Većim dijelom istina

Osim restriktivnih mjera i viza, vanjska politika BiH usklađena je s EU

Tvrdnje zamjenika ministra vanjskih poslova BiH Josipa Brkića u vezi s usklađenošću vanjske politike BiH s EU u najvećoj mjeri potvrđuje Izvještaj EK o napretku BiH, kao i izjave visokih zvaničnica EU, osim u dijelu koji se odnosi na restriktivne mjere.

Screenshot: BHRT

U intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA) od 4. februara 2024. godine, Brkić je ustvrdio da je usklađenost vanjske politike BiH s EU stoprocentna, pa i u slučaju provođenja restriktivnih mjera.

Naš napor, i ovo što se učinilo u protekloj godini, a to je da je ovo ministarstvo stoprocentno stalo uz stavove EU kada govorimo o rezolucijama, kada govorimo o restriktivnim mjerama i svemu onome gdje nas je EU pozvala da se pridružimo, bez obzira koji je dosje na drugoj strani. Da li je na drugoj strani dosje Ukrajine ili dosje Irana, ili bilo koga drugoga, Ministarstvo vanjskih poslova 100% je stalo uz stavove EU, što je, po mom osobnom i profesionalnom uvjerenju, naša obaveza, jer po SPP-u, mi moramo uskladiti našu vanjsku politiku sa stavovima EU.

Josip Brkić, 4.2.2024.

U nastavku, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH izjavio je da je u okviru vizne politike potreban dodatni napor da bi ona u potpunosti bila u skladu s politikom EU.

S druge strane, jedan dio te vanjske politike je vizna politika… i tu treba dodatni napor. Evo upravo komesarka Johanson je na tu temu razgovarala sa nadležnim institucijama kako u BiH, ali i na prostoru regije, napraviti jedan zajednički iskorak. Temeljni problem je da mi probamo da ta devijacija vizne politike BiH ne utiče na povećanje ilegalnih migranata i fenomena ilegalnih migracija koje onda pritišću granicu EU. Za sada, takvih nekih većih naznaka nema.

Josip Brkić, 4.2.2024.

U izvještaju Evropske komisije o napretku BiH na njenom evropskom putu objavljenom 8. novembra 2023. godine, u poglavlju Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika navedeno je da je po pitanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike naša zemlja značajno poboljšala svoju usklađenost s izjavama relevantnim odlukama EU, uključujući i restriktivne mjere nakon, kako je rečeno, ničim izazvanog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine.

Ono što se u Izvještaju navodi kao problem jeste usklađivanje sa sankcijama EU, što je, rečeno je, rezultiralo značajnim preprekama njihovoj provedbi, uključujući i izostanak zabrane letova iz Rusije i zabrane emitovanja medija koje sponzoriše Rusija.

Evropska komisija konstatovala je da je od augusta 2023. godine stopa usklađenosti vanjske politike BiH s EU iznosila 98%, jer je BiH uskladila svoje stavove sa stavovima EU i po pitanjima u vezi s Iranom i Sirijom.

BiH se uskladila sa stavom EU u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, OSCE-u i Vijeću Evrope o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine, uključujući rezoluciju Generalne skupštine UN-a o principima koji su u osnovi sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini usvojenom u februaru 2023. BiH bi trebala postići punu usklađenost s vanjskom politikom EU kako bi signalizirala svoju opredijeljenost na putu ka EU i nastavila jačati svoje kapacitete za implementaciju i provođenje sankcija.

Izvještaj EK o napretku BiH, 8.11.2023.

U zaključku navedenog poglavlja konstatuje se da, iako je BiH na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova značajno poboljšala svoju usklađenost s vanjskom politikom EU, posebno u pogledu izjava i restriktivnih mjera nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, potrebno je dalje usklađivanje u pogledu restriktivnih mjera.

