Analize

Nema kvoruma, nema sjednice, nema odluke – nema ni odgovornosti

Javnost u našoj zemlji svjedoči da se mogućnosti blokada donošenja odluka na državnom, ali i entitetskim nivoima, koje pruža ustavni, pravni i politički sistem u Bosni i Hercegovini, ustanovljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, godinama upražnjavaju, reklo bi se, na dnevnoj bazi. O tome koliko se daleko ide najbolje govore činjenice da, primjera radi, ni tri i po godine nakon Opštih izbora 2018. godine nije izabrana nova izvršna vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali ni budžeti za 2021. i 2022. godinu na državnom nivou nisu usvojeni.

FOTO: HMS
FOTO: HMS

Jedan od načina blokada koji se često upražnjava, a za koji nikada niko nije odgovarao, jeste možda onaj koji je i najjednostavniji, a to je nedolazak na sjednicu zakonodavnog ili izvršnog organa vlasti, usljed čega, zbog nedostatka kvoruma, sjednica bude otkazana. Ova se mogućnost u pravilu zasniva na donošenju odluka na etničkom principu. Na taj problem je na više mjesta ukazala i Evropska komisija u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i Analitičkom izvještaju kako u kontekstu zakonodavne, tako i sudske i izvršne vlasti u BiH:

Parlament i druge zakonodavne skupštine usvajaju zakone i vrše demokratsku kontrolu i nadzor izvršne vlasti. Pravo kandidature na izborima za Dom naroda ograničeno je na osnovu etničke pripadnosti i prebivališta, što je u suprotnosti sa evropskim standardima. Veto koji se zasniva na „zaštiti vitalnog nacionalnog interesa“ i entitetsko glasanje takođe utiču na djelotvorno funkcionisanje parlamenata uz rizike od kašnjenja u donošenju zakona.

Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, 29.5.2019.

Posljednji slučaj blokade rada jedne od državnih institucija usljed nepostojanja kvoruma desio se 26.4.2022. godine, kada je trebala biti održana hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH). Na toj sjednici na dnevnom redu trebao se naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji je po hitnom postupku u proceduru uputio Klub hrvatskog naroda u tom zakonodavnom tijelu.

Dan pred održavanje sjednice, SDA je u saopštenju za javnost iznijela stav da “smatra da nisu stvoreni uslovi za razmatranje i usvajanje izmjena Izbornog zakona čiji je autor HDZ” te, obrazlažući svoj stav u osam tačaka, zatražila od predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH da hitnu sjednicu, koju je, kako je navedeno, “sam zakazao”, otkaže.

Nakon što je sjednica ipak zakazana, tri delegata iz Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda PSBiH, a koji dolaze iz SDA, Bakir Izetbegović, Amir Fazlić i Asim Sarajlić, nisu se pojavila na sjednici. S obzirom na to da, u skladu s Ustavom BiH, kvorum potreban za održavanje sjednice čini najmanje devet članova Doma naroda, ali pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata, sjednica usljed nedostatka kvoruma nije mogla biti održana.

Nakon otkazivanja sjednice, javnosti se obratio Bakir Izetbegović te još jednom ustvrdio da je navedeni prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH neustavan i, pored ostalog, još naveo:

Čović je odlučio da održi sjednicu. Ako bi zakon bi prošao na Domu naroda, a prošao bi, onda bi se jako zakomplikovalo pitanje usvajanja izmjena i dopuna Izbornog zakona, koji su sutra na Zastupničkom domu, a koji se odnose na integritet izbora. Zato smo odlučili da ne prisustvujemo, da zaustavimo donošenje ovog nakaradnog prijedloga.

Bakir Izetbegović, 26.4.2022.

Na ovakav potez članova Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda PSBiH, očekivano, uslijedilo je niz reakcija, između ostalih i od visokih dužnosnika iz HDZ-a BiH, ali i SNSD-a.

Tako je Čović izjavio da je “na djelu” neviđena blokada državnih institucija koja, kako je dodao, do sada nije viđena ili bar duže vrijeme nije viđena:

Ovo je neviđena blokada, bez ublažavanja. Baš je neviđena, jer neko pred samu sjednicu izađe pred vas i kaže da mu se nešto ne sviđa. To se kaže na samoj sjednici. Dao sam šansu za dogovor, da se stvori demokratski ambijent za održavanje izbora.

Dragan Čović, 26.4.2022.

