Iako je status sedam institucija kulture nad kojima je osnivačko pravo imala Bosna i Hercegovina neriješen, ne postoje zakoni koji bi prenijeli osnivačka prava na kantone.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Miroslav Vujičić izjavio je za Euronews BiH 4. septembra 2025. godine kako su institucije kulture koje je Predsjedništvo BiH dodalo u Prijedlog budžeta kantonalne institucije.
Jednim nesmotrenim potezom dva člana Predsjedništva, Komšića i Bećirevića, taj budžet je prekrojen, gdje su povećane stavke za institucije kantonalne pa se na mala vrata pokušavaju kantonalne institucije ubaciti na državni budžet.
Miroslav Vujičić, 4.9.2025.
Pitanje institucija kulture na državnom nivou
Predsjedništvo BiH je na sjednici održanoj 19. augusta 2025. godine usvojilo Prijedlog budžeta BiH i uputilo ga Parlamentarnoj skupštini na razmatranje. U ovom prijedlogu budžeta predviđena su sredstva od 7.900.000 KM za sedam institucija kulture od državnog značaja: Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteku za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetničku galeriju BiH i Kinoteku BiH.
Status navedenih institucija kulture nije jasno definiran. Do 1995. godine institucije kulture bile su obuhvaćene zakonima u kojima je osnivač bila Skupština Republike BiH. Tada su i dobile status od značaja za državu, ali taj status do danas Parlament BiH nije potvrdio.
Pravnik Harun Išerić je u izjavi za N1 5. septembra 2025. godine iznio stav kako je za ove institucije ipak nadležna država, jer Ustav BiH ističe kontinuitet pravnih propisa, a institucije kulture osnovane su prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Međutim, vlasti Republike Srpske tumače kako kultura po Ustavu ne spada u nadležnosti države pa samim time u državne nadležnosti ne spadaju ni navedene institucije kulture. Također, institucije kulture iz RS su u prigovoru na budžet koji je predložilo Predsjedništvo BiH iznijele stav da su institucije kulture u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta.
Ured visokog predstavnika, kao vrhovni tumač provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, također smatra kako ove institucije spadaju pod nadležnost države. Visoki predstavnik je 21. novembra 2024. godine naložio Vijeću ministara BiH i drugim institucijama BiH upućivanje u proceduru prijedloga zakona kojim bi bili uređeni upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za BiH. Međutim, Vijeće ministara, zbog protivljenja ministara iz reda srpskog naroda, nikada nije formiralo ni radnu grupu za izradu ovog zakona, čime je status institucija kulture i dalje ostao nedefiniran.
Finansiranje institucija kulture
Išerić smatra kako Bosna i Hercegovina ima obavezu finansiranja ovih institucija sve dok se eventualno ne donesu zakoni koji bi drugačije uredili ovo pitanje. Međutim, u praksi, BiH ne vrši finansiranje sedam institucija kulture, što ugrožava njihov rad.
Umjesto države, privremeno finansiranje preuzeo je Kanton Sarajevo. Tako je ovaj kanton 3. maja 2025. godine u Službenom listu KS objavio Zakon o privremenom sufinansiranju institucija kulture i obrazovanja čiji je osnivač Bosna i Hercegovina. Zakon navodi kako je osnivač ovih institucija kulture država BiH.
Ovim je zakonom Kanton Sarajevo privremeno preuzeo obavezu finansiranja troškova plaća i naknada te režijskih troškova sedam institucija kulture dok Bosna i Hercegovina ne počne izvršavati obaveze osnivača. Za podmirivanje svih ostalih troškova, sedam institucija kulture prisiljeno je pristupiti projektnom finansiranju putem apliciranja na javne pozive za dodjelu sredstava.
Da li su sedam institucija kulture kantonalne institucije?
Bez obzira na to jesu li ili nisu državne, sedam institucija kulture nisu kantonalne institucije. Svih sedam institucija bilo je pod nadležnošću države na osnovu državnih zakona prije donošenja dejtonskog Ustava, a zakoni kojima bi osnivačka prava eventualno bila prenesena na kantone nikada nisu doneseni.
Kantonalni zakon koji je privremeno preuzeo sufinansiranje također ističe kako su ove institucije državne, a ne kantonalne, dok isti stav ima i Ured visokog predstavnika kao vrhovni tumač civilnih aspekata provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zbog činjenice da sedam institucija kulture nisu kantonalne institucije, tvrdnju Miroslava Vujičića ocjenjujemo kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)