Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić 18. oktobra 2022. godine uputio je otvoreno pismo Uredu visokog predstavnika u BiH. Obraćajući se visokom predstavniku Christianu Schmidtu povodom njegovih nametnutih odluka kojima je izmijenjen Izborni zakon BiH i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Nikšić se, pored ostalog, osvrnuo na dijelove odluke koji se tiču imenovanja izvršne i sudske vlasti u Federaciji BiH.
U vezi s tim, predsjednik SDP-a BiH ustvrdio je da u kontekstu deblokade imenovanja federalne vlade, te deblokade popune i funkcionisanja najviših sudskih tijela u Federaciji BiH, nametnuta rješenja ne definišu sankcije za nepoštovanje rokova niti sprečavaju mogućnost dugoročne blokade.
U javnosti kao dva ključna pozitivna elementa nametnutih Odluka ističete deblokadu imenovanja federalne vlade, te deblokadu popune i funkcionisanja najviših sudskih tijela u Federaciji BiH, Vrhovnog i Ustavnog suda, te Vijeća za zaštitu vitalnih interesa pri Ustavnom sudu FBiH. Međutim, iz Vaših Odluka je vidljivo da u pravilu nisu definisane sankcije u slučaju da dođe do nepoštivanja zadatih rokova. Rješenja ne sprječavaju niti eventualno kontinuirano ponavljanje određenih procedura, čime bi se uspostava vlasti mogla dugoročno blokirati.
Nermin Nikšić, 18.10.2022.
Odluku kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Christian Schmidt donio je 2.10.2022. godine, netom nakon zatvaranja biračkih mjesta na dan glasanja na Opštim izborima 2022. godine. Navedenom odlukom Schmidt je, pored ostalog, amandmanski djelovao na dijelove Ustava FBiH koji se odnose na procedure izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, te popune i funkcionisanja Vrhovnog suda FBiH, Ustavnog suda FBiH, kao i Vijeća za zaštitu vitalnih interesa pri Ustavnom sudu FBiH.
U cilju utvrđivanja istinitosti Nikšićeve tvrdnje, Istinomjer je izvršio uvid u amandmane koji se odnose na spomenute procedure te ustanovio da u okviru njih nisu definisane sankcije u slučaju da dođe do nepoštovanja zadanih rokova, te da nisu ponuđena rješenja koja sprečavaju eventualno kontinuirano ponavljanje određenih procedura.
Amandmanom CXVII definisano je da se “Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih, te da suce bira Ustavni sud iz reda sudaca toga suda”, dok je Amandmanom CXVIII, kojim se reguliše procedura razmatranja vitalnog nacionalnog interesa, izmijenjen članak IV.A.18. Ustava FBiH, te sada glasi:
(1) U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili više od jednog predsjedatelja ili potpredsjedatelja Doma naroda odluče da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes definiran člankom IV.A.17a ovog Ustava, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.
(2) Odluka da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes mora biti donesena u roku od jedne sedmice od dana kada je prijedlog zakona, propisa ili akta dostavljen delegatima, a najkasnije do održavanja glasovanja o tom zakonu, propisu ili aktu u Domu naroda.
U okviru navedenog amandmana nisu definisane sankcije u slučaju da dođe do nepoštovanja zadanih rokova te nisu ponuđena rješenja koja sprečavaju eventualno kontinuirano ponavljanje određenih procedura.
Nadalje, u istom amandmanu predviđeno je formiranje zajedničkog povjerenstva sastavljenog od predstavnika Predstavničkog doma i Doma naroda.
(3) Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasuje za takav zakon, propis ili akt, smatrat će se da je usvojen.
(4) Ukoliko se u Domu naroda postigne suglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja Zastupničkom domu na odobravanje.
(5) Ukoliko se suglasnost u Domu naroda ne postigne ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije suglasnost, formirat će se Zajedničko povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajedničko povjerenstvo je sastavljeno na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajedničko povjerenstvo usuglašava tekst zakona, propisa ili akta. Ukoliko se tekst zakona, propisa ili akta usuglasi, zakon, propis ili akt smatra se usvojenim.
Ni u ovom se dijelu ne predviđaju sankcije ni rješenja u slučaju da se ne formira zajedničko povjerenstvo na način predviđen amandmanom.
Kada se radi o rokovima u okviru kojih bi Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu FBiH trebalo odlučivati, oni su navedeni u tačci 7.
(6) Ukoliko Zajedničko povjerenstvo ne postigne suglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku o tome da li se predmetni zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
(7) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva dvotrećinskom većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.
I ovom slučaju, Amandmanom CXVIII nisu predviđene sankcije ni rješenja ukoliko Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa ne donese odluku o prihvatljivosti navedenih slučajeva.
Izmjene Ustava FBiH koje se odnose na procedure imenovanja predsjednika i potpredsjednika FBiH nametnute su Amandmanom CXX, čime je član IV.B.2. izmijenjen i sada glasi:
(1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije.”
(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.
(3) Ukoliko u roku od 50 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavcima (1) i (2) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od četiri delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.
I iz sadržaja ovog amandmana jasno je da se ne predviđaju ni sankcije ni rješenja ukoliko skupina od četiri delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidate iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda u navedenom roku.
U nastavku, Amandman CXX opisuje dalju proceduru imenovanja predsjednika i potpredsjednika FBiH u okviru Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
(4) Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda.
