Iz sadržaja predočenog na zvaničnoj stranici NATO saveza, kao i aktivnosti koje su nadležne institucije poduzele u prethodnim godinama, jasno je da je Bosna i Hercegovina aktivirala Akcioni plan za članstvo te da je to učinila putem dokumenta pod nazivom “Program reformi BiH”.
Gostujući na N1 televiziji 3.8.2022. godine, šefica Kluba zastupnika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) Snježana Novaković-Bursać, pored ostalog, govorila je i o trenutnom odnosu NATO-a i Bosne i Hercegovine.
Tako je na pitanje voditelja da li je riješena ta enigma i da li je sad već izvjesno da BiH ide prema NATO savezu, imajući u vidu sve one odluke koje su do sada donesene, Novaković-Bursać, pozivajući se na, kako je rekla, relevantne i zvanične dokumente, kazala da se u tom smislu provjeri šta stoji na zvaničnoj stranici NATO-a:
Ne znam na koje se izjave pozivate, ja ću se pozvati na relevantne i zvanične dokumente i uzmite i sad i u ovom trenutku izađite na sajt NATO-a pa će te vidjeti kakav je status Bosne i Hercegovine u pogledu saradnje ili potencijalnog nekakvog pristupanja.
Snježana Novaković-Bursać, 3.8.2022.
Zastupnica SNSD-a je u nastavku izjavila da u ovom trenutku BiH nije aktivirala Akcioni plan za članstvo (MAP) te da u NATO nije poslan Godišnji nacionalni program (ANP).
Dakle, u ovom trenutku Bosna i Hercegovina nije aktivirala, ono što je najbitnije, nije aktivirala MAP, nije poslan ANP i to ćete lako provjeriti u svakom trenutku.
Snježana Novaković-Bursać, 3.8.2022.
Akcioni plan za članstvo, kako se navodi na zvaničnoj stranici NATO-a, jeste program savjeta, pomoći i praktične podrške prilagođen individualnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti Alijansi, gdje iz Alijanse još i naglašavaju da “učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku Alijanse o budućem članstvu”, kao i da je Bosna i Hercegovina trenutno učesnica tog programa.
Bosna i Hercegovina trenutno učestvuje u MAP-u, nakon što je na to pozvana 2010. godine. Tada su saveznički ministri vanjskih poslova pozvali vlasti u Bosni i Hercegovini da riješe ključno pitanje u vezi s upisom nepokretne vojne imovine na državu. Na sastanku u decembru 2018. ministri vanjskih poslova odlučili su da je NATO spreman prihvatiti podnošenje prvog godišnjeg nacionalnog programa Bosne i Hercegovine u okviru MAP-a. Upis nepokretne vojne imovine na državu i dalje je od suštinskog značaja.
NATO, 14.5.2022.
Na stranici Alijanse se, u dijelu koji govori o trenutnim odnosima Bosne i Hercegovine i NATO saveza, od 12.7.2022. godine na samom početku također naglašava da “Bosna i Hercegovina teži ulasku u NATO te da su podrška demokratskim, institucionalnim, reformama sektora sigurnosti i odbrane ključni fokus saradnje”.
Pored ostalog, kada se radi o MAP-u, potvrđuje se da je saradnja u okviru MAP-a strukturirana kroz Program reformi BiH.
U okviru Akcionog plana za članstvo, saradnja zemlje sa NATO-om strukturirana je kroz Program reformi Bosne i Hercegovine. Ovaj reformski program ističe reforme koje vlada namjerava da preduzme i olakšava pružanje podrške NATO-a tim naporima.
NATO, 12.7.2022.
Podsjećamo da je, nakon odluke koju su 5.11.2018. godine donijeli ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, kojom je odobren prvi bh. Godišnji nacionalni program, čime je Bosna i Hercegovina dobila ponudu za Akcioni plan za članstvo u NATO, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine krajem decembra 2019. godine usvojilo Program reformi BiH za 2020. godinu.
Tom prilikom navedeno je da će za ispunjavanje obaveza iz MAP-a, putem Programa reformi BiH, u najvećoj mjeri biti zaduženo Vijeće ministara BiH, a posebno Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH, ali i kompletna država.
Godinu nakon usvajanja Programa reformi BiH za 2020. godinu ministar odbrane BiH Sifet Podžić potvrdio je da je, i pored specifičnih uvjeta funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, više od 70% obaveza iz Programa reformi BiH za 2020. godinu ispunjeno.
Krajem februara 2021. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument “Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019 – 2020“, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ga proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu.
Slijedom ispunjavanja preuzetih obaveza u okviru Akcionog plana za članstvo, u martu 2021. godine održana je inauguralna sjednica Komisije za saradnju s NATO-om Bosne i Hercegovine, na kojoj su usvojeni Poslovnik o radu ove komisije, kao i okvirni plan za izradu Programa reformi BiH za 2021. godinu.
Tom prilikom, predsjedavajući Komisije za saradnju s NATO-om i zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH Josip Brkić najavio je da će komisija na čijem je čelu izraditi nacrt programa reformi BiH za 2021. godinu te ga uputiti Vijeću ministara BiH na usvajanje.
Došli smo do zaključaka da smo usvojili Poslovnik o radu i vremenski okvir da polovinom travnja pred Komisijom bude nacrt Programa reformi BiH za 2021. godinu. Tada bi ga Komisija trebala razmatrati a onda proslijediti naravno pred Vijeća ministara.
Josip Brkić, 17.3.2021.
Kako je Brkić i najavio, 4.5.2021. godine na platformi eKonsultacije zvanično je objavljen Prijedlog programa reformi Bosne i Hercegovine 2021.
Mjesec kasnije, 1.6.2021. godine, Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno je usvojila zaključak da će pratiti realizaciju dokumenta “Program reformi BiH za 2021. godinu”, dok je predsjednik Komisije za saradnju s NATO-om potvrdio da je Komisija Vijeću ministara BiH proslijedila Prijedlog reformi BiH za 2021. godinu na usvajanje:
Program reformi 2021. koji je pripremila Komisija niti prejudicira članstvo niti teme. Znamo koja je odgovornost na nama u procesu koji mora teći. Sljedeći korak je da Savjet ministara usvoji i proslijedi dokument u Brisel.
Josip Brkić, 1.6.2021.
Međutim, Program reformi BiH za 2021. godinu ni do danas se nije našao na dnevnom redu Vijeća ministara BiH.
Iz sadržaja predočenog na zvaničnoj stranici NATO saveza, kao i aktivnosti koje su nadležne institucije poduzele u prethodnim godinama, jasno je da je Bosna i Hercegovina aktivirala Akcioni plan za članstvo te da je to učinila putem dokumenta pod nazivom “Program reformi BiH”.
S druge strane, također je jasno da je u proteklih godinu i pol evidentan zastoj u ispunjavanju obaveza preuzetih nakon što je Bosna i Hercegovina pozvana u MAP.
To, nažalost, nije slučaj samo s odnosima i obavezama Bosne i Hercegovine spram NATO saveza već i s obavezama koje je naša zemlja preuzela na svom putu ka Evropskoj uniji, o čemu je Istinomjer u nekoliko navrata opširno pisao, između ostalog i u analizi Program reformi BiH i Mišljenje EK kao “žrtve” najnovijih blokada.
(Istinomjer.ba)