Proces reforme pravosudnog sistema u BiH, započet još prije dvije decenije, prešao je put od početnog entuzijazma i vjere u postizanje nezavisnosti, za šta su šansu pružali tada usvojeni zakoni, do potpunog neuspjeha reforme u tom pogledu, na koji ukazuju kako stručnjaci, tako i brojni međunarodni izvještaji i relevantne rang-liste, na kojima naša zemlja već godinama bilježi konstantan pad.
Gostujući u programu N1 televizije, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) Damir Arnaut je u tom kontekstu iznio tvrdnju da je prije 12 godina pravosudni sistem u BiH bio jedan od najnezavisnijih u čitavoj Evropi, a da je u periodu od posljednjih 12 godina domaće pravosuđe doživjelo znatan pad.
Daću vam jedan primjer – 2010. godine, kada sam ja branio Ganića u Londonu, jedan od dokaza koje smo mi koristili da on ne treba da bude isporučen Srbiji, već da bilo šta ima konkretno, njegova krivica, onda bi to procesuiralo pravosuđe u BiH, i tad smo vadili izvještaje OSCE-a, Transparencyja, brojnih međunarodnih organizacija koje su naše pravosuđe, znači 2010, prije 12 godina, nije to puno, ocjenjivalo kao jedno od najboljih i jedno od najnezavisnijih u čitavoj Evropi. Srbijansko potpuno obrnuto – kao jedno od najkorumpiranijih i najmanje nezavisnih u čitavoj Evropi. Dvanaest godina kasnije, naše pravosuđe je na dnu samom kad se poredi sa drugim evropskim državama. Za samo dvanaest godina smo od jednog od najboljih otišli na jedno od najgorih.
Damir Arnaut, 30.3.2022.
Podsjećamo, Damir Arnaut je zastupao nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića u ekstradicionom procesu u Londonu nakon njegovog hapšenja na zahtjev Srbije 1. marta 2010. godine. Ganić je tada proveo 11 dana u zatvoru, a nakon toga, boravio je u Londonu uz plaćenu kauciju i obavezu da se svakodnevno javlja policiji sve do kraja jula iste godine, kada je sud u ovom gradu odbio zahtjev Srbije za njegovo izručenje.
Tragom ove izjave, Istinomjer je analizirao podatke iz različitih međunarodnih izvještaja i rang-lista svjetskih organizacija u pogledu nezavisnosti pravosuđa u BiH i drugim zemljama svijeta.
Dvije decenije reforme pravosudnog sistema
Reforma pravosuđa u BiH traje dugi niz godina, a započela je osnivanjem Suda i Tužilaštva BiH, koji su uspostavljeni na osnovu Zakona o Sudu BiH iz 2002. godine i Zakona o Tužilaštvu BiH iz 2003. godine, kao i osnivanjem Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) 2004. godine.
Eksperti tvrde da je ova zakonska legislativa pružala osnove za postizanje velikog stepena nezavisnosti, ali da se to nije desilo. Bivši predsjednik VSTV-a i pravnik Branko Perić, koji često piše o pravosudnom sistemu u BiH, smatra da je sama pravosudna praksa “upropastila šansu” da domaće pravosuđe ostane zaista nezavisno, a ne samo “na papiru”.
Mislim da Evropa nema takav koncept apsolutne nezavisnosti koji je imala Bosna i Hercegovina tim nametnutim zakonom o VSTV-u. Međutim, praksa pravosudna je upropastila tu šansu i doprinijela da taj koncept bude samo nezavisan na papiru, a u praksi je on ostao u potpunosti zavisan od politika i na kraju su politike srušile u potpunosti tu nezavisnost i mi danas ne možemo govoriti o nezavisnom pravosuđu. Mi možemo samo govoriti o instituciji VSTV-a, koje je po konceptu nezavisno, a u suštini, zavisno od političkih centara moći, odnosno od vladajućih politika.
Branko Perić, 11.4.2022.
Perić je na ovaj problem ukazivao i u analizi koju je objavio Transparency International BiH iz 2019. godine, a kako je rekao u razgovoru za Istinomjer, pravosudne institucije su nezavisnost shvatile kao odsustvo svake odgovornosti.
Nezavisnost podrazumijeva samostalnost i odgovornost tri državne vlasti jedna drugoj. Mi smo, ustvari, dobili koncept koji je podrazumijevao neku apsolutnu nezavisnost koja nije moguća. Ne možete biti nezavisni i ne odgovarati nikom. To je jednostavno bio danak koji smo mi platili, vjerovali smo da smo potpuno nedodirljivi i da niko ne može tražiti od nas odgovornost. To nam se osvetilo, sistem je počeo da djeluje sam za sebe, počeo je da se korumpira iznutra i na kraju krajeva je postao potpuno neodgovoran. Tako ga vide građani, tako ga vide mediji, tako ga vidi politika i, na kraju krajeva, međunarodne analize pokazuju da to nije nezavisan pravosudni sistem.
Branko Perić, 11.4.2022.
