Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić gostovao je 16. februara 2024. godine na RTV 7 Tuzla. U intervjuu s naročito servilnim tretmanom voditeljice emisije “Konkretno, u 30 minuta”, koja je za Nikšića ustvrdila da je “divno odgovorio na zlonamjerne jezike koji ga zovu ponekad i izdajnikom”, premijer je govorio o ovogodišnjem entitetskom budžetu, izgradnji Bloka 7, integracijama BiH u Evropsku uniju i drugim temama.
Kapitalni projekti u budžetu FBiH
Voditeljica je Nikšiću poželjela dobrodošlicu konstatacijom da je na čelu vlade koja je prepoznala ključne projekte u Tuzli i izdvojila značajna sredstva, a zatim predsjedniku SDP-a dala riječ da navede o kojim se projektima radi.
Nikšić je ustanovio da je u budžetu Vlade Federacije za 2024. godinu predviđeno izdvajanje za samo dva kapitalna ulaganja – bazen u Mostaru i vrelovod u Tuzli – dok će se ostala finansirati na osnovu podnesenih projekata.
Kao što ste rekli, u budžetu Vlade Federacije imaju samo dvije posebne stavke imenom i prezimenom predviđene. To je bazen za Lanu Pudar u Mostaru i vrelovod kada je u pitanju grad Tuzla, sa konkretnijim iznosima. Ostale stvari nalaze se u agregatima i one će biti pitanje ponuđenih projekata i spremnosti lokalnih sredina da ih realizuju.
Nermin Nikšić, 16.2.2024.
Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima u ovogodišnjem federalnom budžetu planirani su u iznosu od 104,6 miliona KM. Najveći dio od ovog iznosa odnosi se na transfere kantonima i općinama, dok je kao jedini konkretan projekat u ovoj stavci navedena izgradnja bazena u Mostaru, za koji je planirano osam miliona KM.
Kapitalni transferi javnim preduzećima planirani su u iznosu od 194,2 miliona KM. Najveće izdvajanje u okviru ovog ekonomskog odnosi se na transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta. U ovoj rubrici, osim projekta rekonstrukcije magistralnog vrelovoda koji je Nikšić spomenuo, a kojim se gradu Tuzla doznačuje 10 miliona KM, nalazi se i transfer Javnom preduzeću Aerodrom Bihać u iznosu od 17 miliona KM za nastavak izgradnje aerodroma, kao i četiri miliona KM za povećanje kapitala Naftnih terminala Federacije d.o.o. Ploče.
Podsjećamo, ni ove godine nije upriličena javna rasprava o federalnom budžetu, budući da Vlada FBiH nije donijela nacrt entitetskog budžeta, već je po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru uputila prijedlog budžeta, čime je Nikšićev stav po ovom pitanju Istinomjer ocijenio nedosljednim.
Blok 7 u Nikšićevom prvom mandatu “skoro doveden do kraja”?
U nastavku emisije premijer FBiH govorio je o razvoju energetskog sektora. Na pitanje o stavu Vlade FBiH prema nastavku izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, Nikšić je iznio mišljenje “da to više nije realna priča”, iako je za vrijeme njegovog mandata, kako je rekao, projekat bio “skoro doveden do kraja”:
Brojni su razlozi. Kad sam to prvi put ovdje rekao, ispalo je da smo mi odustali. Nismo mi odustali od toga, mi smo taj projekat u mom prvom mandatu bili skoro doveli do kraja. Trebalo je da se krene u realizaciju, osam godina se nije ništa radilo.
Nermin Nikšić, 16.2.2024.
Nikšić je funkciju premijera FBiH obavljao od 17. marta 2011. do 31. marta 2015. godine. Još 2008. godine generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić prezentovao je investicioni ciklus ove kompanije, koji je obuhvatao izgradnju novih termoenergetskih projekata, uključujući i izgradnju Bloka 7. U 2010. godini proveden je pretkvalifikacijski tender za izgradnju Bloka 7, a krajem te godine ishodovana je okolišna dozvola za izgradnju.
