Predsjednik NPS-a Darko Banjac gostovao je na RTRS-u 20. oktobra 2023. godine te pri svom izlaganju iznio neistinite tvrdnje o Uredu visokog predstavnika (OHR) i načinu odlučivanja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH).
OHR nije rekao da Schmidt nije imenovan u skladu s Dejtonskim sporazumom
U kontekstu posljednjeg saopštenja OHR-a naslovljenog “Imenovanje visokog predstavnika”, koji je objavljeno 13.10.2023. godine, Banjac je ustvrdio da je ovim OHR ustanovio da akutelni visoki predstavnik Christian Schmidt nije imenovan u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH (Dejtonski sporazum):
Pa imamo OHR koji je rekao da Schmidt nije imenovan u skladu sa Dejtonskim sporazumom. To je rekao OHR. Ali, kaže, imenovao ga je tamo neki PIC. To ne postoji. I to je suština.
Darko Banjac, 20.10.2023.
U spomenutom saopštenju OHR je obrazložio praksu imenovanja visokog predstavnika i pravne norme koje ukazuju da je Christian Schmidt imenovan u skladu s Dejtonskim sporazumom, suprotno tvrdnji brojnih političara/ki iz Republike Srpske, koje je Istinomjer ocijenio neistinitim.
Kako navodi OHR, na osnovu teksta Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, jasno je da imenovanje visokih predstavnika ne vrši Vijeće sigurnosti UN-a, iako ono mora biti u skladu saodgovarajućim rezolucijama.
Praksa Vijeća za provedbu mira (PIC) jasno pokazuje da visokog predstavnika na tu funkciju imenuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, te da je ta praksa “u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a”, počevši od donošenja Rezolucije 1031(1995) od 15. decembra 1995. godine.
OHR, 13.10.2023.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) je 27. maja 2021. godine zvanično imenovao Christiana Schmidta za visokog predstavnika. Postupajući po zahtjevu Upravnog odbora PIC-a da u skladu s tim obavijesti generalnog sekretara UN-a, dotadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko uputio je 3. juna 2021. godine, navode iz OHR-a, pismo generalnom sekretaru UN-a Antoniu Guterresu kojim ga informiše o odluci Upravnog odbora PIC-a da zvanično imenuje Schmidta. U tom pismu Inzko je također naveo da će Schmidt preuzeti dužnosti visokog predstavnika 1. augusta 2021. godine, kada njegova ostavka stupi na snagu.
Kako pojašnjavaju iz OHR-a, to što Vijeće sigurnosti UN-a u svojim rezolucijama koje se tiču situacije u BiH nije izričito navelo imenovanje visokog predstavnika nije presedan, o čemu je i Istinomjer ranije pisao, budući da ni Christian Schwarz-Schilling nije imao potvrdu Vijeća sigurnosti.
Za izmjene načina odlučivanja u PSBiH neophodne su i izmjene Ustava BiH
U nastavku emisije Banjac je konstatovao da se način odlučivanja u Domu naroda PSBiH vremenom mijenjao kroz izmjene Poslovnika, čemu je doprinio SDS:
Činjenica je da je zahvaljujući Srpskoj demokratskoj stranci, gledajte, u Domu naroda da bi prošao neki prijedlog, bila je potrebno tri, pa dva, a zahvaljujući Srpskoj demokratskoj stranci potreban je jedan glas, jer je izmijenjen Poslovnik.
Darko Banjac, 20.10.2023.
Suprotno tvrdnji Banjca, način odlučivanja u oba doma PSBiH normiran je Ustavom BiH, bez čije se izmjene ne mogu mijenjati ni poslovnici domova PSBiH u dijelovima koji tretiraju ovo pitanje.
Tako član IV, stav (3) Ustava nalaže da se sve odluke u oba doma donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, a da će delegati i članovi ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova s teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova delegata ili članova s teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više, delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta.
Da bi se ovakav način odlučivanja izmijenio, neophodno je mijenjati i sam Ustav BiH, za što je procedura opisana u članu X Ustava, gdje je definisano da se Ustav BiH može mijenjati i dopunjavati odlukom dvije trećine prisutnih zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH.
Na Poslovnik Doma naroda PSBiH u više su navrata donesene izmjene, “označene podebljanim slovima” u dokumentu, kao i izmjene i dopune, “označene kosim slovima” u dokmentu, ali nijedna od njih nije se ticala načina odlučivanja u ovom domu.
Shodno navedenom, izdvojene tvrdnje Darka Banjca Istinomjer ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)