Za Dodika, Ustav BiH nije uvijek bio “neprikosnoven dokument”

Nije bilo tako davno kada se upravo Dodik nije pridržavao Ustava BiH, koji tako za njega nije bio uvijek, kako kaže, neprikosnoven dokument.

Očekujući da, kako kaže, “kolektivno rukovodstvo BiH radi u skladu sa Ustavom”, te smatrajući da “ukoliko se svi budu pridržavali ovoga neće biti problema u radu Predsjedništva BiH”, Milorad Dodik, koji bi prema još uvijek nezvaničnim rezultatima Opštih izbora 2018. godine trebao u narednom mandatu vršiti dužnost člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, prije par dana je između ostalog izjavio:

Ustav je neprikosnoven dokument. Sva druga dokumenta trebalo bi da budu izvedena iz Ustava…

Milorad Dodik, 13.10.2018.

No, nije bilo tako davno kada se upravo Dodik nije pridržavao Ustava BiH, koji tako za njega nije bio uvijek, kako kaže, neprikosnoven dokument.

Tako ćemo prvo podsjetiti da je SNSD kao politička partija čiji je Dodik predsjednik donosio dokumenta koja nisu izvedena iz Ustava. Radi se o Deklaraciji o slobodnoj i samostalnoj budućnosti Srpske, donešenoj 26.04.2015. godine na 5. Saboru SNSD-a, u kojoj se između ostalog kaže:

“Pravo na samopredjeljenje pripada Republici Srpskoj ukoliko drugi budu istrajavali na kršenju Dejtonskog sporazuma. Ukoliko do kraja 2017. godine ne bude vidljivih procesa i mjerljivih rezultata uspostavljanja pozicija Republike Srpske u skladu sa Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma, Narodna skupština Republike Srpske treba u tijeku 2018. godine da raspiše referendum o samostalnom statusu Republike Srpske”.

26.04.2015.

Dodik je tom prilikom izjavio da “Ustav i zakon Republike Srpske predviđaju referendum, jer mi ne provodimo referendum na nivou BiH, nego na nivou Republike Srpske”.

Ubrzo nakon donošenja pomenutog dokumenta i pratećih izjava Milorada Dodika, Ustavni sud BiH koji je, podsjećamo, integralni dio Ustava BiH,  26.11.2016. godine je po zahtjevu za ocjenu ustavnosti koju je podnio član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima Republike Srpske. Odluka se odnosila na obilježavanje 9. januara, kojeg je Republika Srpska slavila kao dan osnivanja, odnosno Dan Republike i krsnu slavu, te je Ustavni sud BiH naložio Narodnoj skupštini RS da u roku od 6 mjeseci sporni članak Zakona o praznicima Republike Srpske usaglasi s Ustavom BiH.

Ni tada, Dodiku Ustav BiH nije bio “neprikosnoven”, poručivši tako da datum kojeg se obilježava Dan Republike Srpske “ne može ukinuti nijedan sud u BiH, pa ni Ustavni sud”, te između ostalog dodao:

Ustavni sud BiH je više političko nego pravno tijelo.To je pokazao nizom odluka, kao što su grb, kao što je Sud, Tužilaštvo i mnoge druge koje je donosio, među kojima je i odluka o konstitutivnosti naroda. Taj Ustavni sud nije ustavni sud, nego mjesto koje kreira politički sistem i donosi političke odluke, mimo Ustava i mimo prava.

Milorad Dodik, 26.11.2015.

Nekoliko dana kasnije Dodik je odbacio odluku Ustavnog suda BiH naglasivši da će “Republika Srpska nastaviti da slavi Dan Republike 9. januar u skladu sa Zakonom o praznicima Srpske…”, te bio supotpisnik zajedničke izjave kojoj su se zvaničnici RS  “saglasili da se od Narodne skupštine RS zatraži raspisivanje referenduma na kome bi narod odlučio da li prihvata odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju Dana RS 9. januara.”

Nakon što je Narodna skupština RS zatražila preispitivanje Odluke Ustavnog suda BiH o 9. januaru, a Ustavni sud BiH to odbio, te definitivno potvrdio da je obilježavanje dana RS 9. januara neustavno, predsjednik RS još jednom je rekao ”da bez obzira na odluku Ustavnog suda referendum će biti održan 25. septembra na kojem bi se građani trebali izjasniti o 9. januaru kao Danu RS, odnosno odgovoriti na pitanje: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“.

Kao vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, svoj sud o svemu dao je i OHR i Visoki predstavnik “pozivajući sve nadležne organe da osiguraju poštivanje ove odluke”, i podsjećajući “sve organe vlasti da je kršenje odluka Ustavnog suda krivično djelo”.

Referendum je ipak održan 25.09.2016. godine, kojom prilikom je Dodik “izrazio uvjerenje da će se mnogi pozivati na taj dan kao primjer odlučnosti i da će mnogi biti ponosni na ono što je urađeno i pored svih zabrana.”

Na kraju, Ustavni sud BiH poništio je rezultate referenduma 01.12.2016. godine, a Sjedinjene Američke Države su 17.01.2017. godine uvele sankcije protiv predsjednika RS uz obrazloženje Ambasade SAD u Sarajevu da se “Milorad Dodik usprotivio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provođenja Dajtonskog sporazuma.”

Obzirom na navedene činjenice koje govore u prilog tome da Milorad Dodik nije u prošlosti poštovao kako sam Ustav BiH tako ni Ustavni sud BiH kao integralni dio Ustava, te same njegove odluke, Dodikov netom izrečeni stav da je “Ustav neprikosnoven dokument”, te da bi “sva druga dokumenta trebalo da budu izvedena iz Ustava”, Istinomjer ocjenjuje nedosljednim.

(Istinomjer.ba)

 

Budžet i uštede: Dvostruki aršini Vlade RS

Kako je ranije i najavila, još uvijek aktuelna predsjednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović, budžet za...

Radojičić stavio mandat na raspolaganje Gradskom odboru SNSD-a Banja Luka

Radojičić je ranije izrazio stav da “odgovorni za loše rezultate SDS-a treba da preuzmu odgovornost”, ali se osvrnuo i na rezultate SNSD-a, ističući da je zadovoljan ukupnim izbornim rezultatom ove...



Postoje uslovi za zakazivanje konstituirajuće sjednice Skupštine KS

Konakovićeve tvrdnje CIK je demantovao, navodeći da je, nakon što su potvrđeni i objavljeni rezultati, Centralna izborna komisija BiH pristupila izradi i štampanju uvjerenja i taj posao je završen u...