Upravo jedan od izvještaja koji je ukazao na problem nedostatka lične nezavisnosti u pravosudnom sistemu BiH bio je Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, odnosno tzv. Priebeov izvještaj sa kraja 2019. godine. Ovaj izvještaj ukazuje na potrebu sistemske reforme cijelog pravosudnog sistema u zemlji, kao i na to da “postoji široko rasprostranjena percepcija u državi da su proteklih godina pravosudne odluke bile ispolitizovane, da su političke stranke zaposjele državu, da su nosioci javnih funkcija u sukobu interesa i da su njihovi mandati u vlasti pomiješani sa stranačkim/privatnim planovima”.
Možda najozbiljniji problem koji je uočen je podložnost tužilaca neprimjerenom uticaju i nedostatak lične nezavisnosti. Pretjeran nivo hijerarhije u strukturama, odsustvo bilo kakve adekvatne zaštite nezavisnosti i sistema odgovornosti su vrijedni pomena. Primijećeno je uplitanje u tekuće predmete, pritisci, prijetnje i zastrašivanje tužilaca, ali i sudija, što predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost.
Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH, 5.12.2019.
U svom izvještaju o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosudnog sistema u BiH, Venecijanska komisija je još 2012. godine izrazila zabrinutost u pogledu postizanja pune nezavisnosti.
Općе stanjе pravosuđa u BiH dajе razlogе za zabrinutost u poglеdu, kako pravnе sigurnosti tako i njеgovе nеovisnosti. Postojanjе nеkoliko pravnih porеdaka i rascjеpkanost pravosuđa otеžava da BiH ispuni zahtjеvе za dosljеdnost, prеciznost, stabilnost i dosеgе svog zakonodavstva i sudbеnе praksе, kao i da zadovolji različitе aspеktе institucionalnе i individualnе nеovisnosti pravosuđa.
Venecijanska komisija, juni 2012.
Na ograničenost napretka u pogledu nezavisnosti pravosudnog sistema ukazivala je i Evropska komisija u svom izvještaju o napretku BiH za period od oktobra 2011. do septembra 2012. godine.
I dalje postoje određeni nedostaci koji se odnose na neovisnost i nepristrasnost. Nastavljeni su politički napadi na pravosuđe na državnom nivou i neovisnost pravosudnog sistema još nije osigurana. Nacrti zakona kojima se ukida Zakon o sudovima u BiH i Zakon o Tužilaštvu BiH dostavljeni su Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u februaru, što nije u duhu suradnje dogovorene tokom Strukturiranog dijaloga o pravosuđu. Do maja, postupak usvajanja oba zakona je obustavljen.
Izvještaj EK, 2012.
Da je potrebno ojačati nezavisnost pravosudnog sistema u zakonskom pogledu, ukazano je i u Mišljenju EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz 2019. godine, u kojem je dosta prostora posvećeno analizi pravosudnog sistema u BiH.
Ustavni i zakonski okvir za pravosuđe je nepotpun i potrebno je ojačati njegovu nezavisnost. Sukob nadležnosti u krivičnim stvarima se mora riješiti i povećati stepen usklađenosti sudske prakse u svim pravnim sistemima zemlje. Zakonodavni okvir za sprečavanje i suzbijanje korupcije pokazuje značajne nedostatke usljed neusklađenosti zakonodavstva, strategija i akcionih planova. Kapaciteti za provođenje zakona su slabi, posebno zbog rascjepkanosti agencija za provođenje zakona. Korupcija je široko rasprostranjena i dalje predstavlja problem.
Mišljenje EK, 2019.
I misija OSCE-a u BiH u svom izvještaju objavljenom 2020. godine ukazala je na neuspjeh sistema kaznenog pravosuđa, što je, kako navedeno “de facto rezultiralo nekažnjavanjem počinilaca mnogih ozbiljnih kaznenih djela”.
Na osnovu ovog Izvještaja može se zaključiti da je ponovno uspostavljanje integriteta, nepristrasnosti i odgovornosti u okviru pravosuđa neophodni preduslov za učinkovitiji odgovor pravosuđa na korupciju.
OSCE, novembar, 2020.
Treba napomenuti i da je posljednja lista sankcija Ministarstva finansija SAD-a uključila i bivšu glavnu tužiteljicu BiH Gordanu Tadić. Kako je saopćeno iz ovog ministarstva, Tadić je sankcionisana zbog toga što je poziciju tužiteljice koristila u svrhu promocije ličnih interesa, kao i interesa svojih bližnjih, te zbog toga što je “direktno ili indirektno učestvovala u akcijama i politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu”.
BiH nikada nije bila u “evropskom vrhu” nezavisnosti pravosuđa
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, koji u okviru Globalnog indeksa konkurentnosti objavljuje i Indeks nezavisnosti pravosudnog sistema, Bosna i Hercegovina se nikada nije nalazila u društvu najnezavisnijih evropskih pravosudnih sistema, poput Finske, Norveške, Švedske, Njemačke i drugih zemalja koje na skali od 1 do 7 (na kojoj je 1 najniži, a 7 najviši rezultat) bilježe najviše rezultate. Najbolji rezultat na ovoj skali BiH je imala 2013. godine, kada je on iznosio 3,8, dok je, nakon toga, bilježila konstantan pad. U 2019. godini zabilježila je rezultat od 2,2 na ovoj skali.
