Prije tri dana, u Sarajevu je obilježen Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite FBiH. Tom prilikom, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, Fahrudin Solak, izjavio je “da je Vlada FBiH preko Federalnog stožera CZ-a uspješno odgovorila na prirodnu nepogodu prošle godine te da su realizirane potrebne akcije zaštite i spašavanja od poplava i klizišta, uz nesebičnu pomoć građana, pravnih osoba i volontera”.
Na ovu izjavu bi se svi građani/ke koji su prošlog maja bili pogođeni poplavama, kao i svi/e oni/e koji su im tada pritekli u pomoć, mogli samo nasmijati – da su prošlogodišnje poplave bile išta manje strašne nego što jesu. O tome u kojoj mjeri su institucije FBiH, ali i BiH i RS, zakazale kada je trebalo zaštititi građane/ke od najteže prirodne nepogode u novijoj istoriji BiH, sve se već zna, a o katastrofalnom odgovoru institucija vlasti na prošlogodišnje poplave već je pisao i “Istinomjer”, te se o neistinosti ove izjave nema ništa novo reći.
Dan civilne zaštite čestitao je i Jerko Ivanković Lijanović, Komandant Federalne uprave civilne zaštite i još uvijek aktuelni ministar poljoprivrede FBiH, koji je konstatovao “da se sistem civilne zaštite mora podići na višu razinu kako bu u normativno-pravnom i funkcionalnom smislu pratio standarde EU”. Ivanković Lijanović je tom prilikom održao upravo nevjerovatan govor, iz kog ćemo prenijeti nekoliko najupečatljivijih izjava o prošlogodišnjim poplavama:
“Odgovor na takve posljedice prirodnih i drugih nesreća, bio je moguć, ne samo kroz razvijene organizacijske kapacitete sustava zaštite i spašavanja, uspješno upravljanje i rukovođenje uz korištenje raspoložive tehnike i tehnologije, već prije svega, odgovor je bio moguć, zbog pojedinačne svijesti našega čovjeka sposobnog da se i pored svih nedaća organizira i ublaži izravne i neizravne posljedice od poplava i klizišta na ugroženim područjima.
Istodobno, nemili prirodni događaji poplava i klizišta, koji su ispoljili svoju rušilačku energiju razotkrili su i naše upravne i operativne slabosti u zaštiti i spašavanju. Prepoznali smo određene, vrlo ozbiljne lekcije koje nas usmjeravaju na ulaganje pojačanih i zajedničkih napora na daljnjoj izgradni ukupnih kapaciteta civilne zaštite, vatrogastva, odnosno zaštite i spašavanja u cjelini.
Pored sistemskih obilježja civilna zaštita je i u prošloj godini za vrijeme poplava i klizišta pokazala i svoju kulturnu i sigurnosnu vrijednost ispoljenu kroz razvijenu svijest građana prema vlastitom životu i zdravlju i vlastitim dobrima, ali jednako tako i prema životima i zdravlju svih građana i zajedničkim dobrima, okolišu, povratnim i nepovratnim prirodnim bogatstvima naše zemlje.
Zbog toga je i ovaj put potvrđeno da je civilna zaštita društvena oblast od najvećeg općeg interesa, za čije stanje, organiziranost i razvoj po definiciji stvari odgovara država.
Prema tome, obilježavanje 1. ožujka, Dana civilne zaštite Federacije BiH ima za cilj da se široj javnosti ukaže na značaj pripremljenosti građana i njihovo poznavanje sigurnosnih prijetnji, osobne i uzajamne zaštite u slučaju prirodnih i drugih nesreća i opasnosti.
Drugo važno područje iz naučenih lekcija od poplava i klizišta, i ne samo od tih fenomena, je opremanje, obučavanje i osposobljavanje svih elemenata sustava civilne zaštite za izvršavanje namjenskih zadaća. Jedino je na taj način, moguće provjeravati realnost odgovora na izazove identificiranih ugroza i opasnosti od nesreća sadržanih u planovima zaštite i spašavanja”, poručio je Jerko Ivanković Lijanović i ovom prilikom čestitao 01. ožujak, Dan civilne zaštite.”
(Zaboljitak.ba, 4.3.2015.)
Ponovo, da su posljedice prošlogodišnjih poplava i klizišta bile manje strašne, izjave o “naučenim lekcijama” i “uspješnom upravljanju i rukovođenju uz korištenje raspoložive tehnike i tehnologije” možda bi bile smiješne. Ovako, one su nas samo još jednom podsjetile na neodgovornost i nedosljednost Ivankovića Lijanovića, federalne Vlade i ostalih organa vlasti koji su građane/ke u najtežim trenucima prepustili samima sebi.
