U protekloj sedmici, Istinomjer je u nekoliko navrata ocjenjivao istinitost tvrdnji domaćih i regionalnih političkih aktera. Među ocijenjenim našli su se Milorad Dodik, Nebojša Vukanović, Dragan Čović, Zlatko Miletić, Zoran Milanović i brojni drugi. Također, zabilježili smo i jedno ispunjeno obećanje, a bavili smo se i aktuelnim društveno-političkim temama.
Istinomjer je u protekloj sedmici većim dijelom neistinitim ocijenio tvrdnje poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Nebojše Vukanovića. On je, govoreći o ekonomskim pokazateljima u entitetu Republika Srpska, uključujući i stanje na tržištu rada, ustvrdio da litra ulja košta 6 KM, kilogram brašna 1,5 KM, a vreća brašna 40 KM. Vukanović je dodao i da prosječna plata u RS iznosi “između 300 i 400 eura”. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena jednog litra ulja u maloprodajnim lancima niža je od 6 KM, suprotno Vukanovićevoj tvrdnji, dok je cijena kilograma brašna nešto bliža vrijednosti od 1,5 KM koju je Vukanović spomenuo. Prema statističkim biltenima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u Republici Srpskoj u 2021. godini iznosila je 1.004 KM. Posmatrajući sve djelatnosti, postotak prosječnih plata manjih od ukupnog godišnjeg prosjeka za 2021. godinu iznosio je 61%. Međutim, suprotno tvrdnji Nebojše Vukanovića da najviše zaposlenih dobija prosječnu platu u iznosu između 300-400 eura (≈600-800 KM), postotak plata manjih od 400 eura u 2021. godini iznosio je 33%, odnosno svega 14% u decembru prošle godine.
Tokom svog obraćanja na nedavno održanom Jahorina ekonomskom forumu, član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik govorio je i o inicijativi “Otvoreni Balkan”. Tom prilikom, Dodik je ustvrdio da je Predsjedništvo BiH već donijelo odluku o pridruživanju ovoj inicijativi, ali da je pristupni proces zaustavljen zbog “opstrukcija”. Predsjedništvo BiH usvojilo je 2020. godine Zaključak kojim “pozdravlja inicijativu Republike Albanije, Republike Sjeverne Makedonije i Republike Srbije da pokrenu proces bolje međusobne saradnje kroz ‘Mali Šengen’”. Dakle, Predsjedništvo nije donijelo odluku da se priključi inicijativi “Otvoreni Balkan”, već je isključivo “pozdravilo inicijativu” Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije. Također, Predsjedništvo BiH nije uputilo nalog Vijeću ministara BiH da “provede procedure” u vezi s pristupanjem BiH spomenutoj inicijativi, nego da napravi “analizu interesa i koristi” priključenja ovoj inicijativi. U međuvremenu, Predsjedništvo BiH na sjednicama nije razmatralo mogućnost pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”. S obzirom na navedeno, tvrdnju Milorada Dodika ocijenili smo neistinitom.
U Istinomjerovoj rubrici Strani akteri o BiH u protekloj sedmici našao se predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Milanović je, obraćajući se na pres-konferenciji prilikom otkrivanja spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima, ustvrdio da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt “nelegalno na toj funkciji”. Nakon što je Valentin Inzko, koji je na ovoj funkciji bio od 2009. godine, podnio ostavku, ambasadori zemalja članica PIC-a, s izuzetkom Ruske Federacije, imenovali su Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. U Vijeću sigurnosti UN-a održana je krajem juna rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH. Tom prilikom, predstavnik Ruske Federacije u Vijeću sigurnosti ustvrdio je da izbor visokog predstavnika treba potvrditi ovo tijelo. Ipak, Schmidtovo imenovanje podržale su druge članice, koje su istakle da je potvrda Vijeća sigurnosti “poželjna, ali ne i neophodna”. I na sjednici održanoj u julu 2021. godine Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je prijedlog rezolucije Rusije i Kine kojom bi se zatvorio Ured visokog predstavnika u BiH. Slijedom toga, tvrdnje predsjednika Hrvatske ocijenili smo neistinitim.
U minuloj sedmici zabilježili smo i dvije istinite tvrdnje, a jednu od njih iznio je član Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PSBiH Zlatko Miletić. Miletić je, kritikujući rješenja koja je HDZ BiH predložio, a koja se odnose na izmjene Izbornog zakona BiH, iznio i uporedio broj Hrvata koji žive u pojedinim kantonima u Bosni i Hercegovini. Tako je ustvrdio da u ZDK živi 46 hiljada Hrvata, a u Posavskom kantonu 33 hiljade. Dodao je i da u četiri kantona (Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Bosansko-podrinjskom i Sarajevskom) živi ukupno 43.000 Hrvata. Miletićeve tvrdnje potvrdili su i podaci popisa stanovništva iz 2013. godine.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je, komentarišući sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj su delegati iz Kluba bošnjačkog naroda proglasili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH štetnim po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, ustvrdio da je upravo Klub bošnjačkog naroda najčešće koristio mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Od 2003. do 2022. godine, delegati/kinje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH pozvali/e su se na vitalni nacionalni interes u ukupno 16 slučajeva. Klub hrvatskog naroda se na ovaj mehanizam pozvao u dva navrata, dok ga je Klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo 14 puta. Istinomjer je, shodno tome, Čovićevu tvrdnju ocijenio istinitom.