Izetbegovićev i Čovićev kolega u Domu naroda PSBiH i aktuelni zamjenik predsjedavajućeg tog zakonodavnog tijela Nikola Špirić (SNSD) također je optužio SDA za blokadu rada institucija izjavivši da je “malo ko očekivao da će SDA na ovakav način braniti Bosnu i Hercegovinu, blokadom institucija”. Kada je djelovanje političara koji dolaze iz Republike Srpske u pitanju, Špirić je tom prilikom ustvrdio da ne misli da je na djelu blokada za koju su odgovorne stranke iz ovog entiteta.

Institucije nisu blokirane, već nije bilo spremnosti političkog Sarajeva na razgovor. To se iz dana u dan pokazuje da je kontraproduktivno. Nema međunarodne agresije kojom će se propisati kakva će budućnost Bosne i Hercegovine biti. To nam govore i međunarodni prijatelji. Učtivo nas saslušaju i kažu nam: ‘Izvolite u institucije i donosite rješenje koje vam odgovara.

Nikola Špirić, 26.4.2022.

Ovom prilikom izdvajamo i reakciju ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH Staše Košarca (SNSD) koji je ustvrdio da su bošnjački političari nedolaskom na sjednicu Doma naroda PSBiH još jednom pokazali da im nije stalo do BiH uređene po dejtonskim principima.

Bošnjački političari, predvođeni ratnim kadrom SDA Bakirom Izetbegovićem, Šefikom Džaferovićem i Biserom Turković, očigledno su odbacili osnovne principe Dejtona i Ustava BiH, po kojima ovu zemlju čine dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda. Opstrukcijom današnjeg zasjedanja Doma naroda i odbijanjem da se izjasne o Prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH, čijim bi se usvajanjem značajno relaksirala politička situacija u zemlji, bošnjački političari ruše Dejtonski mirovni sporazum u nastojanju da u potpunosti majorizuju Srbe i Hrvate i ponište izbornu volju dva konstitutivna naroda u BiH.

Staša Košarac, 26.4.2022.

No, kako Čović, tako i Špirić i Košarac, kritikujući potez SDA, “zaboravili” su podsjetiti na neke od sličnih poteza u kojima su učestvovali izabrani i imenovani zvaničnici u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti koji dolaze iz njihovih političkih opcija, a koji su za rezultat imali upravo otkazivanje sjednica usljed nedostatka kvoruma.

Na takav način djelovalo se 31.3.2022. godine na 13. hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja, usljed nedostatka kvoruma, nije mogla biti održana, što je na početku sjednice konstatovao predsjedavajući tog zakonodavnog tijela Denis Zvizdić.

Uvažene zastupnice i zastupnici još uvijek nemamo ispunjen kvorum, još uvijek imamo prisutnog 21 zastupnika Predstavničkog doma. Ja želim posebno da se zahvalim svim zastupnicama i zastupnicima, koji su trenutno ovdje u sali, na visokom nivou odgovornosti prema radu i zadacima ovoga cijenjenog Doma, kao i prema obavezama koje svi imamo i po Ustavu, i po Poslovniku prema zastupničkoj dužnosti. Ponavljam, kvorum nije ispunjen u ovome trenutku, tako da današnja sjednica neće biti održana. To konstatujem sa žaljenjem, imajući u vidu veliki broj vrlo važnih i ozbiljnih materijala koji su danas trebali biti na dnevnom redu, od budžeta, Zakona o carinskim prekršajima, finansijskih sporazuma, pa do, naravno, izuzetno važne i aktuelne teme vezane za BH Televiziju kao jednog od stubova državnosti Bosne i Hercegovine.

Denis Zvizdić, 31.3.2022.

Kvoruma na narednoj sjednici nije bilo jer se na njoj nisu pojavili delegati iz stranaka koje dolaze iz Republike Srpske, kao ni oni okupljeni oko HDZ-a BiH.

Zbog nedostatka kvoruma, odgađane su i sjednice Vijeća ministara BiH kako u prošlom, tako i u aktuelnom sazivu, pri čemu se na sjednicama nisu pojavljivali ministri koji dolaze iz HDZ-a BiH, ali i SNSD-a.

Ni drugi organ izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, Predsjedništvo BiH, nije bio izuzet u tom smislu, o čemu je Istinomjer u više navrata pisao. Podsjećamo i ovom prilikom da se od dana nakon usvajanja zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske, u julu 2021. godine, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u periodu do januara 2022. godine nije pojavio na šest redovnih, kao ni istom broju vanrednih sjednica Predsjedništva BiH.