Tako je BiH 2011. i 2012. godine bila na 97. mjestu, da bi 2018. godine pala na 117. mjesto, a 2019. godine na 133. mjesto liste od ukupno 141 zemlje u svijetu koje su obuhvaćene Globalnim indeksom Svjetskog ekonomskog foruma. Kako se vidi iz ovih podataka, BiH je 2010. godine imala isti rezultat kao i Srbija, a tokom nekoliko narednih godina bilježila je napredak u odnosu na ovu zemlju, da bi od 2016. godine bila ponovo na istom nivou. Srbija je u izvještaju za 2019. godinu ostvarila rezultat od 3.0 i nalazi se na 101. mjestu.
Izvor: Globalni indeks Svjetskog ekonomskog foruma
Da BiH bilježi konstantan pad u pogledu nezavisnosti pravosudnog sistema, pokazuju i podaci organizacije World Justice Project, koja od 2015. godine objavljuje Indeks vladavine prava, na kojem je BiH pala sa 43. na 85. mjesto u 2021. godini u pogledu nezavisnosti građanskog prava te sa 49. na 80. mjesto u pogledu nezavisnosti krivičnog pravosuđa.
U okviru svojih izvještaja “Nacije u tranziciji”, organizacija Freedom House objavljuje, između ostalih, i podatke o nezavisnosti pravosudnog sistema u BiH. I na osnovu ovih izvještaja može se utvrditi da BiH bilježi konstantan pad. Dostupni podaci pokazuju da je BiH na skali od 1 do 7 (gdje je 1 bilo najviši, a 7 najniži rezultat) u pogledu nezavisnosti pravosudnog sistema imala rezultat od 4.0 u 2010. godini, da bi 2018. godine pala na 4.75.
U posljednjem izvještaju za 2021. godinu, (u čijoj je metodologiji skala od 1 do 7 obrnuta tako da je 1 najniži, a 7 najviši rezultat) BiH je ostvarila rezultat od 3.0.
“Pravosudni sistem BiH djeluje na nekoliko administrativnih nivoa, pri čemu država, dva entiteta i Brčko distrikt imaju svoje posebno pravosuđe. Ovo, zajedno sa 10 kantonalnih sudskih sistema u FBiH, rezultiralo je složenim i neefikasnim sistemom u kojem nadležnosti nisu jasno razgraničene. Nadalje, sudovi su podložni političkom pritisku”, navodi se u posljednjem izvještaju Freedom Housea.
Slično pokazuju i podaci koje objavljuje Bertelsmann Transformation Index, prema kojima je BiH u pogledu nezavisnosti pravosuđa od 2006. do 2022. godine zabilježila pad od rezultata 7 do rezultata 5 na ovom indeksu, koji rezultate objavljuje na skali od 1 do 10.
Nepovjerenje u pravosudni sistem
Prema Indeksu percepcije korupcije, koji objavljuje Transparency International, Bosna i Hercegovina je u 2010. godini zauzimala 98. mjesto, a tokom 2012. i 2013. godine zauzimala je 72. mjesto, što je bila i najbolja pozicija, da bi potom u 2021. godini pala na 110. mjesto od 180 zemalja i teritorija obuhvaćenih ovim indeksom.
Ova organizacija objavljuje i nacionalne izvještaje o procesuiranjima slučajeva korupcije pred sudovima u BiH, a u svom izvještaju iz 2010. godine upozoravali su na nisku efikasnost domaćih sudova, kao i da je vidljivo “da su slučajevi korupcije veoma malo zastupljeni u odnosu na druge oblike krivičnih djela”. Da u ovom pogledu nije došlo do velikog napretka, ukazuje i posljednji izvještaj ove organizacije, objavljen 2021. godine, u kojem se navodi da se tek “1,9% svih optužnica” odnosi na djela korupcije, a da je Tužilaštvo BiH podiglo tek četiri optužnice za djela korupcije u 2019. godini.
Relevantni podaci i izvještaji, ali i domaći i strani stručnjaci, ukazuju, dakle, na činjenicu da je nezavisnost pravosudnog sistema ozbiljno dovedena u pitanje. Kao jedan od najvećih razloga najčešće se navode politički uticaj i nedostatak ličnog integriteta i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u zemlji. Iako je i prije više od decenije ukazivano na ranjivosti pravosudnog sistema i neophodnost nastavka provođenja reforme, ovaj proces, na koji su utrošeni deseci miliona eura, nikada nije završen, a BiH za to vrijeme bilježi konstantan nazadak u pogledu nezavisnosti pravosuđa. Iako BiH nikada nije bila u društvu najnezavisnijih pravosudnih sistema Evrope, posljednjih godina se nalazi na začeljima svjetskih lista. Konačnom rješenju ne nazire se kraj, a za to vrijeme, građani/ke ove zemlje sve više gube povjerenje u pravosudne institucije.
(Istinomjer.ba)