Nakon skoro jednog desetljeća obilježenog neispunjenim obećanjima o početku rada hemodijaliznog centra pri Kantonalnoj bolnici Goražde, ovaj je centar krajem aprila ove godine stavljen u funkciju, zbog čega je Istinomjer obećanje premijerke BPK Goražde Aide Obuće ocijenio ispunjenim sa zakašnjenjem. Pored tadašnje Vlade BPK, moguće osnivanje hemodijaliznog centra 2014. godine najavljivao je i tadašnji načelnik Goražda Muhamed Ramović. Nakon toga, 2018. godine uslijedilo je još jedno obećanje Vlade BKP Goražde, no zbog nesuglasica koje su se javile između ove vlade i Kantonalne bolnice, obustavljene su aktivnosti vezane za uspostavu ovog centra. Novo obećanje uslijedilo je 2019. godine te je i ono ostalo neispunjeno. Novoformirana vlada na čelu s Aidom Obućom saopćila je krajem 2019. godine da se aktivnosti na realizaciji ovog projekta počinju provoditi “ispočetka”. I ovo obećanje je od Istinomjera dobilo ocjenu neispunjeno krajem 2020. godine. Neispunjena su ostala i obećanja da će centar biti otvoren u prvoj polovini 2021. godine te potom i početkom 2022. godine. U posljednjoj najavi saopšteno je da je otvaranje planirano za 28. april 2022. godine, dok će postupak hemodijalize za pacijente biti omogućen od 4. maja 2022.godine.
Istinomjer od protekle sedmice prati i obećanje ministrice za odgoj i obrazovanje KS Naide Hota-Muminović da će u junu ove godine biti raspisan konkurs za prijem radnika u osnovnim i srednjim školama. Ministrica je u obraćanju javnosti istakla da Ministarstvo obavlja pripreme s ciljem blagovremenog raspisivanja konkursa za prijem radnika te je dodala da bi konkursna procedura trebala biti završena prije početka nove školske godine. Prema njenim riječima, Ministarstvo je pristupilo i izradi dva nova pravilnika o prijemu radnika, jednog za osnovno i drugog za srednje obrazovanje, kao i promjenama Pravilnika o tehnološkom višku, gdje su skraćeni rokovi za iskazivanje kadrovskih potreba.
Kroz nekoliko analiza, Istinomjer se u protekloj sedmici osvrnuo i na aktuelna društveno-politička dešavanja u Bosni i Hercegovini.
U analizi Hoće li na Opštim izborima 2022. broj žena nositeljica listi biti veći nego ranije? pisali smo o tome kako i koliko stranke u Bosni i Hercegovini daju mogućnosti za politički angažman ženama. Istinomjer je i u ranijim analizama ukazivao na apsolutnu dominaciju muškaraca u tom smislu kada je većina političkih subjekata iz oba entiteta u pitanju. Zastupljenost spolova na listama uređena je Izbornim zakonom BiH, tačnije, članom 4.19, u kojem se navodi da “svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog spola, koji su ravnopravno zastupljeni”. Ovakva rješenja nisu dovoljna da bi se broj žena izabranih u zakonodavna tijela značajno povećao. Jedan od razloga koji je uticao na poražavajući broj izabranih žena u entitetske i državni parlament na Opštim izborima 2018. godine bio je mali broj žena nositeljica listi, a ništa bolja situacija nije bila ni na Lokalnim izborima 2020. godine, na kojima je od 425 kandidata/kinja za čelnike/ce opština i gradova žena bilo samo 29, što je iznosilo tek 6,8 %. Na posljednjim lokalnim izborima, kada je riječ o poziciji načelnik/gradonačelnik, 135 mandata (96,5%) pripalo je muškarcima, a pet (3,6%) ženama. Ovim problemom se krajem 2020. godine bavila i Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH. Komisija je u saradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i projektom “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ organizovala tematsku sjednicu pod nazivom “Analiza rezultata lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine kroz rodnu perspektivu”. Međutim, još uvijek nisu poduzeti konkretni koraci s ciljem rješavanja ovog problema.
