U svom inauguracijskom govoru, novoizabrani član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Milorad Dodik najavio je ukidanje visokog predstavnika u BiH, a u prvima danima nakon stupanja na dužnost Dodik je najavio je da će sprovesti svoja ranije izrečena obećanja, odnosno namjere o “razvlaštenju” Obavještajno – sigurnosne agencije (OSA) BiH i “donošenje zakona o zabrani djelovanja Obavještajne službe BiH”.
Ipak, kada sagledamo predsjedničke ovlasti, ustavnu i zakonsku regulativu te ulogu OHR-a, može se zaključiti da su ovo samo novi populistički narativi Milorada Dodika.
Trn u oku Milorada Dodika, godinama unazad, je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, kojeg često pominje u svojim javnim istupima a tako je bilo i na nedavnoj inauguraciji članova Predsjedništva BiH.
Zalagaću se da se ukine visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini što je prije moguće.
Milorad Dodik, 20.11.2018.
Na ove Dodikove izjave iz OHR odgovoreno je sljedeće:
Na Vijeću za provedbu mira i Vijeću sigurnosti UN-a je da odluče o okončanju mandata visokog predstavnika. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je 2008. godine utvrdio uslove i ciljeve koje bh. vlasti trebaju ostvariti prije zatvaranja OHR-a. Najnoviji prikaz stanja provedbe ovih uslova nalazi se u posljednjem izvještaju visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a.
Ured visokog predstavnika (OHR), 21.11.2018.
Podsjećamo, nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, održana je Konferencija o provedbi mira čiji je cilj bio “mobilizirati međunarodnu potporu za provedbu Sporazuma”. Ova konferencija rezultirala je uspostavom Vijeća za provedbu mira (PIC), kojeg čini 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu – osiguravajući financijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili izravno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini. Prema Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, Ured visokog predstavnika (OHR) ima status diplomatske misije u BiH, a imenovanje i razriješenja diplomata i ostalih zaposlenih u OHR-u u izravnoj je nadležnosti Vijeća za provedbu mira (PIC).
Iz svega navedenog, te shodno nadležnostima koje ima, i više je nego jasno da Milorad Dodik, osim deklarativnoog zalaganja ne može uraditi puno toga kada je upitanju “ukidanje” visokog predstavnika.
Ustavne i zakonske nadležnosti Predsjedništva BiH veoma ograničene, te se svode na: vođenje vanjske politike BiH, imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika BiH, predstavljanje BiH u međunarodnim i europskim organizacijama, vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora, izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine, predlaganje godišnjeg proračuna PSBiH, podnošenje izvješća o rashodima Predsjedništva PSBiH i dr. Navedene nadležnosti i ovlaštenja najbolji su pokazatelj neutemeljenosti ovih Dodikovih najava, te šta će, od svega što je obećao, moći uraditi u svojstu člana Predsjedništva BiH, a podsjećamo i za provedbu ovih ovlasti biće mu potreban konsenzus ostala dva člana Predsjedništva BiH.
Baš kao i visoki predstavnik i OSA BiH, prema Dodikovom mišljenju, veliki je problem.
Obavještajno – sigurnosnu agenciju (OSA) BiH treba ukinuti (…) ne služi ničemu osim za nanošenje štete srpskom narodu i njegovom rukovodstvu u entitetu RS i Srbiji.
Milorad Dodik, 04.09.2018.
I u prvim danima nakon stupanja na dužnost člana Predsjedništva BiH ovu izjavu Dodik je više puta ponovio. Dodik smatra da “Republika Srpska ima pravo na obavještajno praćenje”, te da OSA, kao jedina civilna obavještajna sigurnosna agencija koja može djelovati u BiH, treba biti “razvlaštena”. S tim u vezi, Dodik je najavio formiranje Savjet za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske, a čija će uloga između ostalog biti i “obavještajno praćenje”. Podsjećamo, priča o osnivanju Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS bila je aktuelna još krajem 2013. i početkom 2014. godine, o čemu je Istinomjer već pisao.
Osnivanje savjeta ili sličnih savjetodavnih tijela kao što je Savjet za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske, dozvoljeno je shodno zakonskim propisima, ali ne i obavještajno – sigurnosnih struktura.
Osim OSA-e, shodno članu 2, Zakona o Obavještajno – sigurnosnoj agenciji BiH, “Na teritoriji BiH ne mogu se osnivati niti djelovati nikakave druge civilne obavještajno – sigurnosne strukture.”
O problemima nadzora nad radom OSA-e, Zajedničkoj komisiji za parlamentarni nadzor nad radom ove agencije, te mnogim unutrašnjim aferema koje su urušile kredibilitet iste, počev od falsifikovanja dokumenata, o ostavkama, smjenama, protuzakonitim imenovanjima, neodržavanju sjednica i brojnim drugim nepravilnostima Istinomjer je također pisao.
Ipak, bez obzira na sve probleme sa OSA-om, uzdrmani kredibilitet njenog rada i “začarani krug” parlamentarnog nadzora, Milorad Dodik, u svojstvu člana Predsjedništva BiH nema ovlasti da “razvlašćuje” niti upravlja bilo kakvim procesima vezano za rad i ustrojstvo OSA-e, obzirom da je za nadzor OSA-om ovlašten i zadužen predsjedavajući Vijeća ministara uz određenu ulogu Predsjedništva i Parlamenta”. Da li je Dodik aludirao na svoj uticaj na OSA-u posredstvom budućeg predsjedavajućeg Vijeća ministara, obzirom da je najavljeno da bi novi predsjedavajući mogao biti upravo iz SNSD-a, stranke čije je on lider, svakako je tema za neku drugu analizu.
Ipak, ni predsjedavajući Vijeća ministara BiH bez saglasnosti ostalih članova Vijeća ne može sam razmatrati i usvajati godišnje izvještaje o radu i troškovima ove agencije, a potom iste proslijeđivati ostalim institucijama odnosno Parlamentarnoj skupštini BiH koja vrši nadzor nad radom OSA-a i o tome izvještava Predsjedništvo BiH.
Shodno svemu navednom i više je nego jasno da Dodik sam ne može realizovati ovo što najavljuje, obzirom da to iziskuje ustavne promjene, koje jedino može usvojiti Parlamentarna skupština BiH. I kada je u pitanju promjena zakona o OSA-i i najavljeno “razvlašćenje” i to je moguće samo kroz djelovanje u Parlamentarnoj skupštini BiH.
(Istinomjer.ba)