Josip Brkić je u gostovanju na televiziji N1 ponovo otvorio pitanje imenovanja glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom, govorio je o partnerstvu u vlasti i stavovima HDZ-a o blokadama, kao i o odnosu prema ratnim zločincima u BiH.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić (HDZ BiH) gostovao je na N1 televiziji 3. novembra 2025. godine. Jedna od prvih tema razgovora bilo je imenovanje glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom (EU). Tom je prilikom Brkić rekao da su u drugim zemljama odluku o glavnom pregovaraču donosile vlade, što je u slučaju BiH Vijeće ministara.
A ja vjerujem da će Vijeće ministara vrlo skoro doći do toga i da će Vijeće ministara donijeti odluku o uredu glavnog pregovarača, njegovoj strukturi, te da je Vijeće ministara to tijelo koje bi trebalo. (…) Pa ja mislim da na temelju iskustava, kao što sam rekao, svih zemalja kandidata koje su pristupali u Evropskoj uniji, to uvijek negdje radila vlada, odnosno u našem slučaju, to je Vijeće ministara.
Josip Brkić, 3.11.2025.
Osim što je nekoliko puta ponovio da Vijeće ministara treba da donese odluku o tome ko će biti glavni pregovarač, te da je ono zapravo vlada, bit će zanimljivo vidjeti kakav će stav prema tome imati SNSD. Naime, Brkić je tokom gostovanja rekao da stranke koje su se okupile 2022. godine da formiraju vlast ostaju partneri u toj vlasti. Ipak, partneri iz SNSD-a ne slažu se da je Vijeće ministara vlada, već da je to pomoćni organ Predsjedništva BiH. U javnosti je to iznosio i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i glasnogovornik stranke Radovan Kovačević. Njihove tvrdnje ocijenjene su neistinitim.
Kakvi god narativi bili, imenovanje glavnog pregovarača ključan je korak na putu da BiH i formalno počne pregovore s EU, nakon što je u martu 2024. godine Evropsko vijeće dalo odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora. BiH još uvijek nije održala ni prvu međuvladinu konferenciju, pa samim tim nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima.
Brkić je u januaru 2025. godine rekao da je realno da u martu iste godine Evropsko vijeće donese odluku o započinjanju pregovora, što se nije desilo i što je Istinomjer ocijenio neispunjenim. Brkić je i ovog puta dao rok za imenovanje pregovarača do kraja godine.
Stoga, ovo je tehnički posao u ime BiH, koju će, nadam se, osoba koju prihvati Vijeće ministara početi pregovarati, nadam se, do konca ove godine.
Josip Brkić, 3.11.2025.
Na sjednici održanoj 4. novembra 2025. godine na dnevnom redu našao se Prijedlog odluke o uspostavi ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom kao privremenog tijela Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U saopštenju za javnost nakon sjednice ova tačka nije spomenuta niti je do objavljivanja analize objavljen zapisnik sa sjednice iz kojeg bi se moglo znati šta se s njom desilo.
Da ne postoji konsenzus o tome da Vijeće ministara imenuje glavnog pregovarača, pokazuje činjenica da je i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 30. oktobra 2025. godine usvojio Prijedlog odluke o formiranju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju EU. Usvojen je i zaključak kojim su pozvani zastupnički klubovi da do 10. novembra dostave prijedloge za popunjavanje ureda glavnog pregovarača. Jasno je da obje institucije insistiranju na svojoj nadležnosti u imenovanju pregovarača.
Pored Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, i član Predsjedništva BiH Željko Komšić stava je da upravo Predsjedništvo treba da imenuje pregovarača.
I glavni pregovarač je takva pozicija, takva funkcija. Ustav, zakoni, pa ako hoćete i neka praksa, nalaže da, zapravo, glavnog pregovarača, zbog toga što ima najveće operativne nadležnosti u procesu pristupanja Evropskoj uniji, predloži Vijeće ministara BiH, a po Ustavu BiH ga Predsjedništvo imenuje.
Željko Komšić, 17.10.2025.
HDZ BiH (ne) blokira procese u BiH
Na pitanje voditelja zašto tri delegata HDZ-a nisu došla na sjednicu državnog Doma naroda 3. novembra 2025. godine, kada se trebala razmatrati smjena SNSD-ovih kadrova, Brkić je odgovorio da ima informaciju da je predsjedavajući ovog doma Kemal Ademović unaprijed znao da njihovi delegati nisu u Sarajevu na datum kada je zakazivao sjednicu.
Rekao je i da je upravo Ademović bio dio devetomjesečne blokade ovog doma, kada je delegat Želimir Nešković na dnevni red predložio Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH te da HDZ nikada nije blokirao ništa u BiH.
Ali, samo da Vas podsjetim da je upravo gospodin Ademović, zajedno s bošnjačkim klubom, devet mjeseci blokirao rad tog doma. Dakle, i nikada se nije dogodilo da su Hrvatska demokratska zajednica, Hrvati, je li, sustavno bilo što blokirali u BiH.
Josip Brkić, 3.11.2025.
