Govoreći o položaju Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji, Zukan Helez izjavio je kako su studentski prosvjedi u Jugoslaviji 1968. godine počeli kao otpor centralizaciji te da su studenti tražili veću samostalnost republika. Suprotno njegovim tvrdnjama, jugoslavenski ustav iz 1963. nije centralizirao državu, a studenti/ce su iznosili/e socijalne zahtjeve.
Prilikom gostovanja na TV Alfa koje je objavljeno 25. novembra 2024. godine, ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavio je kako su studentski prosvjedi u Jugoslaviji 1968. godine počeli nakon promjene Ustava te da su studenti tražili veću samostalnost republika.
Kada je promijenjen Ustav Jugoslavije, ‘68. godine počele su demonstracije studenata nezadovoljnih jakom centralizacijom Jugoslavije, gdje su tražili više za narode, a posebno republike koje su ulazile u sastav Jugoslavije, da dobiju malo više na samostalnosti.
Zukan Helez, 25.11.2024.
Prvi jugoslavenski ustav nakon Drugog svjetskog rata donesen je 1946. godine. Ovaj ustav značajno je izmijenjen Ustavnim zakonom 1953. godine, koji je povećao prava republika i autonomnih pokrajina u odnosu na federaciju te uveo samoupravljanje u politički sustav Jugoslavije. Novi ustav donesen 1963. godine dodatno je decentralizirao Jugoslaviju i proširio samoupravljanje kao temelj uređenja države. Od 1963. do studentskih protesta 1968. godine amandmani na Ustav (1, 2) nastavili su s decentralizacijom saveznih organa vlasti u korist republika.
Studentski prosvjedi u Jugoslaviji započeli su 2. juna 1968. godine, a val demonstracija mladih dešavao se te godine širom svijeta (1, 2, 3). Međutim, jugoslavenski/e studenti/ce nisu izražavali/e nezadovoljstvo centralizacijom niti su tražili/e veća prava naroda i republika. Studenti/ce su iznosili/e socijalne zahtjeve i nisu se protivili/e državnom uređenju. Prosvjedovali/e su protiv lošeg studentskog standarda, privilegija društvene elite i tražili veća prava u upravljanju univerzitetom.
O studentskim zahtjevima svjedoče i intervjui učesnika i vođa prosvjeda kao što su Dragoljub Mićunović, Zdravko Grebo ili Dragomir Olujić Oluja, koji jasno ističu kako su prosvjedi bili socijalni po karakteru. Studentski prosvjedi u Jugoslaviji završeni su 9. juna 1968. nakon obraćanja Josipa Broza Tita, koji je izjavio da su studenti u pravu sa svojim zahtjevima.
Budući da su jugoslavenski ustavi 1953. i 1963. godine težili decentralizaciji države, a da studenti/ce 1968. godine nisu prosvjedovali/e protiv centralizacije, već iznosili/e socijalne zahtjeve, izjavu Zukana Heleza ocjenjujemo kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)