Analize

Berlinski samit i politički odnosi u BiH

I prije samog samita u Berlinu postalo jasno da će sam događaj imati negativne konotacije na već usložnjene političke odnose u Bosni i Hercegovini.

Samit u Berlinu u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona održan je 29.04.2019. godine.

Na sastanak su, kao što je poznato, bili pozvani predstavnici svih zemalja Zapadnog Balkana, dok su jedino Kosovo i Srbija bili predstavljeni od strane predsjednika ali i premijera.

Kako je navedeno, Konferencija je podijeljena na dva dijela, i to formalnu sesiju i neformalnu večeru, a centralna tema su bile implikacije odnosa između Kosova i Srbije na prilike u regionu.

Nekoliko dana prije sastanka, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik uputio je njemačkoj kancelarki Merkel i francuskom predsjedniku Macronu pismo u kojem je izrazio svoje “duboko razočarenje činjenicom da je gospodin Zvizdić pozvan na ovaj skup u ime BiH”.

Tako je i prije samog samita u Berlinu postalo jasno da će sam događaj imati negativne konotacije na već usložnjene političke odnose u Bosni i Hercegovini.

U pomenutom pismu Dodik je pored ostalog izjavio da “gospodin Zvizdić nema ovlaštenja Predsjedništva BiH da predstavlja zemlju na ovako važnom skupu”, te se pozvao na Ustav BiH:

Želim da naglasim odredbe Ustava BiH po kojima je Savjet ministara pomoćno tijelo Predsjedništva BiH i stim u vezi činjenicu da spoljnu politiku u Bosne i Hercegovine vodi isključivo Predsjedništvo BiH.

Milorad Dodik, 25.04.2019.

Da je Vijeće ministara BiH “pomoćni organ” Predsjedništva BiH, te da takve odredbe postoje u Ustavu BiH, Dodik je izjavio i u jednom od svojih medijskih istupa nekoliko dana prije nego je uputio pismo domaćinima samita u Berlinu, a Istinomjer je tom prilikom ustanovio da njegove tvrdnje u tom pogledu nisu istinite.

Na redovnoj konferenciji za štampu Savezne njemačke vlade održanoj uoči samog sastanka u Berlinu, na pitanje novinara da prokomentira pritužbe Dodika iznesene u pismu, glasnogovornica Savezne njemačke vlade, Ulirike Demmer kratko je odgovorila:

Bosna i Hercegovina je pozvana na susret. I to po predviđenoj proceduri.

Ulirike Demmer, 27.04.2019.

Međutim, puno opširniji odgovor na pismo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH stigao je od samog Denisa Zvizdića koji je pored ostalog naglasio da “pismo nije imalo efekta”:

Mislim da to pismo nema formu diplomatske korespondencije i da je ono više na razini balkanskog trača, ali svjedočimo danas da ono nije polučilo nikakve rezultate i da pred put u Berlin vi razgovarate sa mnom kao predsjedavajućim Vijeća ministara. Koliko vidim u okolini nema nigdje gospodina Dodika. Pismo nije imalo efekta, ono će ostati u protokolima Njemačke i Francuske da pokazuju svojim službenicima da vide kako ne treba komunicirati.

Denis Zvizdić, 28.04.2019.

Tokom samog samita, “raspravu” u vezi predstavljanja Bosne i Hercegovine zasjenilo je pitanje granica na Balkanu, te je na tu temu predsjedavajući Vijeća ministara BiH pored ostalog podsjetio na neke od ideja koje se u određenim političkim krugovima na Balkanu ali i šire pokušavaju aktuelizirati:

Počinju se ponovo crtati neke nove granice, govori se o razmjeni teritorija na bazi etničkog principa, a mi znamo iz naše prošlosti do čega su dovele takve ideje, jer one nisu nove. Nekada je o tim idejama govorio Šešelj, Milošević, a pokušaj provedbe tih ideja u djelo je rezultirao stotinama hiljada ubijenih, genocidom i iseljavanjem.

Denis Zvizdić, 29.04.2019.

Osudama “crtanja” novih etničkih granica na Balkanu, iz Sarajeva se pridružio i Dodikov kolega iz Predsjedništva BiH, Željko Komšić koji je istakao da “politika etničkih razgraničenja i etničkog čišćenja putem razmjene teritorija, odnosno zagovaranje te vrste politike, jeste izvor destabilizacije Zapadnog Balkana, ali i povratak na retrogradne politike i ideologije “životnog prostora nacija” i politiku tzv. historijskog prava.”

Sa druge strane, u kontekstu ideje o novim etničkim razgraničenjima, Dodik je na iznesene stavove Zvizdića pokušao da odgovori iz ugla nepriznavanja Kosova od strane Bosne i Hercegovine.

Ustvrdivši tako da je “očito da u Zvizdićevom nastupu nepovredivost granica ne važi za Srbiju, a trebalo bi da važi za BiH”, Dodikova je ocjena na kraju bila da je predsjedavajući Vijeća ministara BiH “na taj način, svojim samovoljnim istupom, ugrozio dobre odnose koje BiH pokušava da gradi sa susjedima, u prvom redu sa Srbijom”, te dodao:

Promovišući nepovredivost granica na Balkanu, u svetlu razgovora Beograda i Prištine, Zvizdić je nastupao kao politički predstavnik zemlje koja je priznala Kosovo, iako je svim učesnicima foruma jasno da BiH nije priznala nezavisnost Kosova, niti to može uraditi bez saglasnosti Srpske.

Milorad Dodik, 30.04.2019.

Nije prvi, a teško je vjerovati da će biti i posljednji put da se za Bosnu i Hercegovinu ovako bitni međunarodni skupovi od strane najviših državnih funkcionera naše zemlje koriste da bi se upravo Bosna i Hercegovina prikazala u što lošijem svjetlu, prikupili dnevno-politički poeni, a nerijetko i promovisali stavovi koji nisu u interesu Bosne i Hercegovine.

Obzirom na cjelokupnu situaciju u zemlji, odnose glavnih političkih aktera ali i nepostojanje bilo kakvog napretka u polju vladavine prava, za očekivati je i da na naredom sastanku lidera zemalja Zapadnog Balkana zakazanog početkom jula ove godine u Parizu pod pokroviteljsvom kancelarke Merkel i predsjednika Macrona, Bosna i Hercegovina kao i do sada neće biti u stanju govoriti jednim glasom kada su ne samo aktuelne regionalne teme u pitanju, već i sopstveni, državni interesi.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!