Kandidatski status, rad Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Izborni zakon BiH te kandidatura na predstojećim lokalnim izborima samo su neke od tema o kojima je govorio predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić.
Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo i predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić gostovao je na Federalnoj televiziji 14. maja 2024. godine. Tokom gostovanja nije bilo govora o Efendićevim načelničkim aktivnostima, već o aktuelnim dešavanjima na političkoj sceni u BiH.
Državni nivo
Efedić je komentarisao koalicione sastanke predstavnika vlasti na državnom nivou i njihovu svrsishodnost, zaključivši da su ti sastanci bez rezultata, što je vidljivo i iz činjenice da je posljednja sjednica Doma naroda prekinuta prije davanja “zelenog svjetla” iz Brisela te se od tada nije održala nijedna.
Samo je predložen jedan zakon koji je suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine, i to je bio razlog zbog kojeg je Dom naroda, zbog kojeg je Klub Bošnjaka napustio tu sjednicu. Kolegij Doma može uvijek da zakaže sjednicu, da predloži dnevni red (…) Ne radi se tu uopće o blokadi rada Doma, već o blokadi jedne tačke dnevnog reda. Ako neko insistira da je to jedino čime treba da se bavi Dom naroda, onda će imati tu vrstu problema.
Semir Efendić, 14.5.2024.
Posljednja sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prekinuta je 18. marta i od tada ovaj dom nije zasjedao. Sjednica je prekinuta nakon što su je napustili svi delegati iz Kluba bošnjačkog naroda jer je na dnevni red, glasovima SDS-a, SNSD-a i HDZ-a, uvršten zakon o Ustavnom sudu BiH za koji su u Klubu Bošnjaka upozorili da je neustavan.
Podsjećamo, riječ je o Prijedlogu zakona o Ustavnom sudu BiH koji je dao delegat SDS-a Želimir Nešković i kojim je predviđeno da strane sudije budu izbačene iz Ustavnog suda.
Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović sazvao je 4. hitnu sjednicu ovog doma za ponedjeljak, 3. juni 2024. godine. Jedina tačka dnevnog reda odnosi se na Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Nastavljajući komentarisanje rada Doma naroda, Efendić je ustvrdio da je sjednica na kojoj je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca nešto što je zasluga opozicionih delegata.
(…) konkretno na tom domu, Zakon o sprečavanju pranja novca bio je jedan od onih koji su bili ključni za “zeleno svjetlo”, za otvaranje pregovora. Upravo je pokrenut ili donesen na inicijativu delegata opozicije, koji su svojim potpisima zakazali sjednicu i na kraju je zakon usvojen, i on je bio ključni za dobijanje zelenog svjetla.
Semir Efendić, 14.5.2024.
Zakon o sprečavanju pranja novca u parlamentarnoj proceduri našao se na prijedlog Vijeća ministara BiH. Delegati Kluba Srba su 31. januara 2024. godine glasali protiv donošenja ovog zakona po hitnoj proceduri. Dvije sedmice kasnije, na zahtjev najmanje pet delegata, zakazana je hitna sjednica za 16. februar 2024. godine, kada je zakon usvojen po hitnoj proceduri.
Izborni zakon
Govoreći o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Christian Schmidt, Efendić je ispravio voditeljicu emisije koja je u pitanju navela da će tehničke izmjene biti implementirane “na tek 10% biračkih mjesta na lokalnim izborima”.
To se samo odnosi na onaj dio koji podrazumijeva upotrebu tehničkih pomagala, ali, međutim, značajan dio ovog zakona je da se on odmah implementira. Bilo je mnogo primjedbi na način imenovanja biračkih odbora koje su do sad imenovale političke stranke. Sada će to raditi Centralna izborna komisija i, dakle, sigurno je da će taj zakon biti primijenjen već na ovim izborima.
Semir Efendić, 14.5.2024.
Tačno je da nije samo uvođenje novih tehnologija ono što čini “tehničke izmjene” Izbornog zakona.