Vlada FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem uputila je Informaciju o aktivnostima na izboru projektnog partnera za zajedničko ulaganje u izgradnju Bloka 7 Parlamentu FBiH u julu 2014. godine te su istog mjeseca oba doma dala saglasnost na predloženi izbor Konzorcija Gezhouba Group Company Limited (CGGC) i Gunagdong Electric Power Desing Institute (GEDI) iz Kine za preferiranog ponuđača.
Kako su tada naveli iz Elektroprivrede BiH, ovim su stvoreni uslovi za početak procesa finalizacije i početak izgradnje Bloka 7. Tri mjeseca prije kraja Nikšićevog mandata, Vlada FBiH i Izvozno-uvozna banka Kine zaključile su Memorandum o razumijevanju o finansiranju projekta izgradnje Bloka 7. Ipak, do kraja Nikšićevog mandata nije odobren kredit kineske EXIM banke.
Elektroprivreda BiH je u julu 2016. godine dobila pismo namjere od EXIM banke s uvjetima kreditnog aranžmana, gdje je prihvaćena ponuda od 20 godina za otplatu kredita. Elektroprivreda BiH je početkom 2017. godine dostavila Federalnom ministarstvu finansija na nadležno postupanje zahtjev za davanje garancije za kredit za izgradnju Bloka 7 kod EXIM banke, a Vlada FBiH je u augustu 2018. godine dala garanciju za kreditno zaduženje Elektroprivrede BiH za realizaciju projekta u iznosu do 613.990.000 eura.
Iako su u novembru 2019. godine započeli pripremni radovi za izgradnju Bloka 7, konzorcij kineskih kompanija je u septembru 2020. godine informisao Elektroprivredu BiH o odustajanju ugovorenog podizvođača ključne opreme, i tokom 2021. i 2022. godine predlagao alternativne podizvođače za ključnu opremu.
Elektroprivreda BiH je uz saglasnost Vlade FBiH u julu 2022. godine donijela odluku o neprihvatanju alternativnih ponuđača opreme. Do oktobra 2023. godine Elektroprivreda BiH uputila je konzorciju kineskih kompanija tri opomene pred raskid ugovora s pozivom da izvrši svoje obaveze i pristupi realizaciji ugovora.
Kompromisi i EU integracije
Tema intervjua bile su i EU integracije BiH, a Nikšić je na ovu temu ponovio etablirani narativ stranaka “Trojke” da su upravo zbog evropskog puta BiH u prethodnom periodu pravili kompromise s partnerima u državnoj vlasti. Mišljena je da je “politika dogovora”, kako je predsjednik SDP-a često naziva, urodila plodom, iznijevši kao argument broj zakona koje su prethodna i sadašnja vladajuća koalicija donijele:
Godinama unazad nije usvojen zakon u državnom Parlamentu na tom evropskom putu; sad smo mi ipak usvojili pet zakona u jednom zamahu.
Nermin Nikšić, 16.2.2024.
Evropska komisija je 29. maja 2019. godine objavila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a Istinomjer se u više navrata od tada bavio time šta je ispunjeno od 14 prioriteta koje je EU iznijela pred vlasti BiH, a koje je nužno realizovati kako bi naša zemlja započela pregovore o pristupanju EU.
Parlamentarna skupština BiH (PSBiH) u prethodnom sazivu usvojila je jedan zakon iz okvira 14 prioriteta Evropske komisije. Naime, izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama usvojene su u augustu 2022. godine, čime je napravljen korak ka realizaciji sedmog prioriteta.
Aktuelni saziv PSBiH usvojio je četiri zakona čije je donošenje zahtijevala Evropska komisija. Krajem augusta 2023. godine u PSBiH usvojeni su Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Radi se o obavezama iz prioriteta 6, 10 i 14.
Na posljednjoj sjednici Doma naroda PSBiH usvojen je i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji se nalazi u okviru prioriteta pod rednim brojem 7.
Bez nesuglasica o zakonu o sprečavanju sukoba interesa – kome vjerovati?