Usklađivanje s restriktivnim mjerama EU i dalje je predmet političkog spora, a određena ministarstva ometala su njihovu implementaciju. BiH tek treba da se pridruži brojnim međunarodnim režimima kontrole naoružanja, kao i da ojača režim praćenja naoružanja i vojne opreme. BiH je nastavila da učestvuje u misijama i operacijama EU za upravljanje krizama u okviru zajedničke sigurnosne i odbrambene politike.

Izvještaj EK o napretku BiH, 8.11.2023.

Na kraju ovog dijela Izvještaja pred našu je zemlju u narednoj godini postavljen zadatak u okviru kojeg je potrebno “postići i održati punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, osigurati temeljitu provedbu restriktivnih mjera koje proizlaze iz usklađivanja s EU i uložiti dalje napore da se zatvori prostor za strano uplitanje i manipulaciju informacijama”.

Tokom posjete BiH 23. januara 2024. godine, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare zahvalila je BiH “na ispunjavanju i usaglašavanju s vanjskom politikom Evropske unije u 100% mjeri”.

Nešto kasnije, 7. februara 2024. godine, generalna direktorica za Evropu u Službi za vanjske poslove Evropske unije Angelina Eichhorst tokom gostovanja na N1 televiziji bila je preciznija u tom smislu. Govoreći o, kako je rekla, deklaracijama i odlukama koje se odnose na sankcije Rusiji, Eichhorst je izjavila da je usklađenost BiH s EU stoprocentna.

Onoga dana kada postanete članica, u potpunosti ste saglasni sa svim odlukama koje EU donosi. Evo, mi smo došli do trinaestog paketa sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, a usklađenost BiH s ovim deklaracijama i odlukama je stopostotna.

Angelina Eichhorst, 7.2.2024.

Da je, kako je Brkić istakao, dodatni napor potreban kada se radi o viznoj politici, jasno je iz dijela Izvještaja Vizna politika, u kojem se kaže da BiH nastavlja ispunjavati kriterije za liberalizaciju viznog režima i zadržava bezvizni režim s EU, ali i podvlači da naša zemlja u tom dijelu nije u potpunosti usklađena s EU:

Kako bi osigurala dobro vođeno migracijsko i sigurnosno okruženje, BiH mora biti u potpunosti usklađena s viznom politikom EU. BiH i dalje ima sporazume o bezviznom režimu sa sljedećim državama za čije su državljane potrebne vize za EU: Azerbejdžan, Bahrein, Kina, Kuvajt, Oman, Katar, Rusija, Saudijska Arabija i Turska. Iako je uvela bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom za ljetnu turističku sezonu 2023, BiH je raskinula bezvizni aranžman s Bahreinom od septembra 2023. godine. Bosna i Hercegovina zadržava politiku neizdavanja viza na državnoj granici, uz rijetke izuzetke (sedam slučajeva u 2021. i 27 u 2022.). BiH mora unaprijediti svoje tehničke kapacitete i infrastrukturu u svojim diplomatskim uredima za uvođenje biometrijskih viza.

Izvještaj EK o napretku BiH, 8.11.2023.

U skladu s Izvještajem EK o napretku BiH, usklađenost vanjske politike BiH s EU iznosi 98%, pri čemu je u dijelu koji se odnosi na restriktivne mjere u Izvještaju potvrđeno da one nisu sprovedene do kraja, odnosno nisu u punoj mjeri usklađene s EU, što je suprotno tvrdnji Josipa Brkića koja se odnosi na restriktivne mjere. Kada se radi o viznoj politici, Izvještaj potvrđuje Brkićevu tvrdnju da ona nije u potpunosti usklađena.

Uzevši u obzir sadržaj Izvještaja EK o napretku BiH objavljenog 8. novembra 2023. godine, kao i izjave Ursule von der Leyen i Angeline Eichhorst, tvrdnje Josipa Brkića u vezi s usklađenošću vanjske politike BiH s EU Istinomjer ocjenjuje većim dijelom istinitim.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!