I sama SDA, koja je 26.4.2022. godine nedolaskom svojih delegata spriječila održavanje sjednice Doma naroda PSBiH, često je osuđivala bojkote sjednica zakonodavne i izvršne vlasti od drugih političkih subjekata, a koje nisu mogle biti održane usljed nedostatka kvoruma. Eklatantan primjer je saopštenje ove stranke iz 2017. godine, u kojem SDA osuđuje bojkot sjednice Predstavničkog doma PSBiH, pozivajući na “ispunjavanje obaveze u skladu s Poslovnikom”, kao i na “uzdržavanje od daljih postupaka koji ometaju normalan rad državnih institucija”.

Stranka demokratske akcije (SDA) osuđuje bojkot današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji su inicirali poslanici iz entiteta Republika Srpska. Očito je da su motivi za bojkot sjednice politički, s obzirom na to da je sjednica zakazana u skladu s Poslovnikom i da su ispunjene sve poslovničke intervencije za njeno održavanje.

Smatramo da takav postupak nema nikakvo političko opravdanje, posebno jer se radi o pitanju koje treba rješavati isključivo u domenu prava. SDA poziva poslanike iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da ispunjavaju svoje obaveze u skladu s Poslovnikom, i da se uzdrže od daljih postupaka koji ometaju normalan rad državnih institucija.

SDA, 16.2.2017.

U svjetlu Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika koja se donosi na Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojeg je donijela Narodna skupština Republike Srpske 30.7.2021. godine, sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić, u autorskom tekstu za portal Buka, skrenuo je, pored ostalog, pažnju na “činjenicu da se u ustavnopravnom smislu bojkot rada državnih institucija smatra podrivanjem ustavnog poretka i teškim krivičnim djelom”.

Sudija Perić podsjeća i da su u državama parlamentarne demokratije politički predstavnici dužni da vode javni dijalog i donose odluke koje su u interesu građana koji su ih birali, kao i da “niko na izborima nije birao predstavnike koji će se isključiti iz dijaloga i odlučivanja”.

Takva politika bi bila nonsens koji nema uporište čak ni u zdravom razumu. Nepostupanje, odnosno isključenje iz procesa odlučivanja jeste negacija politike i, po logici stvari, ne može biti interes građana, a ni društva kao cjeline. Smisao i cilj politike jeste djelatna funkcija u cilju opšte koristi. Drugačije razumijevanje političkog djelovanja prosto nije moguće.

Branko Perić, 22.9.2021.

Perić dalje naglašava da se preuzimanjem vlasti sužava polje široke političke slobode te da se političar suočava s obavezama koje proističu iz sistema vlasti.

“Djelovanje politike na javnu vlast tada prelazi na obavezujuće procedure koje imaju za cilj da se politički konflikti razrješavaju u drugim političkim konstelacijama kao što su raspuštanje parlamenta, pad vlade, raspisivanje novih izbora”, dok “bojkot kao oblik političkog djelovanja u institucijama državne vlasti ne postoji”.

Njegova faktička legalizacija vodila bi društvo u potpuno bezakonje i anarhiju.

Branko Perić, 22.9.2021.

Konstatujući da je stanje postojećih blokada politički i pravno neodrživo, sudija Suda Bosne i Hercegovine je tom prilikom iznio stav da bi “trebalo izbjeći situaciju da međunarodni zvaničnici i visoki predstavnik naše političke igre iskoriste kao argument za nametanje novih odluka zbog antidejtonskog djelovanja domaćih politika i političara”, dodajući na kraju ipak da će “neko morati da interveniše na način koji će zaustaviti potpuni ekonomski i politički slom”.

Da li će, kada i kako visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini reagovati na blokade rada i odlučivanja institucija Bosne i Hercegovine – pitanje je za gospodina Christiana Schmidta. U međuvremenu, a s obzirom na to da ne postoji pravni mehanizam u Bosni i Hercegovini kojim se može spriječiti ili pozvati na odgovornost one koji bojkotuju rad državnih organa jednostavnim nedolaskom na sjednice, za očekivati je da se ta praksa nastavi.

Uz njen nastavak, kao i svaki put do sada, građani/ke će imati priliku da čuju i “argumente” u skladu s kojima će oni koji bojkotuju sjednice tvrditi da to rade upravo u interesu tih istih građana/ki.

(Istinomjer.ba)

 

 

Pitajte Istinomjer!