Nešto više od pet mjeseci prošlo je od kada je aktuelni predsjednik SDS-a, Vukota Govedarica nakon održanih Opštih izbora 2018 godine govoreći o prvom čovjeku SNSD-a, Miloradu Dodiku izjavio da mu “ne pada na pamet da pije kafu sa diktatorom i čovjekom koji je na čelu režima koji je od SDS-a pokušao da napravi terorističku organizaciju i prijetio na sve načine.”
Odbacujući tada, kako je rekao, “mogućnost uspostavljanja srpskog jedinstva na koju poziva Dodik”, Govedarica je dodao:
To je lažna sabornost i zajedništvo. Nema jedinstva sa čovjekom koji je brutalno podijelio srpski narod.
Vukota Govedarica, 10.10.2018.
Nekoliko dana kasnije i prvi čovjek PDP-a, Branislav Borenović je na Dodikovu konstataciju “da SNSD nema namjeru da pravi koaliciju sa PDP-om, koji je kroz ličnosti člana Predsjedništva i ministra spoljnih poslova, nanio nemjerljivu štetu Republici Srpskoj svojim ponašanjem u Sarajevu”, u kontekstu uspostavljanja većine u Republici Srpskoj izjavio da “PDP nikada ne bi pristao da bude dio vlasti sa SNSD-om”.
Ipak, nakon što je SDA 23.01.2019. godine najavila da će “putem svojih predstavnika u državnim institucijama, pokrenuti pravnu proceduru pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine radi preispitivanja trenutnog naziva entiteta RS”, PDP i SDS su sjeli za zajednički stol sa SNSD-om. Nakon Dodikovog poziva, sve je rezultiralo zajedničkom izjavom kao odgovorom na pomenutu najavu SDA.
“Bez obzira na političke razlike, svi imaju obavezu da štite Srpsku” izjavio je tada Govedarica:
Usaglasili smo se o najbitnijim stvarima. Mi u prvom koraku upozoravamo da je ugrožena ustavna pozicija BiH, Dejtonski sporazum i Ustav RS i mi smi spremni da ih branimo.
Vukota Govedarica, 24.01.2019.
U međuvremenu, pregovori u vezi formiranja novog saziva Vijeća ministara BiH, sudeći po do ovoga momenta poznatim stavovima glavnih aktera, zapeli su na pitanju njihovog odnosa spram usvajanja Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) o pripremama za buduće članstvo u Sjeveroantlantski savez (NATO). Ovo pitanje je aktuelizirano nakon što je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg 05.12.2018. godine obavijestio javnost u Bosni i Hercegovini da je naša zemlja dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP). Podsjećamo, da bi upravo usvajanje ANP-a moglo biti glavna tema kada je uspostava vlasti na državnom nivou u pitanju, Istinomjer je skrenuo pažnju javnosti još početkom decembra prošle godine u analizi pod naslovom Hoće li aktivacija MAP-a biti korištena za produbljivanje krize u BiH.
Do danas, ako se izuzmu od strane SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH deset nepotpisanih “principa za formiranje vlasti na nivou BiH”, barem javnosti poznatih pomaka u tom pravcu nije bilo.
Sa druge strane, novi poziv na sastanak između SNSD-a, SDS-a i PDP-a je nedavno stigao, ali ga je visoki funkcioner SDS-a i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, Mirko Šarović stavio upravo u kontekst (ne)usvajanja ANP-a.
Ističući tako da je “SDS prihvatio da razgovara sa SNSD o formiranju Savjeta ministara, ali je teško zamislivo da se SDS sa SNSD nađe u istom sazivu Savjeta ministara”, Šarović je iznio i moguće razloge Dodikovog poziva:
Ako Dodik treba da popije tu gorku pilulu on želi da je podijeli sa SDS-om. Sa moje tačke gledišta to je neprihvatljivo i mi imamo jasan stav kada je u pitanju NATO.
Mirko Šarović, 21.03.2019.
