Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Tomislav Martinović (HDZ BiH) gostovao je 7. juna 2024. godine na RTV HB i tom prilikom govorio o Ustavnom sudu BiH, evropskim integracijama BiH i pregovaračkom procesu pristupanja u EU naših susjednih zemalja.
Ustavni sud BiH ne poznaje etnički princip izbora sudija
Martinović je u uvodu govorio o izboru sudija Ustavnog suda BiH, ustvrdivši da Dejtonski mirovni sporazum propisuje izbor sudija prema etničkom principu.
Imamo dva hrvatska, dva bošnjačka suca, imamo tri stranca, ali nemamo niti jednog suca koji predstavljaju Srbe, naravno, po toj arhitekturi koja je zapisana u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Tomislav Martinović, 7.6.2024.
Sličnim tvrdnjama političkih aktera/ki u BiH o načinu izbora sudaca i odlučivanju u Ustavnom sudu BiH Istinomjer se bavio i ranije, ocijenivši ih neistinitim.
Ustav BiH u dijelu “Ustavni sud/Sastav” navodi da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, pri čemu “četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva člana Skupština Republike Srpske, a preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom”. Dakle, u skladu s Ustavom BiH, pri izboru sudija Ustavnog suda BiH etnička pripadnost nije relevantna.
Kao jedinu kvalifikaciju Ustav precizira da će “sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”. Iz dijela Ustava “Ustavni sud/Procedure” jasno je da entiteti, ili bilo kakve entitetske i/ili etničke odrednice, ne igraju i ne mogu igrati ulogu ni prilikom glasanja.
U proteklim danima aktuelizovana je tema izbora sudija Ustavnog suda BiH prije i nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH 29. maja 2024. godine imenovao Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH iz ovog entiteta. S tim u vezi Isitnomjer je neistinitom ocijenio tvrdnju Elmedina Konakovića da “velika većina” bivših i sadašnjih sudija Ustavnog suda nije imala radno iskustvo u pravosuđu, a istinitom smo ocijenili izjavu Bariše Čolaka da sudije Saveznog vrhovnog suda u Švicarskoj ne moraju biti pravne struke, dok polovina članova Ustavnog suda u Belgiji moraju biti bivši političari.
Koliko je BiH trebalo godina za dobijanje kandidatskog statusa u EU?
Martinović je govorio i o evropskim integracijama BiH, ustvrdivši da je BiH čekala osam godina od aplikacije za članstvo do dobijanja kandidatskog statusa.
Ponavljam, 2016. godine podnesena je naša aplikacija za dobijanje kandidatskog statusa. Mi smo osam godina čekali da se potvrdi ta naša želja.
Tomislav Martinović, 7.6.2024.
Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 15. februara 2016. godine. Vijeće EU je 20. septembra 2016. usvojilo zaključke o tom zahtjevu, u kojima je pozvalo Evropsku komisiju da dostavi svoje mišljenje. Vijeće je u zaključcima istovremeno pozvalo BiH da nastavi s nastojanjima da osigura učinkovitu provedbu plana reformi, koje uključuju reforme u području vladavine prava i javne uprave.
Evropska komisija je 9. decembra 2016. godine Bosni i Hercegovini uručila Upitnik koji je zvanični dokument kojim Evropska unija procjenjuje spremnost jedne zemlje da započne proces pristupanja. BiH je dostavila odgovore u februaru 2019. godine.
Evropska komisija je u maju 2019. godine objavila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, u kojem je utvrdila 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU. Vijeće je 10. decembra 2019. usvojilo zaključke o tom mišljenju.
U decembru 2022. Bosni i Hercegovini dodijeljen je status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, uz pretpostavku da će provesti korake navedene u komunikaciji EK o politici proširenja kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, upravljanje migracijama i temeljna prava. Istog mjeseca, preporuku o dodjeli kandidatskog statusa BiH dalo je i Vijeće EU.
Dakle, od momenta kada je BiH aplicirala za članstvo u EU do sticanja kandidatskog statusa prošlo je nešto više od šest godina.
Crna Gora nije zatvorila 90% pregovaračkih poglavlja s EU
Tomislav Martinović je na kraju emisije govorio i o evropskim integracijama susjednih zemalja, ustvrdivši da je Crna Gora zatvorila 90% pregovaračkih poglavlja s Evropskom unijom.
Ovo što se događalo sa Crnom Gorom u trenutku kad nisu imali popunjen Ustavni sud, sjetite se njihove političke krize, dovelo je do toga da su potpuno obustavljeni pregovarački procesi Crne Gore i EU u situaciji kad je Crna Gora imala negdje oko 90% zatvorenih pregovaračkih poglavlja.
Tomislav Martinović, 7.6.2024.
Radi se o tvrdnji koju je Istinomjer već ocijenio neistinitom. Naime, Crna Gora je u decembru 2010. godine postala kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, a pregovore s EU zvanično je počela 29. juna 2012. godine. S Crnom Gorom započet je novi pristup u pregovorima, po kome su među prvima otvorena pregovaračka poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), i ona će ostati otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
Do danas je Crna Gora otvorila 33 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, od čega su privremeno zatvorena tri poglavlja: poglavlje 25 (Nauka i istraživanje – 18. decembra 2012. godine), poglavlje 26 (Obrazovanje i kultura – 15. aprila 2013. godine) i poglavlje 30 (Vanjski odnosi – 20. juna 2017. godine). Posljednje je otvoreno poglavlje 8 (Konkurencija – 30. juna 2020. godine).
U zaključcima Vijeća EU iz decembra 2023. godine Vijeće je pozdravilo ukupan napredak postignut u pristupanju Crne Gore i navelo da je ispunjavanje privremenih mjerila vladavine prava (poglavlja 23 i 24) najveći prioritet za dalji napredak. Kako je navedeno, dok se ova prekretnica ne dostigne, nijedno poglavlje neće biti privremeno zatvoreno.
Gostovanje Tomislava Martinovića na RTV HB obilježilo je više neistinitih tvrdnji iako je za neke od njih Istinomjer ranije utvrdio da nisu tačne.
(Istinomjer.ba)