Na konstataciju novinara da su HDZ i SNSD u proteklom periodu naizmjenično rušili kvorum sjednica, Brkić je odgovorio da je njegova stranka jasno iskomunicirala da partneri iz 2022. (SNSD i “Trojka”) ostaju dok se ne napravi dogovor s nekim novim strankama, a do čega na kraju nije došlo.
Trenutni zastoj u radu Doma naroda PSBiH započeo je na hitnoj sjednici 18. februara. 2025. godine, kada se trebalo raspravljati o smjeni Nikole Špirića u rukovodstvu ovog doma. Do njegove smjene ni do danas nije došlo, a u međuvremenu je održan niz sjednica ovog doma (1, 2, 3) koje su rezultirale rušenjem kvoruma, gdje je svaki klub posegnuo za takvim djelovanjem, uključujući i klub Hrvata, predvođen s tri delegata HDZ-a.
Ipak, ne može se reći da HDZ nikada nije učestvovao u blokadama u BiH.
Vijeće ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici 17. maja 2022. godine nije usvojilo odluku o finansiranju općih izbora jer su predstavnici HDZ-a BiH bili protiv. Tadašnja blokada dovela je do reakcije visokog predstavnik Christiana Schmidta da 7. juna.2022. godine nametne odluku kojom su se finansirali izbori.
Među najevidentnijim primjerima blokiranja procesa HDZ-a BiH jeste upravo neimplementacija rezultata izbora održanih 2018. godine, zbog čega je Vlada FBiH iz mandata 2014–2018. nastavila obnašati svoje funkcije do 2023. godine.
Razlog zašto nije formirana nova vlada naveo je upravo sam predsjednik HDZ-a Dragan Čović krajem 2018. godine.
Izvršna vlast na razini BiH formirat će se, vrlo izvjesno, do kraja siječnja. U najvećem broju županija mislim da će ići istom dinamikom, a za federalnu vlast uvjet je Izborni zakon i što ga prije donesemo, prije ćemo imati izvršnu vlast.
Dragan Čović, 24.12.2018.
O glorifikaciji ratnih zločinaca
Početkom novembra 2025. godine u Čapljini je otkriven i posvećen spomenik presuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku, koji je, nakon izricanja konačne presude u predmetu protiv Jadranka Prlića i drugih za ratne zločine u periodu od 1992. do 1995. godine, pred kamerama popio otrovnu tekućinu, a nakon nekoliko sati preminuo u bolnici u Haagu.
Slučaj otkrivanja spomenika Praljku u Čapljini bio je tema razgovora s Brkićem na N1, koji je iznio stav kako veličanje ratnih zločinaca, ali i bilo koji potezi koji udaljavaju od pomirenja naroda u BiH, nije dobrodošlo.
U više navrata sam i u vašem studiju govorio o tome kakav je odnos spram ratnih zločina. Oni su individualni, ratni zločini imaju svoje ime i prezime. (…) Ja se samo nadam da ćemo uspjeti kroz učinkovit pravosudni sustav sve one koji su još uvijek na slobodi, a sumnjiče se za ratne zločine, ili još gore, one koji su presuđeni za ratni zločin, a utočište su našli u trećim državama pa im se zameo trag, ne možemo ih naći, privesti licu pravde. (…) Bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca, bilo kakvi potezi koji nas udaljavaju u kontekstu pomirenja jednih od drugih apsolutno nisu dobrodošli.
Josip Brkić, 3.11.2025.
Podsjećamo da su dužnosnici HDZ-a BiH sredinom 2014. godine svečano dočekali ratnog zločinca imenom i prezimenom Dario Kordić, nakon čega su se iz ove stranke oglasili saopćenjem za javnost.
Hrvati BiH presudu Kordiću smatraju političkom i nepravednom. Darija Kordića dočekali su kao heroja koji u 17 godina nije pokleknuo niti je pristao svojim iskazom teretiti hrvatski i vojni i politički vrh na čelu s bivšim predsjednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom. Sam Kordić okupljenima na njegovu dočeku potvrdio je da se iz zatvora vraća kao novi čovjek, čovjek osnažen vjerom.
HDZ BiH, 22.6.2014.
Također, podsjećamo da je Dario Kordić pred međunarodnim tribunalom u Haagu 2001. godine osuđen na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u srednjoj Bosni, a oslobođen je zbog dobrog ponašanja nakon 17 odsluženih godina kazne.
Funkcionerka HDZ-a BiH i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara u martu 2023. godine rekla je da se ne stidi što je dočekala Kordića.
Osuđenik koji je odležao kaznu za bilo koji zločin valjda prestaje biti osuđenik za ratni zločin…
Lidija Bradara, 12.3.2023.
Vrijedi spomenuti da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u februaru 2024. godine prisustvovao promociji knjige Valentina Ćorića, koji je odslužio šesnaestogodišnju zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Čini se da se stavovi unutar HDZ-a BiH razlikuju kada je riječ o tretmanu osoba koje su osuđene za ratne zločine.
Tokom gostovanja otvoreno je pitanje imenovanja glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom, iznesena je netačna tvrdnja o blokadama HDZ-a BiH, kao i razuman stav prema ratnim zločincima, suprotan ranijim postupcima.