Prvobitno zakazan za 24.03.2019. godine, pomenuti sastanak je odložen za dan kasnije što je potvrdio portparol SNSD-a, Radovan Kovačević podvlačeći da je “interes RS za ovu političku partiju uvijek na prvom mjestu”:
Želimo da razgovaramo sa ljudima iz SDS-a i PDP-a jer ćemo učiniti sve da nam se ne ponovi situacija iz prethodne četiri godine. Iako mi predstavljamo većinsku volju naroda u Republici Srpskoj, želimo da RS predstavlja što je moguće širi blok kako bi ona u naredne četiri godine bila maksimalno snažno zastupljena u okviru BiH.
Radovan Kovačević, 25.03.2019.
Međutim, u namjere SNSD-a sumnja i poslanica PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Jelena Trivić pojašnjavajući “zašto opozicija ne treba sad da razgovara sa SNSD-om i o čemu opozicija treba razgovarati sa SNSD-om”.
Trivićeva tako podsjeća da su “priču o izdajnicima, potpuno neosnovanu, plasirali direktno Dodikovi ljudi”, te iznosi svoj stav po tom pitanju:
Da mene lično neko nazove izdajnikom, plaćenikom, probosancem, teško bih mu prešla preko toga. Teško. Tražila bih javno pojašnjenje, oči u oči, pred medijima i javnosti. To je optužba najgore vrste.
Jelena Trivić, 23.03.2019.
Kada je u pitanju NATO, Trivićeva ima sličan stav Šarovićevom da “razgovori o NATO nemaju šta da iznjedre, da su SDS i PDP protiv članstva u NATO, te da SNSD-u treba da se izvuče iz te priče sam jer je u nju sam i upao”.
Na kraju svog obraćanja na svojoj Facebook stranici, poslanica PDP-a zaključuje da “strategija opozicije ne postoji i da izgleda da i sami opozicioni lideri imaju fobiju da će biti opet izdajnici ako ne odu na sastanak-sastanak bez teme”.
No, i pored ovakvih stavova funkcionera SDS-a i PDP-a, od strane čelnih ljudi ovi političkih partija nema naznaka da se i ovaj put neće odazvati Dodikovom pozivu. Naprotiv, Govedarica je već potvrdio svoj dolazak ističući pored ostalog “da sa SNSD-om neće pregovarati o formiranju Savjeta ministara BiH i da ne želi razgovor o nekoj podjeli funkcija”:
Mi ćemo čuti šta konkretno u ovom slučaju nudi SNSD. Nisam za to da razgovaramo o nekim podjelama funkcija, mene to ne zanima, zanimaju me strateške politike Republike Srpske na državnom nivou vlasti.
Vukota Govedarica, 23.03.2019.
Za Borenovića će tako sastanak “biti dobra prilika da se vidi kakva su razmišljanja o budućnosti BiH”, ali i prilika za, kako je rekao “razvoj kulture dijaloga”:
To će biti dobra prilika za razvoj kulture dijaloga. Moći ćemo da jedni druge čujemo i razmijenimo stavove. Imamo šta reći i bićemo vrlo decidni, kao i uvijek.
Branislav Borenović, 22.03.2019.
U ovom momentu, a u skladu sa izjavama Borenovića i Govedarice, izvjesno je da bi se već jednom odloženi sastanak čelnih ljudi SNSD-a, PDP-a i SDS-a ipak mogao održati 25.03.2019. godine.
O temama sastanka javnost u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku može samo nagađati. Ono što je jasno je da će se na odvojenim sastancima sa PDP-om u 14.00, a SDS-om u 15.00 sati SNSD, kako je najavljeno, pozvati na “interese RS-a”.
Na kraju, politička praksa u Bosni i Hercegovini nebrojeno puta je pokazala da je, kada su međusobni odnosi političkih subjekata u pitanju uvijek sve moguće, posebno kada se radi o razgovorima i pregovorima u kontekstu uspostavljanja novih većina.
Kako će i na koji način SDS i PDP ovaj put reagovati na želju SNSD-a “da RS predstavlja što je moguće širi blok kako bi ona u naredne četiri godine bila maksimalno snažno zastupljena u okviru BiH” ostaje da se vidi, ali se u ovom momentu čini da se “teške riječi” i antagonizmi iz vremena predizborne kampanje polako guraju u zaborav.
(Istinomjer.ba)