Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) Milan Petković (Ujedinjena Srpska) gostovao je 28.2.2023. godine u programu BHRT-a. Tom prilikom Petković je komentirao (ne)obilježavanje Dana nezavisnosti BiH, pri čemu je ustvrdio da se potrebno usaglasiti oko “zajedničkog datuma koji bi se obilježavao kao praznik i koji bi simbolizirao antifašističku borbu naroda na ovom području”.
Petković je izjavio da za njega 1. mart ne predstavlja dan koji bi trebalo da se slavi te je dodao da je potrebno “naći neki datum koji nam je svima prihvatljiv”:
Možda bismo trebali ipak naći neki datum koji nam je svima prihvatljiv i ako želimo da ga slavimo. Ili da apsolutno BiH nema svoga datuma. Ako se ne možemo usaglasiti oko zajedničkog datuma, ajmo onda da ga nemamo i da ga uopšte, ili da se vratimo u prošlost i kažemo “šta je to bilo ono što nas je sve spajalo”. Mislim da nas je neka antifašistička borba sve narode na ovim područjima spajala, pa ajde da kažemo nek to bude onda, ne znam, da li će to biti 29. novembar ili neki od dana kada kažemo “e, postoji neki dan oko kojeg smo svi nekada slavili i svi smo se ponosili tom, i danas se ponosimo, antifašističkom borbom”. Ajde da se vratimo u to, ali da se ne vraćamo u ove dane, kada govorimo o nivou BiH. Međutim, ja nisam kao Bošnjaci, da želim da zabranim nekom da to slavi, kao što nama brane da proslavljamo 9. januar. To je apsolutno nepotrebno. Bilo kakvo nametanje svoje volje, ili bilo kakva zabrana, stvara još veći sukob.
Milan Petković, 28.2.2023.
Suprotno tvrdnji Milana Petkovića, u Bosni i Hercegovini se već obilježava dan koji simbolizira zajedničku antifašističku borbu naroda Bosne i Hercegovine, a riječ je o Danu državnosti BiH, koji se obilježava 25. novembra.
Podsjećamo, 25. novembra 1943. godine održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić-Gradu. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a usvojena je rezolucija u kojoj je izražena volja delegata da Bosna i Hercegovina bude uspostavljena u obliku federalne državne jedinice koja je ravnopravna drugim državama u Jugoslaviji. Također, u ovoj rezoluciji moguće je pročitati i poznatu rečenicu da Bosna i Hercegovina “nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska, i muslimanska”. Status Bosne i Hercegovine kao federalne državne jedinice potvrđen je odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine u Jajcu.
U Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine 30.3.1995. godine objavljen je Ukaz o proglašenju Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine.
U decembru 2016. godine trideset poslanika/ca Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo je zahtjev za ocjenu ustavnosti članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti RBiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je ovaj zahtjev poslanika/ca NSRS kao neosnovan u julu 2017. godine.
Poslanici/e NSRS su u zahtjevu, između ostalog, naveli/e da postoji “jasna namjera da se uspostavljanjem 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine apsolutno isključi jedan konstitutivni narod”, tj. srpski narod.
Ustavni sud u Odluci ističe da je Republika BiH u vrijeme donošenja zakona bila “međunarodno priznata država i članica Ujedinjenih naroda”.
Između ostalog, Ustavni sud kao argument navodi i činjenicu da je tada donesena i Rezolucija ZAVNOBiH-a u kojoj se navodi da su se “prvi put u historiji sastali predstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da na osnovu rezultata oružane borbe naroda Jugoslavije i naroda u Bosni i Hercegovini donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju, onako kako to odgovara njihovoj volji i interesima”. Ustavni sud se pozvao i na dio u kojem se navodi da narodi BiH “hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, i Muslimana, i Hrvata”.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se može zaključiti da je 25. novembar datum koji je vezan za historiju srpskog naroda jednako kao i hrvatskog i bošnjačkog, odnosno da ovaj datum nije povezan s događajem koji je srpski narod na bilo koji način isključio. Naprotiv, može se zaključiti da ovaj datum predstavlja simbol zajedničke antifašističke borbe svih naroda u Bosni i Hercegovini u II svjetskom ratu i njihove težnje da Bosna i Hercegovina bude ravnopravna federalna jedinica u bivšoj Jugoslaviji, kao i da narodi koji u njoj žive budu ravnopravni.
Odluka Ustavnog suda BiH, 2017.
Ustavni sud BiH također je mišljenja da činjenica da je osporeni zakon donesen za vrijeme rata i da je Ukaz o njegovom proglašenju potpisao Alija Izetbegović ne dovodi u pitanje nespornu historijsku vezu svih naroda u Bosni i Hercegovini:
Ustavni sud smatra da 25. novembar kao datum čije se obilježavanje kao državnog praznika, na osnovu osporenog zakona, nastavilo u Bosni i Hercegovini i nakon raspada bivše Jugoslavije, ima simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštovanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva.
Odluka Ustavnog suda BiH, 2017.
Podsjećamo, prije obilježavanja Dana državnosti BiH 2022. godine Petković je ustvrdio da obilježavanje 25. novembra kao Dana državnosti BiH u jednom dijelu BiH predstavlja “provokaciju”. Dodao je da u Bosni i Hercegovini praznik treba da bude dan “oko kojeg mogu da se okupe svi narodi, a to je 21. novembar, dan kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum”.
Vrijedi podsjetiti da obilježavanje Dana državnosti BiH političari/ke, mahom oni/e iz Republike Srpske, nerijetko koriste upravo za negiranje državnosti Bosne i Hercegovine i iznošenje neistinitih i neutemeljenih tvrdnji o ovom prazniku, na šta se Istinomjer nedavno osvrnuo u jednoj analizi.
S obzirom na to da se u Bosni i Hercegovini već obilježava Dan državnosti BiH, koji, između ostalog, simbolizira zajedničku antifašističku borbu svih naroda u BiH, a što je u jednoj od svojih odluka istakao i Ustavni sud BiH, Istinomjer tvrdnju Milana Petkovića da je potrebno naći zajednički datum koji simbolizira antifašističku borbu svih naroda na ovim prostorima ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)