen “bez pružanja ikakvih zakonskih obrazloženja”.

Neprihvatljiva odluka da se zabrani ovaj mirni marš posljednji je zabrinjavajući primjer pokušaja vlasti da ušutkaju nezadovoljne glasove u Republici Srpskoj (…) Činjenica da policija čak nije ni pružila valjan razlog za zabranu ovog mirnog marša čini čitavu ovu situaciju još mračnijom.

Lejla Hadžimešić, Amnesty International, 10.12.2012.

Deset godina poslije, u maju 2022. godine, Policijska uprava Prijedor opet je zabranila šetnju građanima/kama Prijedora prilikom obilježavanja Dana bijelih traka u tom gradu 31. maja. Policijska uprava je u svojoj odluci navela kako je građanima dozvoljeno samo okupljanje na trgu Majora Zorana Karlice, i to od 12 do 13 sati.

Samo dan ranije održan je program povodom tzv. 30. godišnjice odbrane. U organizaciju ovog programa, rekao je tada gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor, bila je uključena i Gradska uprava, uz Organizaciju porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

Uputili smo žalbu Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a, ali ona ne odlaže rješenje o zabrani i ograničenju. Prije 10 godina je ista policijska uprava zabranila komemoraciju za 266 ubijenih žena i djevojčica u Prijedoru.

Građanska inicijativa “Jer me se tiče”, 30.5.2022.

S obzirom na to da su u Republici Srpskoj prethodnih godina više puta zabranjivana razna obilježavanja i memorijalizacije stradanja civila u ovom entitetu, Istinomjer navedenu tvrdnju Milorada Dodika ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!