Stranačke deklaracije – Od Republike BiH do mirnog razdruživanja

Programska deklaracija Stranke demokratske akcije (SDA) koja je usvojena na 7. kongresu ove stranke održanom u subotu 14. septembra 2019. godine, izazvala je mnoštvo reakcija političkih partija u zemlji, u prvom redu SNSD-a i HDZ-a BiH sa kojima SDA pregovara o formiranju vlasti. Ovom prilikom, s obzirom na karakter osuda, Istinomjer podsjeća na dijelove deklaracija usvajanih od strane SNSD-a i HDZ-a BiH, partija čiji lideri na svojim posljednjim održanim kongresima, kao ni  Bakir izetbegović, također nisu imali protukandidate za mjesto predsjednika. 

Najviše kritika odnosilo se na dio deklaracije koji govori u uređenju Bosne i Hercegovine kao građanske republike. 

Naš primarni i dugoročni cilj je usvajanje ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definisana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina, sa tri nivoa vlasti državnim, regionalnim i lokalnim s gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine.

Programska deklaracija SDA, septembar 2019.

Već dan uoči kongresa lider SNSD-a je uputio osudu na račun teksta deklaracije SDA koji se pojavio u javnosti. 

Šta god dođe iz RS-a stranci prave galamu. A ova deklaracija je tipičan atak na ustavni poredak, a nećemo čiti ništa od njih jer oni dijele te vrijednosti. Svaki potez ka unitarnosti u BiH znači odvlačenje RS-a van toga.

Milorad Dodik, 13.09.2019.

Međutim za razliku od deklaracije SDA koja ni u jednom dijelu nije pozvala na jednostrano djelovanje u pravcu povrede Dejtonskog sporazuma ili Ustava BiH, Deklaracija SNSD-a sa pretprošlog kongresa ove stranke održanog u aprilu 2015. godine, veoma eksplicitno govori o “raspisivanju referenduma o samostalnom statusu RS” i “mirnom razdruživanju”.

Ukoliko do kraja 2017. godine ne bude vidljivih procesa i mjerljivih rezultata uspostavljanja pozicija Republike Srpske u skladu sa Aneksom 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, Narodna Skupština Republike Srpske treba u toku 2018. godine raspisati referendum o samostalnom statusu Republike Srpske. Na osnovu rezultata referenduma, organi vlasti Republike Srpske shodno ulozi strane utvrđene Aneksom 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, Federaciji BiH predložiti mirno razdruživanje i obostrano istovremeno priznanje.

Deklaracija SNSD, “Republika Srpska – slobodna i samostalna budućnost i odgovornost”, 25.04.2015.

I lider HDZ-a BiH, Dragan Čović istakao je kako će podržati samo ustav koji je u skladu sa evropskim standardima. 

Ako smo u stanju promijeniti Ustav većinskom odlukom sva tri naroda u BiH i napraviti Ustav po evropskim standardima, mi ćemo to podržati. Ali mene nijedna deklaracija u zadnjih 20 godina nije iznenadila na ovim prostorima, pa ne vjerujem ni da će ova”, rekao je predsjednik HDZ-a.

Dragan Čović, 14.09.2019.

Saopštenjem se u istom tonu oglasio i Hrvatski narodni sabor (HNS).

Programska deklaracija SDA dokaz je organiziranog političkog, ideološkog i medijskog nasilja nad Hrvatima u BiH. Bošnjačka politika se ne može predstavljati kao dobronamjerna, ona koja drži do građana, izgradnje boljih odnosa i perspektivne budućnosti BiH dok istodobno provodi rušilačku politiku i podržava opstrukcije. Pozivamo političke predstavnike Bošnjaka da se vratimo razgovorima za pravedna rješenja koja će svima u BiH donijeti dobro. Budući da postojeća  rješenja ne osiguravaju punu ravnopravnost, nužno je izmijeniti Ustav i Izborni zakon kako bi se osiguralo pravo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Na to nas obvezuju presude sudova i upozoravaju europski dužnosnici.

Saopštenje HNS-a, 15.09.2019.

Ipak i programska deklaracija HDZ BiH iz aprila ove godine, u svom tekstu tematizuje teitorijanu reorganizaciju BiH kao države sa “tri ustavno administrativne jedinice (teritorijalne)”.

Asimetrično državno ustrojstvo dva entiteta-tri konstitutivna naroda zasigurno je jedan od temeljnih uzroka nefunkcionalnosti države i njezinih institucija, što prati odsustvo očekivanog pomaka u gospodarskosocijalnoj sferi, te izravno utječe na sve složeniji ukupni položaj hrvatskog naroda u BiH. 

