Nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden 8.6.2021. godine potpisao uredbu kojom se proširuje opseg vanrednih mjera u vezi sa regionom Zapadnog Balkana, proglašenih odlukom 13219 od 26.6.2001. godine, Istinomjer je u analizi “Da li će vašingtonsku politiku proširenja sankcija pratiti i EU?” detaljno pisao o tome šta one podrazumijevaju, njihovom opsegu, kao i prema kome bi mogle biti usmjerene i zbog čega.
Podsjećajući i na vrlo jasne stavove i uvjeravanja zvaničnika vašingtonske administracije, poput onih iznesenih od američkog državnog sekretara Anthonyja Blinkena, ambasadora SAD-a u BiH Erica Nelsona, kao i izaslanika State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriela Escobara, Istinomjer je postavio pitanja koja su u tom momentu bila otvorena, poput onih da li će SAD upotrijebiti navedeni mehanizam sankcija, da li će se tom pristupu pridružiti i EU te da li će novi prošireni paket sankcija Washingtona donijeti rezultate kada se radi o djelovanju političara u BiH, ali i na Zapadnom Balkanu uopšte – i u preventivnom, i u svakom drugom smislu.
U međuvremenu, na neka od postavljenih pitanja odgovori su stigli.
Tako je 5.1.2022. godine Ministarstvo finansija SAD-a objavilo proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, kao i Alternativna televizija d.o.o. Banja Luka (ATV), medij sa sjedištem u Banjoj Luci, a koja je, kako se navodi, “u privatnom vlasništvu kompanije blisko povezane sa Dodikovom porodicom”.
Navedena akcija, precizira se, pored ostalog, u saopštenju za javnost Ministarstva finansija SAD-a, nadovezuje se na opredijeljenost Bidenove administracije da promovira odgovornost za one koji, između ostalog, potkopavaju stabilnost regije Zapadnog Balkana kroz korupciju i prijetnje dugogodišnjim mirovnim sporazumima te naglašava da je “Dodik potkopao institucije BiH pozivajući na preuzimanje državnih nadležnosti i pokrećući stvaranje paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska (RS)”.
Kada se radi o ATV-u, rečeno je da Dodik sam vrši ličnu kontrolu nad ovom TV kućom iza kulisa, kao što je zahtijevanje ličnog odobrenja na medijske priče vezane za politički osjetljive teme, te da je kupio ATV kako bi svjesno i izričito unaprijedio vlastitu agendu, koja uključuje njegove napore da ocrni druge političke ličnosti, izgladi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve.
Dodik je ugovore vezane za ATV dodjeljivao direktno članovima svoje porodice, što je koristio kao još jedan put za korupciju. On je novac iz javnih preduzeća usmjeravao direktno u ATV u koruptivne svrhe. Dodik je znatno povećao finansiranje ATV-a posljednjih godina i uključio se u kampanje zlonamjernog uticaja društvenih medija preko ATV-a kako bi objavio sadržaj koji unapređuje njegove političke i lične ciljeve. ATV se određuje u skladu sa E.O. 14033, jer su bili u vlasništvu ili pod kontrolom Dodika ili su djelovali, ili navodno djelovali, za ili u ime, direktno ili indirektno, Dodika.
Ministarstvo finansija SAD-a, 5.1.2022.
“Sva imovina i interesi u imovini navedenih pojedinaca i entiteta, koji se nalaze u Sjedinjenim Američkih Državama ili u posjedu ili pod kontrolom SAD-a, blokirani su i moraju se prijaviti OFAC-u”, kaže se na kraju u saopštenju za javnost, te naglašava da su “blokirani i svi subjekti koji su, direktno ili indirektno, u vlasništvu 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba”:
Osim ako to nije ovlašteno općom ili posebnom licencom izdanom od OFAC-a, ili izuzeto, sve transakcije pod okriljem SAD-a ili unutar (ili tranzita) Sjedinjenih Američkih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini određenih ili na drugi način blokiranih osoba općenito su zabranjeni. Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od ili u korist bilo koje blokirane osobe ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe.
Ministarstvo finansija SAD-a, 5.1.2022.
Istoga dana, “zbog umiješanosti u značajne korupcijske i destabilizirajuće aktivnosti”, State Department je javno označio i bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV) Milana Tegeltiju i predsjednika Pokreta za demokratsku akciju (PDA) i zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mirsada Kukića.
“Ove oznake čine Tegeltiju i Kukića nepodobnim za ulazak u Sjedinjene Američke Države”, navedeno je tim povodom iz State Departmenta, uz obrazloženje da je “njihovo djelovanje ugrozilo vladavinu prava, vjeru javnosti u demokratske institucije i javne procese njihove vlasti, te mir i prosperitet za građane BiH”.
