Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Šerif Špago (SDA) govorio je za Federalnu televiziju 2. novembra 2023. godine o donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH, odnosno proceduri usvajanja takvog zakona u PSBiH.
Špago je izjavio da je za donošenje zakona o Ustavnom sudu neophodno izmijeniti i Ustav BiH:
Zakon o Ustavnom sudu se ne može donijeti bez izmjene Ustava, znači i tu je neophodno dvije trećine.
Šerif Špago, 2.11.2023.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik već je duže vrijeme pobornik donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH, a prema njegovom obrazloženju iz juna ove godine, iz Ustavnog suda BiH bilo bi izbačeno troje stranih sudija, te bi Republika Srpska birala tri, Federacija BiH šest, pri čemu iz jednog konstitutivnog naroda može biti birano najviše troje sudija. Više o Dodikovim najavama Istinomjer je pisao u analizi “Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH: Drugi pokušaj”.
Kada je riječ o sastavu Ustavnog suda BiH, članom VI Ustava BiH, između ostalog, definisano je da četiri člana Ustavnog suda BiH bira Predstavnički dom Federacije BiH, dva člana bira Narodna skupština RS, dok preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne smiju biti državljani BiH ili bilo koje susjedne zemlje.
Krajem 2015. godine klubovi poslanika SDS-a i SNSD-a u Predstavničkom domu PSBiH, kao i Sredoje Nović (SNSD) u Domu naroda PSBiH, uputili su u proceduru Prijedlog zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koji je sadržavao identične odredbe koje je Dodik najavio. Nakon što su Ustavnopravna komisija Doma naroda PSBiH i Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH utvrdile da Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH nije usaglašen s Ustavom i pravnim sistemom BiH, zakonodavni postupak obustavljen je 2016. godine.
U augustu 2023. godine delegat u Domu naroda PSBiH Želimir Nešković (SDS) također je predložio Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim bi se, istovjetno ranijim prijedlozima, s teritorije Federacije BiH biralo šest sudija, a s teritorije Republike Srpske troje sudija, te da sudija mora biti državljanin BiH. Ovaj prijedlog zakona još uvijek čeka na pokretanje procedure.
Ipak, Ustav BiH predviđa da strane sudije Ustavnog suda BiH nije moguće zamijeniti domaćim bez izmjena samog Ustava BiH. Prema članu X Ustava, Ustav se može mijenjati i dopunjavati odlukom PSBiH, koja uključuje dvotrećinsku većinu glasova onih koji su prisutni i koji glasaju u Predstavničkom domu.
Međutim, suprotno tvrdnji Šerifa Špage, zakon o Ustavnom sudu ipak može biti donesen bez izmjena Ustava. Naime, prema članu XI, stavu (1), tački d.) Ustava, za imenovanje nakon više od pet godina po prvobitnom imenovanju sudija, PSBiH može zakonom da predvidi drugačiji način izbora onih troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Dakle, iako strane sudije ne mogu biti izbačene iz Ustavnog suda BiH bez amandmana na Ustav, za regulisanje načina njihovog izbora dovoljno je donijeti zakon u PSBiH kroz redovnu zakonodavnu proceduru.
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) su 31.8.2023. godine također podsjetili da se, prema Ustavu, zakonom kojeg donosi PSBiH može promijeniti način imenovanja međunarodnih sudija:
Visoki predstavnik Kristijan Šmit je danas podsjetio da, prema Ustavu BiH, međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, da obavljaju funkciju do navršenih 70 godina života, osim ako podnesu ostavku ili budu sa razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Isto tako, prema Ustavu, zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština BiH može se eventualno promijeniti samo način imenovanja međunarodnih sudija, ali se ne predviđa mogućnost prijevremenog prestanka njihovog mandata kako bi bili zamijenjeni domaćim sudijama.
OHR, 31.8.2023.
S obzirom na činjenicu da zakon o Ustavnom sudu BiH može biti donesen bez izmjena Ustava BiH, tvrdnju Šerifa Špage Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Isitnomjer.ba)
Napomena 31.1.2024.
Nakon objave originalnog teksta, Istinomjer je primio komentar višeg asistenta na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Haruna Išerića s mišljenjem da se zakon kojim bi se odredio drugačiji način izbora međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH ne bi mogao nazvati “Zakon o Ustavnom sudu”.
Istinomjer je zatražio komentar još nekoliko pravnih stručnjaka, a na naše upite odgovorili su docent na Internacionalnom Burch Univerzitetu Davor Trlin i viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Bojan Vlaški.
Na pitanje da li bi se u slučaju donošenja zakona, čije bi odredbe bile identične onim iz Ustava BiH, osim dijela koji se tiče načina izbora stranih sudija, takav zakon mogao zvati “Zakon o Ustavnom sudu”, Trlin je odgovorio potvrdno, dok nas je Vlaški uputio, između ostalog, na Rječnik osnovnih ustavnih pojmova u BiH iz 2023. godine, u kojem se u poglavlju 11 (Ustavni sud(ovi) i kontrola ustavnosti), čiji su autori Vlaški i bivši sudija Ustavnog suda BiH Joseph Marko, navodi sljedeće:
S tim u vezi, Evropska komisija je u svom Mišljenju o aplikaciji BiH za članstvo u Evropskoj uniji iz 2019. godine zauzela stav da je potrebno „reformisati Ustavni sud, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudija, i obezbijediti sprovođenje njegovih odluka” (ključni prioritet 4. d) Mišljenja Evropske komisije). Donošenjem „Zakona o Ustavnom sudu BiH” moguće je realizovati ovaj ključni prioritet evropskog puta BiH.
Rječnik osnovnih ustavnih pojmova u BiH, 2023.
Uzimajući u obzir ova mišljenja, zaključili smo da postoji prostor za donošenje zakona o Ustavnom sudu koji će biti u skladu s ustavnim odredbama i promjenom načina imenovanja sudija, zbog čega nismo izvršili korekcije prvobitno objavljenog teksta.