Retorika “vraćanja na izvorni Dayton” vladajućih partija i političkih aktera iz Republike Srpske pokrenula je različita tumačenja Ustava. Istražili smo da li eksplicitno navođenje institucija u Ustavu znači da su samo kao takve legitimne i legalne te da li jedine imaju pravnu moć da egzistiraju u političkom sistemu jedne države.
Nakon donošenja prvostepene presude Miloradu Dodiku, političari iz SNSD-a često su u javnim istupima dovodili u pitanje ustavnost pojedinih institucija na državnom nivou. To su i potvrdili donošenjem zakona u NSRS kojima se zabranjuje rad četiri institucije: Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Ustavni sud BiH je 7. marta 2025. godine donio odluku da privremeno stavi ove zakone van snage.
Ustavnost SIPA-e i njenog djelovanja na teritoriji RS komentarisao je i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH Staša Košarac.
Ja kažem, SIPA nije ustavna kategorija. Ima li SIPA-e u Ustavu? Pa nema, gospodo. Dokad da implementiramo nečije fikcije? Bilo da su odluke bilo kakvih visokih predstavnika ili fikcije nekih koji žele nešto ovdje da razvijaju, centralizaciju itd. Mi ne implementiramo to, mi imamo drugu politiku (…). Pokažite mi član Ustava BiH gdje je SIPA navedena. Ne postoji. Dajte da se vratimo izvornom Dejtonskom sporazumu, Ustavu bez nametnutih rješenja visokih predstavnika.
Staša Košarac, 20.3.2025.
Šta je ustav?
Ustav predstavlja pravni akt najviše snage u jednoj državi. U najširem smislu, on podrazumijeva dogovor svih činioca političkog sistema o temeljnim principima, pravima i vrijednostima koje njeguje jedno društvo koje ga donosi. Iz njega se deriviraju drugi zakonski i podzakonski akti, koji moraju biti u skladu s ustavom. Ustavom se uređuje i organizacija državnih organa, kao i njihove osnovne nadležnosti. Uređuje se i odnos najviših organa vlasti u državi prema nižim, kao i odnos građana/ki, kao nosilaca suvereniteta države u demokratskim sistemima, prema organima vlasti i njihovom izboru.
Iz Ustava Bosne i Hercegovine mogu se izdvojiti dvije stavke koje govore o mogućnosti formiranja institucija poput SIPA-e.
Član 3. stav (5) a) govori da će Bosna i Hercegovina, pored preuzimanja nadležnosti i za druge poslove o kojima se entiteti dogovore (za poslove predviđene aneksima 5-8 Opšteg okvirnog sporazuma) preuzeti i poslove potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine. Također, u nadležnosti Bosne i Hercegovine iz ovog člana stoji da se po potrebi mogu formirati i dodatne institucije za njihovo obavljanje.
Također, prema Ustavu BiH, među ostalim nadležnostima države spominje se i provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose s Interpolom.
Ustavnost i ustavna kategorija
Ustavnost predstavlja princip usklađenosti s ustavom. Ako neki zakonski/podzakonski akt, u ovom konkretnom slučaju, predviđa osnivanje neke institucije, neophodno je da on bude u skladu s osnovnim načelima i propisima koje ustav predviđa. U skladu s tim, predstavlja sintezni dio ustavnopravnog sistema države, bez obzira na to da li je eksplicitno naveden u ustavu. Sintagma “ustavna kategorija” predstavlja eksplicitno navođenje određene institucije u ustavu. To svakako instituciji garantuje njenu ustavnost, ali praksa skoro svih ustava jeste da eksplicitno spominje samo organe najviše zakonodavne, izvršne i sudske vlasti u državi. Osnivanje drugih institucija vlasti uređuje se posebnim zakonskim aktima.
Ustav RS, po svojoj funkciji i materiji, ne razlikuje se puno od uobičajene strukture ustava u praksi. Ovaj ustav podrazumijeva postojanje Narodne skupštine, predsjednika Republike, Vlade i republičke uprave, kao i sudova i javnih tužilaštava. U članu 97. Ustava jasno je definisano šta to predstavljaju javne institucije RS.
Međutim, u Republici Srpskoj postoji niz institucija koje funkcionišu, a da pritom nisu navedene u Ustavu. Prema nadležnostima koje enitet ima sadržanim u članu 68, osnovane su institucije koje čine pravni poredak entiteta. Među njima su Poreska uprava Republike Srpske, Agencija za bezbjednost saobraćaja RS i Republička uprava za inspekcijske poslove, koje obavljaju vrlo važne funkcije za nesmetano funkcionisanje društvenog sistema.
Šta je SIPA?
Državna agencija za zaštitu i istrage (SIPA) osnovana je 2002. godine Zakonom o Agenciji za informacije i zaštitu. Usvajanjem Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu 2004. godine, SIPA je postala prva policijska agencija na teritoriji cijele BiH. Rad ove agencije predviđen je u sklopu Ministarstva sigurnosti s nadležnostima koje obuhvataju sprečavanje, otkrivanje i istragu krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH, a posebno organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima i drugih krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. Također, istrage teškog finansijskog kriminala, zatim fizička i tehnička zaštita osoba i objekata, zaštita ugroženih svjedoka i svjedoka pod prijetnjom, kao i drugi poslovi iz njenog djelokruga koji su određeni ovim zakonom, spadaju u nadležnosti agencije.
Zakon o SIPA-i predložio je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown 17. decembra 2003. godine. Zatim je zakon usvojen u prvom čitanju u Predstavničkom domu PSBiH. Stenogram s 34. sjednice Predstavničkog doma 23. aprila 2004. godine pokazuje da je ovaj zakon usvojen s 31 glasom “za”, s dva suzdržana, a da niko nije bio protiv. Na 23. sjednici Doma naroda PSBiH održanoj 4. i 7. maja 2004. godine jednoglasno je usvojen u prvom i drugom čitanju.
Šta kažu ustavi susjednih država?
Istinomjer je pregledom ustavnih tekstova susjednih zemalja ustanovio da se ni u njima ne spominju policijske agencije koje imaju istu ili sličnu funkciju kao SIPA u BiH.
Prema Ustavu Republike Srbije, također se spominju zakonodavne, izvršne i sudske institucije, kao i Vojska Republike Srbije. Policijske agencije Republike Srbije nalaze se u sklopu Ministarstva unutrašnjih poslova, koje opet nije spomenuto u Ustavu. Te agencije su: Uprava kriminalističke policije (borba protiv organizovanog kriminala, droge, terorizma, otkrivanje ratnih zločina), Jedinica za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata i Jedinica za zaštitu.
Ustavom Republike Hrvatske na sličan način uređen je ustavnopravni poredak. Međutim, službe koje imaju nadležnosti slične SIPA-i uređene su posebnim Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske.
Kada je riječ o Crnoj Gori, u Ustavu ove zemlje spominju se, uobičajeno, najviši organi zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Crna Gora ima Agenciju za nacionalnu bezbjednost, koja se ne spominje u Ustavu ove zemlje, kao ni druge policijske agencije koje koordiniraju svoj rad s ovom agencijom.
Iz svega navedenog jasno je da to što određena institucija nije eksplicitno navedena u ustavu ne znači da je ona neustavna. To je jasno i iz teksta Ustava Republike Srpske, ali i susjednih država, od kojih nijedna u svom ustavu nema navedeno postojanje neke policijske i istražne agencije.
(Istinomjer.ba)