U svojstvu predsjednika VSTV-a, Tegeltija je bio umiješan u koruptivna djela koja su uključivala korištenje njegovog političkog utjecaja i službene moći za osobnu korist. Naime, postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija svoj položaj iskoristio za traženje koristi u zamjenu za miješanje u sudski proces, kao i manipulaciju imenovanjima u sudije i drugim javnim poslovima.
U svom službenom svojstvu upravitelja rudnika Banovići u javnom vlasništvu i kao zastupnik u Parlamentarnoj skupštini, Kukić je bio umiješan u koruptivna djela koja su koristila njegov politički utjecaj i službenu moć za osobnu korist. Konkretno, postoje vjerodostojne informacije da je Kukić prisvajao javna sredstva za osobnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanju kako bi imao političku korist.
State Department, 5.1.2022.
Također, State Department je uveo sankcije i supruzi Zorana Tegeltije, Tijani Tegeltiji, te je i njoj zabranjen ulazak na teritoriju SAD-a.
Kada se radi o zvaničnicima iz BiH kojima je usljed uvođenja sankcija od State Departmenta još ranije zabranjen ulazak u SAD, pored Milorada Dodika, kojem su takve sankcije uvedene početkom 2017. godine zbog “kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma”, pod tom vrstom sankcija su, zbog “involviranosti u korupciju”, i član SNSD-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić te član SDA Amir Zukić.
Nakon novih sankcija SAD-a, u javnosti je uslijedio veliki broj komentara šta tačno, u ekonomskom smislu, znače sankcije koje je Ministarstvo finansija SAD-a uvelo Dodiku i ATV-u te, u tom kontekstu, Istinomjer ovom prilikom podsjeća na pojašnjenje koje je u intervjuu za Glas Amerike još u februaru 2021. godine dao bivši direktor Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC) John Smith.
Podsjećajući tom prilikom da se sankcije mogu koristiti u razne svrhe, Smith je pojasnio da SAD zbog, kako je naveo, ekonomskog utjecaja i važnosti dolara, imaju ogromnu ulogu u provođenju sankcija širom svijeta te, kad su sankcije Ministarstva finansija u pitanju, dodao:
Tako će, na primjer, većina globalnih banaka primijeniti američku listu sankcionisanih, iako nisu zakonski obavezne na to, zbog njihovog ogromnog korištenja američkog dolara u međunarodnim transakcijama. Stoga, SAD imaju ogromnu ulogu jer globalne kompanije i banke strahuju od američkog režima ekonomskih sankcija. Ako ga prekrše, to će ih skupo koštati. Može ih koštati 300.000 dolara, ili duplo više od vrijednosti transakcije, po transakciji, u slučajevima gdje postoji kršenje sankcija. To se nakupi za jednu banku, koja možda ostvari desetine hiljada transakcija – to može dostići nekoliko stotine miliona dolara ili milijarde dolara u kaznama. Dakle, to je jedan ogromni podsticaj međunarodnim financijskim institucijama i drugim firmama da se dobrovoljno pridržavaju američkih sankcija.
John Smith, 3.2.2021.
Istoga dana, sankcije SAD-a podržao je ambasador Velike Britanije u BiH Matt Field, a britanska ministrica vanjskih poslova Elizabeth Truss, koja je na svom Twitter profilu navela da je korupcija prijetnja slobodi, demokratiji i miru u Bosni i Hercegovini, potvrdila je da “Velika Britanija pozdravlja ciljane sankcije SAD-a koje pozivaju odgovorne na odgovornost”.
Kada se radi o Velikoj Britaniji, zastupnica u britanskom parlamentu Alicia Kearns je nekoliko dana kasnije otišla i korak dalje, pozivajući Ujedinjeno Kraljevstvo da “slijedi veoma dobrodošao potez SAD-a o uvođenju sankcija bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku”, dodavši da je to konkretna aktivnost koja se može preduzeti za “stabilnost Bosne i Hercegovine i suzbijanje destabilizirajućih aktivnosti Dodika, Srbije i Rusije”.
Naglašavajući da će se zalagati za ovo pitanje, Kearns je dodala:
Bilo bi veoma moćno da je Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo sankcije, zajedno sa SAD, u demonstraciji zajedničke odlučnosti i predanosti.
Alicia Kearns, 6.1.2022.
