Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, tokom radne posjete Crnoj Gori, sastali su se sa predsjedikom Crne Gore Milom Đukanovićem i premijerom te zemlje Zdravkom Krivokapićem. Komšić je tokom posjete, u intervjuu za N1, rekao da su odnosi BiH i Crne Gore veoma dobri, kao i da među njima nema otvorenih pitanja.
BiH i Crna Gora su rijetke države, ako ne i jedine u regiji, koje imaju potpisan i zaključen ugovor o granici.
Željko Komšić, 4. 6. 2021.
Podsjećamo, krajem augusta 2015. godine, tadašnji ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak i ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Raško Konjević u Beču su potpisali Sporazum o granicama između BiH i Crne Gore.
Sa ostalim susjednim državama BiH nije dogovorila niti ratificirala sporazum o granici.
BiH i Srbija spore se oko granice na Drini, ali i oko hidroenergetskih kapaciteta na ovoj rijeci. Naime, sporne su četiri tačke, i to – hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, pruga prema Baru i dio zemljišta kod Rudog.
S druge strane, najspornije granično pitanje između BiH i Hrvatske je područje Neuma. Ugovor o granici između Hrvatske i BiH su 1999. godine potpisali tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, član Predsjedništva BiH, ali navedeni ugovor nije ratificiran jer su za političare u Hrvatskoj sporni Veliki i Mali Školj i vrh Kleka.
Crna Gora, baš kao BiH, sa Hrvatskom se spori oko granice na Jadranu. Naime, tačka sporenja Hrvatske i Crne Gore je na Prevlaci, pa su 2002. godine dvije države potpisale privremeni protokol o granici, koji je i danas na snazi. Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je nezadovoljan protokolom, jer smatra da je sporna i kopnena, a ne samo morska granica.
To je neslaganje i glavni razlog zbog kojeg nisu uspjeli dosadašnji pokušaji definitivnog razgraničenja.
Zdravko Krivokapić, 4. 5. 2021.
Srbija i Crna Gora oko granice se spore nakon što su 2008. godine Crna Gora i Sjeverna Makedonija zajednički priznale Kosovo kao samostalnu i nezavisnu državu.
Srbija ni sa Hrvatskom nema usaglašen stav o međudržavnoj granici. Naime, 2018. godine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnja predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović konstatovali su da je najveći kamen spoticanja o usaglašavanju granice područje na Dunavu.
Albanija sa Crnom Gorom također nije ratificirala sporazum o granici, iako je krajem 2017. godine tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Đukanović uvjeravao da to nije otvoreno pitanje između dvije države, već isključivo tehnička stvar.
S obzirom na to da su BiH i Crna Gora potpisale i ratificirale sporazum o granici, što niti jedna od ove dvije države nije učinila sa svojim ostalim susjedima, Istinomjer će izjavu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, da su BiH i Crna Gora rijetke države, ako ne i jedine u regiji, koje imaju potpisan i zaključen ugovor o granici, ocjeniti istinitom.
(Istinomjer.ba)