Podsjetimo se, samo dva mjeseca prije nego su poplave pogodile BiH, Ivanković-Lijanović je također pričao o “naučenim lekcijama i uočenim slabostima” u sistemu civilne zaštite i jednako najavljivao da će se poduzeti mjere da se ona poboljša:
„Rezultati u razvoju zaštite i spašavanja su evidentni, ali su i slabosti koje su se pokazale za vrijeme prirodnih i drugih nesreća u 2012. i 2013. godini još evidentnije, koje opterećuju, ali i traže od svih nas odgovorniji odnos prema građanima i pravnim osobama, jer zaštita života i zdravlja ljudi i zaštita materijalnih dobara nemaju alternative“, kazao je tada Ivanković Lijanović.
Lijanović je za ovu izjavu od “Istinomjera” dobio ocjenu “neispunjeno”, jer, i pored svih priča, na jačanju prevencije i zaštite od poplava u FBiH nije učinjeno ama baš ništa. Osim demonstriranog neuspjeha civilne zaštite da zaštiti ugroženo stanovništvo u maju 2014, nerad i neodgovornost nadležnih institucija dokumentovane su i u Izvještaju o reviziji učinka “Prevencija od poplava u FBiH” iz 2013. godine, u kom je jasno naznačeno da se u zaštitu od poplava nije uložila ni četvrtina predviđenih sredstava, te da se planirani ciljevi tim tempom neće dostići ni za 40 godina.
No, ono što Lijanovićevu posljednju izjavu čini posebno nedosljednom, jeste činjenica da je Vlada FBiH, i pored evidentnog nedostatka sredstava za jačanje civilne zaštite, u februaru 2014. godine odlučila da 20 miliona KM, predviđenih za zaštitu i spašavanje, “pozajmi” Federalnom ministarstvu finansija umjesto da ih utroši za prvobitnu namjenu. Jerko Ivanković Lijanović je u tom trenutku bio i član Vlade i komandant federalne civilne zaštite, no nikada nije preuzeo odgovornost ni za ovaj, niti za sve ostale propuste u vođenju civilne zaštite u FBiH.
Štaviše, u trenutku dok su se ljudi još uvijek borili da ugroženima dostave najosnovnije potrepštine koje im nisu obezbijedile nadležne institucije, Lijanović je sebi dopustio da izjavi kako je bilo nepotrebno “trošiti” robne rezerve za pomoć ugroženima, budući da su je već dobili od “naših građana”:
Zašto nismo aktivirali robne rezerve prije? One su bile cijelo vrijeme na raspolaganju Federalnoj upravi Civilne zaštite… Znači, nije bilo potrebe za intervencijom robnih rezervi, jer je bilo dovoljno hrane i kod kantonalne i općinske Civilne zaštite. Sad smo slušali u prilogu, zahvaljujući našim građanima osiguralo se dovoljno hrane! Od Civilne zaštite općina i kantona dobivali smo njihove potrebe… Nema potrebe da šaljemo nešto što ne treba. To će propasti. Tako da to je bio razlog. A robne rezerve ćemo aktivirati tačno sukladno potrebama jer ne želimo nešto upropaštavati. – izjavio je tada Lijanović.
Dakle, nakon prošlogodišnje tvrdnje o tome kako je civilna zaštita uočila da je neophodan “odgovorniji odnos prema građanima i pravnim osobama, jer zaštita života i zdravlja ljudi i zaštita materijalnih dobara nemaju alternative” – izrečene nakon što je Vlada FBiH oduzela 20.000.000 KM toj istoj civilnoj zaštiti; te nakon nevjerovatnih izjava o tome da ne želi da “upropaštava” robne rezerve za pomoć poplavljenom stanovništvu, Jerko Ivanković Lijanović je, upravo kao da se prošlogodišnje poplave nisu ni dogodile, prije dva dana govorio o naučenim lekcijama, “izazovima” i “provjeravanju realnosti odgovora” civilne zaštite na prirodne katastrofe. Nedosljednost i neodgovornost demonstrirana tom prilikom, dodatno je “začinjena” i dodjelom Zlatnih znački i plaketa za one koji su prošle godine “iskazali požrtvovanje i hrabrost u akcijama zaštite i spašavanja”, među kojima se, da ironija bude veća, našla i Vlada FBiH, te nekoliko kantonalnih uprava civilne zaštite.
(istinomjer.ba)