Ubrzo, jasno upozorenje o mogućnosti uvođenja sankcija stiglo je i od zvaničnog Brisela, gdje se u saopštenju za javnost portparola Evropske komisije Petera Stanoa oštro osuđuje negativna i zapaljiva retorika podjela korištena od rukovodstva Republike Srpske (RS) tokom proslave 9. januara te, pored ostalog, naglašava da je “EU više puta pozivala rukovodstvo RS da se suzdrži od ovakvih postupaka i retorike, te da sporove rješava dijalogom i pravnim sredstvima u okviru državnih institucija”.
Nastavak blokade institucija BiH, potpuni nedostatak konstruktivnog dijaloga i korištenje zapaljive retorike u javnosti samo dovode do nestabilnosti i kašnjenja u postizanju reformi koje su važne za zemlju i bolji život njenih građana. Stoga apelujemo na sve lidere, uključujući rukovodstvo Republike Srpske, da okončaju neprihvatljive korake podjela i u potpunosti se vrate radu državnih institucija. Posvećeni smo facilitaciji dijaloga koji bi doprinio uklanjanju prepreka stvarnom napretku na evropskom putu BiH za dobrobit svih građana i zemlje. Ukoliko se situacija dodatno pogorša, EU raspolaže širokim paketom alata, uključujući postojeći okvir EU sankcija, kao i mogućnost da ponovno razmotri svoju sveukupnu pomoć.
Peter Stano, 10.1.2022.
Tom prilikom, na pitanje da li će EU slijediti odluku SAD-a da sankcioniše Dodika, Stano je odgovorio da se o tome odlučuje među zemljama članicama, ali i da se detalji razgovora prije odluke ne iznose u javnost.
O načinu i proceduri donošenja odluke o eventualnom uvođenju sankcija fizičkim i pravnim licima od EU, Istinomjer je pisao u nekoliko navrata, između ostalog, i u analizi “Hoće li mehanizmi sankcija Evropske unije ostati mrtvo slovo na papiru?”.
I ovom prilikom podsjećamo na mehanizam koji na raspolaganju ima i Evropska unija, u čijem Ugovoru o funkcioniranju, u Glavi IV, pod nazivom “Restriktivne mjere”, član 215, stavovi (1) i (2), stoji da, “kada odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Evropskoj uniji predviđa prekid, odnosno djelomično ili potpuno smanjenje gospodarskih i finansijskih odnosa s jednom ili više trećih zemalja, Vijeće kvalificiranom većinom, na zajednički prijedlog visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije, donosi potrebne mjere, o čemu se obavještava Evropski parlament”.
Pored toga, navodi se da, “kada odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Evropskoj uniji tako predviđa, Vijeće može donijeti restriktivne mjere prema postupku iz stava (1) protiv fizičkih ili pravnih osoba i skupina ili nedržavnih subjekata”.
Novo pravilo uvedeno je 1.11.2014. godine, te je od tada, prilikom glasanja Vijeća EU o prijedlogu Komisije ili visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana većina postignuta ako su ispunjena dva uslova. Prvi je da 55% država članica glasa “za”, a drugi da tih 55% država predstavlja najmanje 65% cjelokupnog stanovništva Evropske unije. Odluka se može blokirati ukoliko postoji tzv. blokirajuća manjina, koja mora uključivati najmanje četiri člana Vijeća, a koji predstavljaju više od 35% stanovništva EU.
Vijeće EU je 31.3.2021. godine produžilo Odluku o mjerama ograničavanja, s obzirom na stanje u BiH, na osnovu kojih EU može uvesti sankcije bh. političarima ili organizacijama, a koja će biti na snazi do 31. marta 2022. godine.
Pojedini mediji u BiH navode da bi, prema njihovim izvorima, “osim Dodika i ATV-a, sankcije u ovom valu obuhvatile 52 fizička ili pravna subjekta, a posebno se ističe periodičnost objavljivanja, odnosno izbjegavanje da se odjednom objavi cijela lista”.
Pored toga, pitanja koja i dalje ostaju otvorena su da li će se EU, ili pak pojedine države, kako članice EU, tako i one koje to nisu, unilateralno priključiti uvođenju sankcija pojedinim fizičkim i pravnim licima u Bosni i Hercegovini, te da li će sankcije, u kolikoj mjeri i na koji način utjecati na stabilizaciju stanja u Bosni i Hercegovini.
Kada je sama država u pitanju, od nadležnih institucija se također očekuje preuzimanje odgovornosti u procesima koji trebaju dovesti, prije svega, do pune uspostave vladavine prava u skladu sa važećim ustavima i zakonima u BiH.
(Istinomjer.ba)