Posljednjom analizom IOM-a u Bosni i Hercegovini i pitanjem da li će biti popisa stanovništva, koji bi se trebao provesti iduće godine, Istinomjer se bavio u analizi U iščekivanju popisa stanovništva: Malo nas je, al’ ne znamo koliko. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, populacija u Bosni i Hercegovini smanjila se za oko 64.177 stanovnika samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja između 2013. i 2020. godine. U izvještaju IOM-a navodi se da je samo 2019. godine građanima/kama Bosne i Hercegovine izdato ukupno 56.363 prvih boravišnih dozvola u zemljama članicama Evropske unije. S druge strane, istraživanje Unije za održivi povratak i integracije procjenjuje da je BiH od 2013. godine napustilo više od 484.000 osoba. Kada je riječ o popisu stanovništva, on se obavlja svakih deset godina. Nakon onog iz 2013. godine, postojala je težnja da BiH uhvati priključak s EU i regionom i da popis organizuje 2021. godine, odnosno da se i u BiH popis održava u prvoj godini dekade. Premda smo propustili prvi rok, BiH bi trebala napraviti popis u roku od deset godina, odnosno 2023. godine. Da bi se to realizovalo, potrebno je napraviti izmjene i dopune nekoliko zakona. Prijedlozi ovih zakona se do danas nisu našli pred državnim parlamentarcima/kama. Iz Agencije za statistiku BiH rekli su nam da se zakoni nalaze u fazi usaglašavanja. Podsjećamo, usaglašavanje Zakona o popisu 2013. godine također je bio dugotrajan proces, koji je zvanično okončan početkom februara 2012. godine, kada je Zakon o popisu 2013. usvojen u oba doma državnog Parlamenta. Uzimajući u obzir da je tada od donošenja zakona do početka popisa prošlo godinu i sedam mjeseci, teško je očekivati da će se popis desiti naredne godine.
O ustaljenoj praksi korištenja mogućnosti blokada donošenja odluka na državnom i entitetskim nivoima Istinomjer se bavio u analizi Nema kvoruma, nema sjednice, nema odluke – nema ni odgovornosti. O posljedicama korištenja ove mogućnosti najbolje govori činjenica da od posljednjih općih izbora još uvijek nije izabrana nova Vlada FBiH, ali ni budžeti za 2021. i 2022. godinu nisu usvojeni. Jedan od načina blokada koji se često upražnjava, a za koji nikada niko nije odgovarao, jeste nedolazak na sjednice zakonodavnog ili izvršnog organa vlasti, usljed čega, zbog nedostatka kvoruma, sjednica bude otkazana. Na ovaj problem je na više mjesta ukazala i Evropska komisija u svom Mišljenju. Posljednji slučaj blokade rada jedne od državnih institucija usljed nepostojanja kvoruma desio se 26.4.2022. godine, kada je trebala biti održana hitna sjednica Doma naroda PSBiH. Dan pred održavanje sjednice, iz SDA su saopćili da “nisu stvoreni uslovi za razmatranje i usvajanje izmjena Zakona čiji je autor HDZ” te su zatražili od predsjedavajućeg Doma naroda da sam otkaže sjednicu. Nakon što je sjednica ipak zakazana, tri delegata iz Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda PSBiH, a koji dolaze iz SDA, nisu se pojavila na sjednici. Zbog nedostatka kvoruma, sjednica nije mogla biti održana. Ovaj potez delegata iz SDA naišao je na kritiku političkih aktera iz SNSD-a i HDZ-a koji su “zaboravili” na slične poteze u kojima su učestvovali zvaničnici koji dolaze iz njihovih političkih partija. Podsjećamo da sjednica Predstavničkog doma, zakazana za 31.3.2022, nije održana zbog nedostatka kvoruma. Naime, na sjednici se nisu pojavili delegati/kinje iz stranaka koje dolaze iz RS, kao ni oni okupljeni oko HDZ-a BiH. Također, nerijetko su, zbog nedostatka kvoruma, odgađane i sjednice Vijeća ministara kako u prošlom, tako i u aktuelnom sazivu, pri čemu se na sjednicama nisu pojavljivali ministri koji dolaze iz HDZ-a BiH i SNSD-a. U ovom smislu podsjećamo i na blokade Predsjedništva BiH, budući da se član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije pojavio na šest redovnih, kao ni istom broju vanrednih sjednica ovog tijela od jula 2021. do januara 2022. godine. Ovakvo ponašanje zvaničnika/ca još uvijek nije sankcionisano, a da li će, kada i kako visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini reagovati na blokade rada i odlučivanja institucija BiH – pitanje je za gospodina Christiana Schmidta.
U rubrici Nevjerovatno ali Istinomjer u protekloj sedmici našao se zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Nikola Lovrinović. Lovrinović je, bez obzira na prvostepenu presudu Suda Bosne i Hercegovine, prema kojoj su članovi CIK-a BiH izabrani u skladu s Izbornim zakonom, ustvrdio, “kao zastupnik”, da je CIK protuzakonito izabran.
(Istinomjer.ba)