Promjena je nastupila i u načinu izbora predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika, čiji će izbor i imenovanje, evidenciju, edukovanje, certificiranje i ocjenjivanje, uz propisane procedure i uslove, ubuduće vršiti Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) . Novitet je i da predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u tijelima političke stranke, udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana s političkom strankom.
Ostale članove biračkog odbora i njihove zamjenike imenuju opštinske izborne komisije, a prije stupanja na dužnost, svaki pojedinačni član izborne komisije i biračkog odbora dužan je potpisati zakletvu čiji tekst glasi: “Ovim se zaklinjem da ću vjerno, savjesno i nepristrano obavljati dodijeljene mi dužnosti i provoditi i poštovati Ustav i zakone BiH.”
Istinomjer je već ranije detaljno pisao o tome šta podrazumijevaju ove izmjene Izbornog zakona.
Ustavni sud
Semir Efendić komentarisao je rad Parlamenta FBiH kroz prizmu imenovanja sudije Ustavnog suda BiH.
Jedno jedino pitanje na kojem je Parlament potrošio godinu dana to je imenovanje sudije Ustavnog suda, gdje znamo da HDZ kandiduje gospodina Vukoju koji ima političku pozadinu iako je zakonom definisano da u Ustavni sud ne mogu biti imenovane osobe sa političkim pedigreom. On je bio kandidat HDZ-a, čini mi se, za Dom naroda ili za neku od pozicija. Dakle, zvanično je bio kandidovan ispred te stranke i to je metodologija rada HDZ-a.
Semir Efendić, 14.5.2024.
Istinomjer se već bavio temom imenovanja sudije Ustavnog suda. Kada je riječ o kriterijima koje sudije moraju ispunjavati, Ustavom BiH definisano je da sudije moraju biti “istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”.
Nije zakonom definisano da sudije ne mogu biti osobe s “političkim pedigreom”, već članom 96. Pravila Ustavnog suda BiH. Naime, tu je definisano da je funkcija sudije nespojiva s članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini. Također, spomenutim članom je, između ostalog, propisano da je sudijama dozvoljeno bavljenje drugim profesionalnim dužnostima osim ako te aktivnosti nisu u vezi s radom neke političke stranke.
Prema informacijama koje je Istinomjer dobio od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, nakon održanih Općih izbora 2018. godine, novoizabrani sudija Ustavnog suda Marin Vukoja našao se na kandidatskoj listi HDZ-a BiH za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj je bio i predsjednik ove stranke Dragan Čović.
Ipak, Marin Vukoja nije prvi sudija koji se tokom karijere našao na nekoj kandidatskoj listi. Sutkinja Ustavnog suda BiH Seada Palavrić, koja je na ovu funkciju stupila u januaru 2006. godine, bila je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Palavrić je u Predstavnički dom Parlamenta FBiH 1996. i 2000. godine ušla preko liste Stranke demokratske akcije (SDA). Nakon održanih Općih izbora 2002. godine, ušla je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH također preko liste SDA.
Trenutni potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman na dužnost sudije Ustavnog suda BiH stupio je u oktobru 2008. godine. On je jedan od osnivača SDA, a obnašao je funkcije potpredsjednika stranke, predsjednika Glavnog odbora, v.d. predsjednika SDA, generalnog sekretara, člana Izvršnog odbora i Glavnog odbora, a bio je i član Predsjedništva SDA.
Tek na kraju razgovora govorilo se o lokalnom nivou, i to u kontekstu problema koje su imali načelnici u općinama Novo Sarajevo i Centar Sarajevo iako su bili zajednički kandidati više partija koje su trenutno na vlasti.
Na pitanje voditeljice da li ostaje kandidat za Općinu Novi Grad Sarajevo, Efendić je odgovorio: “Po svemu sudeći, tako je.”
Dakle, iako će Efendić najvjerovatnije tražiti četvrti mandat načelnika Općine Novi Grad, njegova politička interesovanja kao predsjednika Stranke za Bosnu i Hercegovinu nadilaze lokalni nivo.
(Istinomjer.ba)