Početkom maja ove godine, vjerovatno ponesen tadašnjom političkom klimom unutar “šestorke” i na krilima nekoliko postignutih dogovora, prvenstvo onih o raspodjeli državne i vojne imovine, predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik je dao slijedeću izjavu:
“Mislim da trebate priznati da ti sastanci šestorke daju rezultate, riješila su se mnoga pitanja. Krenimo od budžeta.” (Oslobođenje, 05.05.2012.)
Koliko su mnogobrojni sastanci šestorke dali rezultata najbolje se vidi po tome u kakvom stanju se trenutno nalazi državna vlast, suočena sa zastojem u procesu započete rekonstrukcije zajedno sa vladom FBiH, a više se ne zna ni da li je šestorka- “šestorka” ili “sedmorka”.
A niz brdo je krenulo nakon (tobožnjeg) dogovora oko fiskalnog okvira BiH i Budžeta institucija za 2012. godinu, kada su se poslanici SDA, 24. maja u Predstavničkom domu PSBiH BiH, izjasnili protiv predloženog budžeta – čime su svojoj stranci potpisali ispisnicu i iz “šestorke” u Vijeću ministara, kao i u FBiH, na temelju čega su trebala profitirati dva HDZ-a i SBB.
“SDA ne može prihvatiti ovakav proračun i mi ćemo sutra glasati protiv”, rekao je nakon sastanka šestorke u Mostaru, 23. maja, Sulejman Tihić, samo dan prije nego se o budžetu glasalo u PS BiH.
“Smatramo da je ovaj proračun nedostatan za funkcioniranje države BiH i da će ugroziti njen rad i put BiH ka EU i NATO-u. Stranci demokratske akcije uvijek je država na prvom mjestu, a onda entiteti”, rekao je tada Tihić.
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, u više navrata je izjavio da se SDA ne glasanjem za budžet sama isključila iz Vijeća ministara i šestorke, a Milorad Dodik je također rekao da SDA ne želi u vlasti.
“Znam da je Zlatko Lagumdžija već nekoliko puta javno govorio da će SDA, ako ne bude glasala za budžet BiH, biti izvan vlasti na nivou BiH i FBiH. To podržavam jer smatram da SDA treba izbaciti iz Vijeća ministara. Pošto nisam vlast u FBiH, vjerovatno Lagumdžija treba da ih izbaci iz vlasti u FBiH. I očekujem da će se to desiti“, ustvrdio je Dodik.
Posljednji sastanak šestorke koji je dao rezultate je bio onaj održan 10. marta u Banjaluci kada je postignut dogovor u vezi sa načinom knjiženja vojne i državne imovine. Prema dogovoru, perspektivna vojna imovina trebala je biti knjižena u vlasništvo države dok bi ostala bila knjižena na entitete.
Pompezno je tada najavljeno da će Vijeće ministara u roku od 60 dana popisati svu perspektivnu vojnu imovinu, a da će BiH biti pozitivna vijest na samitu NATO-a u Čikagu održanom 20. i 21. maja:
“U Čikago idem da vrlo jasno kažem da vjerujem da će ta odluka biti donesena, da će dvije entitetske vlade i Vijeće ministara BiH napraviti sporazum i da se sada radi na tehničkom formuliranju procesa”, poručio je Lagumdžija prije puta u Čikago gdje je prema svojim riječima išao po “zeleno svjetlo” ka ispunjavanju Akcionog plana za članstvo (MAP)u NATO-u, što se tom prilikom nije desilo, jer do samita na ime države BiH nije uknjižena nepokretna vojna imovina.
Ne treba dodatno napominjati da dogovor o vojnoj, a ni državnoj imovini još uvijek nije sproveden u djelo, a Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH je nekoliko dana prije samita izjavio da “neko u Sarajevu” kvari dogovor šestorke o pitanje raspodjele vojne imovine”, čime su nastavljene standardne trakavice na relaciji RS – FBiH – BiH u vezi sa vojnom imovinom, što samo potvrđuje da vaninstitucionalni dogovori šestorke ne daju rezultate.
Ono oko čega se šestorka ili sedmorka mora dogovoriti najkasnije do 31. augusta je i rješenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, od čega zavisi dalji europski put naše zemlje, kao i njen ostanak u Vijeću Evrope.
Na tu temu razgovaralo se prilikom svakog dosadašnjeg sastanka, ali konkretnih rezultata nije bilo. Tako je bilo i na posljednjem sastanku, održanom u Banjaluci 13. jula, kada su na na sto stavljena dva prijedloga – jedan, stranaka iz FBiH (SDP i HDZ), koji predviđa indirektan izbor članova Predsjedništva u PS BiH, te drugi, stranaka iz RS, koji predviđa i mogućnost asimetričnog izbora članova Predsjedništva, gdje bi član iz RS bio biran direktno. Time je loptica ponovo prebačena strankama iz FBiH, prvenstveno SDP-u i HDZ-u, koji sada moraju osigurati podršku svojoj viziji implementacije presude iz Strazbura, oko čega se trenutno vodi žestoka debata, usljed koje je SDP ostao i bez čovjeka sa najviše osvojenih glasova na prethodnim izborima – Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH. Ako rješenje SDP-a i HDZ-a (u kojem su predviđeni drugačiji i veći zahvati na Ustavu BiH – ali i Ustavu FBiH – nego što je predviđeno presudom) i dobije podršku u Federaciji, Dodik je u više navrata ponovio da stranke u RS neće pristati da se član Predsjedništva iz RS bira u Parlamentu BiH, što je potvrdio i krajem jula.
„Naš doprinos stabilizaciji prilika u BiH je u tome što ne kažemo da se ne može mijenjati način izbora članova Predsjedništva i da mora biti neposredan. Umjesto toga rekli smo federalnim partnerima da mogu da dogovore kakav god hoće način izbora. To se nakon nekoliko mjeseci vraća pričom da RS neće da promijeni način izbora. I naravno da neće, jer nismo ni rekli na početku da hoćemo“, naveo je Dodik tom prilikom.
Bosni i Hercegovini trenutno prijeti suspenzija u Vijeću Evrope, a uprkos navodnom rješavanju raspodjele vojne imovine, na samitu NATO-a u Čikagu nije aktiviran MAP potreban za daljnje napredovanje ka NATO-u. Odlukom Ustavnog suda BiH, kojom je van snage stavljen Zakon o statusu državne imovine na teritoriji RS, dogovor o državnoj imovini je vraćen na početak, a više puta najavljivani kandidatski status BiH u EU nije ni na vidiku.
Dakle, na osnovu sumiranja dosadašnjih rezultata, ali i posljedica “sastančenja u šestoro” ove godine, jasno se vidi da je Dodikova izjava o rezultatima šestorke neistinita, s obzirom na zacrtane ciljeve prilikom formiranja Vijeća ministara BiH krajem prošle godine, čiji su rokovi davno promašeni.
O tome kako danas izgledaju odnosi unutar “šestorke” najbolje svjedoči posljednja izjava Milorada Dodika, u kojoj je zatražio ostavku ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije zbog, kako je rekao, “samostalnog delovanja prilikom glasanja BiH u Generalnoj skupštini UN o rezoluciji o Siriji”.
“Dok se ova situacija ne razriješi, suspendovani su svi dogovori šestorke”, najavio je Dodik i time za samo tri mjeseca od optimistične izjave došao do “suspenzije svih rješenja šestorke”. Ako je suditi po tome šta je rješeno na bezbrojnim sastancima šestorke- neće se imati šta suspendovati.
(istinomjer.ba)