Govoreći za BHT1 18. novembra 2022. godine, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Mahir Dević (SDA) komentarisao je aktuelnosti oko formiranja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), odnosno sastava ovog zakonodavnog tijela u prethodnom mandatu, kada je SNSD imao četiri od pet delegata/kinja iz Republike Srpske, čime je bio nezaobilazan prilikom donošenja svih odluka u Domu naroda.
U ovom kontekstu, Dević je ustvrdio da je samo jedan prijedlog zakona odbijen u Domu naroda zahvaljujući činjenici da su četiri delegata/kinje SNSD-a glasali/e protiv njegovog usvajanja:
Da li se moglo bez tog četvrtog, vjerovanto možda i jeste, pitanje je je li SDA to omogućila ili su neki drugi omogućili, ali u suštini, koje su to štetne toliko posljedice nastale konkretno? Znači, samo je, čini mi se, jedan zakon, to je ova izmjena Izbornog zakona, bila preglasana na takav način.
Mahir Dević, 18.11.2022.
U skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, sve odluke u oba doma PSBiH, Predstavničkom domu i Domu naroda, donose se većinom glasova onih koji/e su prisutni/e i glasaju. Međutim, kako dalje Ustav nalaže, “delegati i članovi će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta”.
Poslovnik Doma naroda PSBiH detaljnije objašnjava zakonodavnu proceduru u ovom tijelu, uz naglasak da se odluke mogu usvojiti samo ukoliko glasovi “protiv” ne sadrže dvije trećine ili više glasova delegata/kinja izabranih iz svakog entiteta:
Ako većina glasova ne uključuje jednu trećinu glasova delegata s teritorije svakog entiteta, predsjedavajući Doma i njegovi zamjenici sastat će se kao komisija i pokušati da osiguraju saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja. Ako to ne uspije, odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju, pod uslovom da glasovi „protiv“ ne sadrže dvije trećine ili više glasova delegata izabranih iz svakog entiteta.
Na osnovu ovih zakonskih odredbi, SNSD je u mandatu 2018 – 2022. s četiri delegata/kinje u Domu naroda (Dušanka Majkić, Nikola Špirić, Lazar Prodanović i Sredoje Nović), nasuprot samo jednom delegatu opozicije (Mladen Bosić), imao potpunu “kontrolu” nad donošenjem odluka u najvišem zakonodavnom organu Bosne i Hercegovine.
Ovakvu beneficiju, suprotno tvrdnji Mahira Devića, delegati/kinje SNSD-a iskoristili/e su u više navrata tokom prethodne četiri godine, te su upravo zahvaljujući činjenici da je opozicija imala jednog, a ne dva delegata/kinje iz Republike Srpske (RS) uspjeli/e blokirati donošenje nekoliko zakonskih prijedloga.
Tako je, kada su u pitanju tri zakona iz 14 prioriteta Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU (Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa i Zakon o VSTV-u), jedan glas SNSD-a bio presudan da se ovi zakonski prijedlozi ne usvoje. U hipotetičkom slučaju – da je opozicija, umjesto jednog, imala dva delegata/kinje te da je i drugi/a delegat/kinja glasao/la na isti način kao Mladen Bosić (SDS) – svi od narednih zakona bili bi usvojeni.
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku pred Domom naroda našao se na sjednici 2.3.2021. godine. Svi/e delegati/kinje iz FBiH glasali/e su “za”, Mladen Bosić iz RS bio je suzdržan, dok su četiri delegata/kinje SNSD-a glasala/e “protiv”. Time je, zbog činjenice da su glasovi “protiv” činili dvije trećine (četiri od pet) glasova iz jednog entiteta, ovaj prijedlog zakona oboren.
Na sjednici 24.3.2022. godine Dom naroda razmatrao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. I ovaj put su svi/e delegati/kinje iz FBiH glasali/e za usvajanje zakona, baš kao i Mladen Bosić iz RS. Međutim, četiri glasa “protiv” SNSD-a spriječila su da ovaj prijedlog bude usvojen.
U maju iste godine Dom naroda izjašnjavao se o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Iako su svi/e delegati/kinje HDZ-a BiH glasali/e za negativno mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda o ovom prijedlogu zakona, činjenica da su delegati SDA, baš kao i Denis Bećirović, Zlatko Miletić i Mladen Bosić, glasali protiv ovakvog mišljenja bila bi dovoljna da ono bude oboreno – da SNSD nije imao dvotrećinsku većinu delegata/kinja iz RS.
Osim tri zakonska prijedloga čije je usvajanje bilo nametnuto kao prioritet za eurointegracijski put BiH, četvrti/a delegat/kinja SNSD-a bio/la je presudan/na i prilikom glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeću ministara BiH 24.3.2022. godine. Iako niko od ukupno 15 delegata/kinja Doma naroda nije glasao protiv, osam navedenih (četiri HDZ-a BiH i četiri SNSD-a) bilo je suzdržano, čime je spriječeno postojanje proste većine. Da je jedan/na od četiri delegata/kinje SNSD-a glasao/la za ovaj prijedlog, postojala bi prosta većina, ali i entitetska većina za usvajanje odluke.
Odluka o sastavu Doma naroda BiH kada su delegati/kinje iz Republike Srpske u pitanju bit će donijeta na jednoj od narednih sjednica Narodne skupštine ovog entiteta, a izvjesno je da će SNSD ponovo imati minimalno tri delegata/kinje, dok će, na osnovu glasova SDS-a, PDP-a, Liste Nebojše Vukanovića i Pokreta za državu biti jasno hoće li ovaj blok stranaka imati dva delegata/kinje ili će ponovo SNSD raspolagati s četiri glasa u Domu naroda.
Shodno činjenici da je glasovima delegata/kinja SNSD-a zaustavljeno donošenje više od jednog prijedloga zakona u Domu naroda PSBiH, tvrdnju Mahira Devića da je “samo jedan zakon bio preglasan na takav način” Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)