Nakon što je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti usvojen 16. februara, na red je došao i zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH. Nikšić je za RTV 7 Tuzla izjavio da vladajuća koalicija nema problema oko dogovora za donošenje ovog zakonskog rješenja:
Imamo na usaglašavanju zakon o sprečavanju sukoba interesa i zakon o sudovima. Ovaj zakon o sprečavanju sukoba interesa također neće biti nikakav problem da se usaglasi.
Nermin Nikšić, 16.2.2024.
Međutim, iako Nikšić tvrdi da je postignut dogovor oko ovog zakona, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik drugačijeg je stava. On je obrazložio kako zakon o sprečavanju sukoba interesa treba ograničiti na nivo institucija BiH, dok bi o sukobu interesa na nivou entiteta odlučivale upravo entitetske vlasti.
Ovdje se hoće nasilno da širi nadležnost Tužilaštva i Suda BiH. To je njihov glavni cilj i time jačaju neustavnu poziciju Suda i Tužilaštva BiH. To nisu nikakve priče o vladavini prava. To je poznati manir kolonijalista da svakoga onoga ko je izabran na izborima da se minimizira ako ne poštuje tu kolonijalnu vlast.
Milorad Dodik, 16.2.2024.
Podsjećamo, Evropska komisija je u novembru 2023. godine preporučila otvaranje pregovora o pristupanju BiH u EU kada se postigne neophodni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, dok je u decembru Evropsko vijeće pozvalo Evropsku komisiju da izvijesti o napretku BiH najkasnije u martu 2024. godine, s ciljem donošenja odluke o otvaranju pregovora. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, u obraćanju na konferenciji za medije u Sarajevu 23. januara 2024. godine, navela je da su “naredni koraci” za BiH usvajanje tri zakona: o sprečavanju pranja novca, o sprečavanju sukoba interesa te zakonu o sudovima.
Ova tri zakona bila su predmet brojnih sastanaka stranaka koalicije na nivou Vijeća ministara BiH u posljednjih nekoliko sedmica, a kako sada stvari stoje, izvjesno je da dogovor, barem oko zakona o sudovima, još uvijek nije na pomolu.
Poluistinita tvrdnja o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH
Nikšić je pred kraj intervjua govorio i o bilansu vanjskotrgovinske razmjene BiH, ustvrdivši da je Njemačka glavni trgovinski partner BiH po pitanju izvoza, kao i da se radi o jedinoj zemlji s kojom BiH ima suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Naša industrija je jako vezana za industriju Njemačke, jer to nam je najveći partner gdje najviše izvozimo, i kada govorimo o pomoći, to je zemlja za koju zaista možemo reći da vjerovatno najviše pomaže Bosni i Hercegovini. Zašto? Pa to je jedina zemlja s kojom imamo suficit kada je u pitanju naš odnos; više izvozimo nego što uvozimo. Iz svih drugih zemalja neuporedivo više uvozimo, pogotovo iz ovih zemalja koje se trse da su im ovdje prijatelji neki u Bosni i Hercegovini.
Nermin Nikšić, 16.2.2024.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, kako je i ustvrdio Nikšić, BiH je tokom 2023. godine najviše izvezla u Njemačku, ukupne vrijednosti 2,7 milijardi KM. Međutim, nije zabilježen pozitivan vanjskotrgovinski bilans s ovom zemljom, budući da je uvezeno robe u vrijednosti 3,3 milijarde KM.
Osim toga, za razliku od Njemačke, BiH je u prošloj godini imala pozitivan vanjskotrgovinski bilans s Austrijom, Hrvatskom, Litvanijom, Luksemburgom, Nizozemskom, Slovenijom, Norveškom, Švicarskom i Crnom Gorom.
Gostovanje Nermina Nikšića na RTV 7 Tuzla obilježile su poluistinite tvrdnje u vezi s projektima u entitetskom budžetu, aktivnostima prethodne federalne Vlade na izgradnji Bloka 7, kao i broju zakona iz evropskog paketa koje je PSBiH usvojila. Da li je Nikšićev optimizam po pitanju evropskih integracija BiH opravdan, ili dogovor oko ključnih zakona neće biti postignut, pokazat će izvještaj Evropske komisije najavljen idućeg mjeseca.
(Istinomjer.ba)