Ilija Cvitanović govorio je o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, ulozi Hrvatske, “bonskim ovlastima”, nadležnostima Predsjedništva BiH i starosti delegata u Domu naroda.
Predsjednik HDZ-a 1990 i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović gostovao je u programu Hayata 8. jula 2026. godine. Govoreći o svom prijedlogu da se uvede posebna neteritorijalna izborna jedinica za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, za koga bi mogli glasati samo Hrvati, ustvrdio je kako se za Predsjedništvo BiH u Federaciji BiH već glasa na dva listića.
Mi danas imamo, kad iziđete na izbore u desetom mjesecu, dobit ćete za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u Federaciji dva listića. Nije jedan listić. Dva glasačka listića. Na jednom su kandidati iz reda bošnjačkog naroda, na jednom su kandidati iz reda hrvatskog naroda.
Ilija Cvitanović, 8.7.2026.
U prethodnim izbornim ciklusima, kandidati iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda nalazili su se na istom izbornom listiću. Svaki glasač mogao je odlučiti za kojeg kandidata želi glasati. Nisu postojali posebni glasački listići za hrvatskog člana i posebni za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Prema pisanju portala Raport, na Općim izborima u oktobru 2026. godine izgled glasačkih listića za parlamente trebao bi biti promijenjen kako bi bili u skladu s novom izbornom tehnologijom i skenerima za brojanje glasova, dok bi izgled listića za Predsjedništvo BiH trebao ostati isti.
Cvitanović je također iznio kontradiktornu tvrdnju o uplitanju Hrvatske u odnose u BiH. Prvo je ustvrdio da ne vidi takvo uplitanje, a zatim da Hrvatska kao jamac Vašingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma ima obavezu skrbiti se o Hrvatima van Hrvatske.
Ali da se vratim na ovo uplitanje Hrvatske. Ja stvarno ne vidim gdje je to uplitanje. Dakle, u Ustavu Republike Hrvatske jasno se kaže da je Republika Hrvatska dužna skrbiti o Hrvatima van Hrvatske. Republika Hrvatska je bila jamac i Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma. Ja sam jednom bio jamac, čovjek nije vraćao kredit, pa sam ga ja vratio. Dakle, ne možete se izmaći.
Ilija Cvitanović, 8.7.2026.
U članu 10. Ustava navodi se da Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inostranstvu te im garantira skrb i zaštitu. Međutim, ovaj član Ustava ne govori ništa o odnosima Hrvatske s drugim državama.
Hrvatska i Srbija se u Dejtonskom mirovnom sporazumu navode kao “svjedoci”, “potpisnice”, “sudionice” i “strane”. U dijelu Vašingtonskog sporazuma, kojim je uspostavljena Federacija BiH, Hrvatska se ne navodi kao garant. Ističe se kako će Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), kao i svi građani Republike Bosne i Hercegovine, preurediti unutrašnju strukturu BiH. Također, profesor Ivan Markešić smatra kako je dio Vašingtonskog sporazuma koji se odnosio na konfederaciju Hrvatske i BiH poništen Dejtonskim sporazumom, što se, uostalom, ne provodi ni u praksi, jer ove dvije države danas nisu u konfederaciji.
Cvitanović je tokom gostovanja govorio o “bonskim ovlastima” visokog predstavnika, tvrdeći kako one nisu definirane.
Koje su “bonske ovlasti”? Ko je definirao šta su “bonske ovlasti”? Je l’ iko zna šta su, ima li nabrojano koje su “bonske ovlasti” (…)? Znate, taj, “bonske ovlasti”, to podrazumijeva sve. Jer nema taksativno nabrojano šta je.
Ilija Cvitanović, 8.7.2026.
Suprotno Cvitanovićevoj tvrdnji, na web stranici Ureda visokog predstavnika jasno je navedeno da “bonske ovlasti” podrazumijevaju smjenjivanje dužnosnika i nametanje zakona. Vijeće za implementaciju mira je na sastanku održanom u Bonu 1997. godine zatražilo od visokog predstavnika da smijeni dužnosnike koji krše zakonske obaveze i Dejtonski sporazum te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje bh. zakonodavna tijela, što se kasnije kolokvijalno počelo nazivati “bonskim ovlastima”.
Cvitanović je tokom gostovanja iznio i tvrdnju da je 80% delegata Doma naroda državnog Parlamenta starije od 65 godina.
Mislim preko 65 godina da ih je jedno 80%. Da ja sad ne bih špekulirao ko je, ko nije, mislim da ih preko 65 godina ima jedno 80% u Domu naroda i da ostvaruju i urednu mirovinu, koja sigurno nije mala, jer godinama imaju ozbiljna primanja i plaću koja također nije mala.
Ilija Cvitanović, 8.7.2026.
Međutim, kao što je Istinomjer već ustanovio uvidom u biografije delegata, njih najviše sedam ima približno 65 ili više godina. Tako pet delegata ima više od 65 godina: Sredoje Nović i Nikola Špirić iz Kluba Srba, Dragan Čović i Zdenko Ćosić iz Kluba Hrvata i Šefik Džaferović iz Kluba Bošnjaka. Kemal Ademović puni 65 godina u augustu 2026. godine, a za delegata Džemala Smajića nema dostupne biografije. Kada bi se u broj delegata starijih od 65 godina uračunali i Ademović i Smajić, ukupno bi sedam, ili 46% delegata, bilo starije od 65 godina, a ne 80%, kako navodi Cvitanović.
Cvitanović je pred kraj gostovanja, govoreći o članovima Predsjedništva BiH, ustvrdio kako nemaju posebne nadležnosti
Pratim ih, ali nisam nešto posebno. Nemaju oni posebne nadležnosti.
Ilija Cvitanović, 8.7.2026.
Osim uređivanja načina svog rada, izbora predsjedavajućeg i ulaganja veta, Ustav BiH navodi i druga ovlaštenja Predsjedništva BiH. Tako se kao nadležnosti Predsjedništva BiH navode vanjska politika i imenovanje ambasadora, predstavljanje BiH, ratificiranje međunarodnih sporazuma, izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH, kao i predlaganje budžeta.
Predsjedništvo je također nadležno za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i komandiranje vojnim snagama BiH te ima ovlasti da raspusti Dom naroda državnog Parlamenta.
Ilija Cvitanović je tokom gostovanja iznio više tvrdnji o izbornom procesu, ulozi Hrvatske i nadležnostima institucija BiH, koje nisu u skladu s dostupnim podacima, ustavnim odredbama i zvaničnim dokumentima.
(Istinomjer.ba)