HDZ BiH se zalaže za Bosnu i Hercegovinu kao državnu zajednicu triju potpuno ravnopravnih, suverenih i konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka organiziranu na tri razine vlasti. Svaka od tri razine trebala bi imati zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Srednju razinu vlasti treba ustrojiti s najmanje tri ustavno administrativne jedinice (teritorijalne), a Sarajevo kao glavni grad BiH ustrojiti kao distrikt. Ustavno administrativne jedinice s mogućnošću diskontinuiteta teritorija, utemeljiti na nacionalnom, gospodarskom i kulturnom načelu s istovjetnim načinom definiranja i ostvarivanja prava naroda, nacionalnih manjina i građana.

Program, 13. Sabor HDZ-a BiH, 27.04.2019.

Ovom prilikom treba podsjetiti i na izjavu predsjednika Glavnog vijeća HNS-a, Bože Ljubića koji je više puta spominjao teritorijalnu reorganizaciju BiH. 

Ono što sigurno ostaje naš trajni cilj i što zapravo jeste budućnost BiH, ukoliko ona želi postati samoodrživa, je administrativno-teritorijalna reorganizacija, koja će uključivati i federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom i to je naš trajni cilj od kojeg ne odustajemo.

Božo Ljubić, 28.01.2017.

Osude na Programsku deklaraciju SDA stigle su i od još uvijek aktuelnih koalicionih partnera ove stranke na državnom nivou, PDP-a i SDS-a. Tako je lider Srpske demokratske stranke (SDS), Mirko Šarović rekao kako je deklaracija potpuno neprihvatljiva. 

Ako je ovaj dokument vjerodostojan za SDS je potpuno neprihvatljiv, a takav će biti i ako dobije zeleno svjetlo na Kongresu SDA. Dejtonski mirovni sporazum za nas je jedini relevantan okvir. Sve drugo za SDS je neprihvatljivo.

Mirko Šarović, 13.09.2019.

Saopštenjem za javnost oglasila se i Partija demokratskog progresa (PDP) iz koje su naveli kako “Bosna i Hercegovina može funkcionisati samo na osnovama dejtonskog uređenja i nikakva regionalizacija, posebno ona koja podsjeća na Prudski sporazum, kao ni promjena imena koje nas sjeća na ružnu prošlost, ne dolaze u obzir”.

Paradoksalno je da se SDA u svojoj Deklaraciji zalaže za ljudska prava i slobode, a u isto vrijeme promoviše afirmaciju tzv. bosanskog jezika kao zajedničkog identiteta svih građana BiH. Oni bi trebali znati da srpski narod nema problem sa svojim identitetom, da je jezik kojim govori srpski, što je oduvijek bilo i ostaće. Bilo bi mnogo konstruktivnije da SDA sa koalicionim partnerima predloži i obezbijedi puna prava Srba u Federaciji BiH, što uključuje i pravo na jezik i pismo. Ovakvom Deklaracijom SDA će samo pogoršati ionako lošu političku situaciju u BiH, a što se tiče spornih dijelova njihove deklaracije, možemo im poručiti samo jedno – pusti snovi.

PDP, 13.09.2019.

Međutim, treba podsjetiti da je SDA i prije četiri godine, na 6. kongresu održanom 2015. godine, usvojila deklaraciju koja je sadržavala identičnu formulaciju kao i deklaracija usvojena na posljednjem kongresu. 

Naš primarni i dugoročni cilj je usvajanje ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definisana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina, sa tri nivoa vlasti državnim, regionalnim i lokalnim s gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine.

Programska deklaracija SDA, 2015. 

Međutim, prije četiri godine ni SDS ni PDP nisu izašli u javnost sa osudama na račun navedene formulacije iz deklaracije SDA, a u to vrijeme su, kao i sada u tehničkom mandatu, zajedno sa SDA i dalje participiraju u vasti.  

Na kraju se može zaključiti kako je Deklaracija SDA postala samo još jednau nizu tema koja je dolila ulje na ionako uzavrelu političku arenu u BiH, te će i ona vjerovatno poslužiti za razvijanje novih animoziteta među partijama koje će, kako sada stvari stoje, i dalje međusobno razgovarati o formiranju nove državne ali i vlasti u Federaciji BiH. Činjenica je da programske deklaracije sve tri spomenute partije sadrže dijametralno suprotne vizije budućnosti BiH koje su u praksi gotovo neprovodive posmatrajući iz trenutne političke realnosti u zemlji.  

(Istinomjer.ba)

Novo Sarajevo: Nastavak ranije započetih praksi i infrastrukturni projekti

Načelnik sarajevske Opštine Novo Sarajevo, Nedžad Koldžo još jedan je u nizu načelnika koji javnosti nije predstavio...

Grad Trebinje: Treća godina mandata na čelu sa gradonačelnikom Mirkom Ćurićem

U trećoj godini mandata Gradske Uprave Trebinje, na čelu sa Mirkom Ćurićem, nastavljena je realizacija infrastrukturnih te projekata koji se odnose na socijalna davanja i unaprijeđenje turističke...

U Bihaću živi više od “5 Srba”

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik gostujući u emisiji "Ćirilica" na jednoj od beogradskih televizja, između ostalog, ponovio je svoje stavove o nepriznavanju Popisa stanovništva...