(5) Imena kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka dostavljaju se Zastupničkom domu, koji će glasovati o jednoj ili više lista u roku od 30 dana od dana dostavljanja imena posljednjeg ili posljednjih kandidatâ, u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka. Listu odobrava Zastupnički dom ukoliko je podrži većina poslanika koji su prisutni i glasuju i ta lista se dostavlja Domu naroda na odobravanje.
(6) Ukoliko broj kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka omogući formiranje dvije liste, organizirat će se jedno glasovanje u Zastupničkom domu i svaki poslanik će moći glasovati za jednu od ove dvije liste. Lista koja dobije najveći broj glasova u Zastupničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.
(7) U slučaju da broj kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka omogući formiranje više od dvije liste, organizirat će se jedno glasovanje u Zastupničkom domu i svaki poslanik će moći glasovati za jednu od ovih lista. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nijedna lista ne dobije većinu glasova poslanika koji su prisutni i glasuju, u roku od jednog tjedna organizira se drugi krug glasovanja u kojem će poslanici Zastupničkog doma glasovati za jednu od dvije liste s najvećim brojem glasova iz prvog kruga glasovanja. Lista koja dobije najveći broj glasova u Zastupničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.
Ni u ovom dijelu nametnute izmjene ne predviđaju sankcije ili rješenja ukoliko se u roku od sedam dana ne organizuje drugi krug glasanja, što je slučaj i u tačci 8, u kojoj je rok za glasanje 30 dana.
U nastavku, navedeni amandman opisuje nastavak procedure imenovanja na sljedeći način:
(8) Dom naroda odlučuje većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasuju u roku od 30 dana od prijema liste koju je odobrio Zastupnički dom.”
(9) Izuzetno od odredbe stavka (4) ovog članka, ukoliko Zastupnički dom ne odobri listu kandidata u roku iz stavka (5) ovog članka, lista koju sačinjavaju kandidati koji su prilikom predlaganja dobili najveću podršku u odgovarajućim klubovima u Domu naroda u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka prosljeđuje se Domu naroda i kandidati sa te liste će se smatrati izabranim ukoliko ta lista bude odobrena samo u Domu naroda.
(10) Izuzetno od odredbe stavka (4) ovog članka, ukoliko u roku iz stavka (8) ovog članka Dom naroda ne obavi glasovanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu.
(11) Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavcima (4) do (10) ovog članka, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasovati za novu listu u skladu sa stavcima (5) do (7) ovog članka u roku od 15 dana od dana glasovanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka, postupak predviđen u stavcima (1) do (7) ovog članka se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog članka prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu.
(12) Izuzetno od odredbe stavka (4) ovog članka, u ponovljenom postupku izabranim će se smatrati kandidati sa liste koju je odobrio Zastupnički dom.
Iako se u tačci 11 predviđa ponavljanje postupka uz skraćenje rokova, ni u ovom slučaju nisu predviđene sankcije ni rješenja ukoliko se ni u ponovljenim postupcima i njima predviđenim rokovima ne izabere lista s kandidatima za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH.
Na kraju, u kontekstu procedure izbora rukovodstva FBiH, u tačci 13 navedenog amandmana određeno je da “tri kandidata izabrana odlučuju između sebe koji od njih će obnašati funkciju predsjednika, te ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Zastupnički dom”.
Ni u ovom dijelu nema predviđenih sankcija ni rješenja ukoliko Predstavnički dom o navedenom ne bude odlučivao.
Kada je riječ u proceduri izbora sudaca Vrhovnog suda FBiH, visoki predstavnik je u Ustav FBiH intervenisao Amandmanom CXXIII, izmijenivši stavove (1) i (2) člana IV.C.6, koji sada glase:
(1) Suce Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom.
(2) Predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednikâ predlaže suce Ustavnog suda za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine prema članku IV.B.7.(a)(I) ovog Ustava.”
(3) Za imenovanje sudaca predloženih u skladu sa stavkom (2) ovog članka potrebna je potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasuju. Ukoliko jednog ili više sudaca predloženih u skladu sa stavkom (2) ovog članka ne potvrdi većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasuju, predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednikâ predlaže jednog ili više novih sudaca za sva preostala upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana glasovanja u Domu naroda. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.
(4) Ukoliko predsjednik uz suglasnost dopredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavilo listu ili od dana glasovanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavkom (2) ovog članka, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasuju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih prema redoslijedu na rang listi koju je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.
I iz sadržaja ovih izmjena Ustava FBiH jasno je da se njima ne predviđaju sankcije ni rješenja ukoliko sudije Vrhovnog suda ne budu izabrane putem navedenih procedura, što vrijedi i za eventualno ponavljanje postupka nakon što Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavi novu listu kandidata.
Na kraju, i Amandmanom CXXIX, kojim se članu IX.11f, dodaje novi članak IX.11g, Christian Schmidt izvršio je i izmjene Ustava FBiH koje se odnose na proceduru sudija Ustavnog suda FBiH.
(1) Izuzetno od odredbi članka IV.C.6. stavka (2) ovog Ustava kojima se predviđa rok od 30 dana, predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednikâ predlaže suce Ustavnog suda na svim mjestima koja budu upražnjena u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana s listâ kandidata koje je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine 16. listopada 2019. godine i 26. veljače 2021. godine u roku od pet dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana.
(2) Ukoliko predsjednik uz suglasnost dopredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od pet dana ili u roku od pet dana od dana glasovanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavkom (1) ovog članka, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasuju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih prema redoslijedu na rang listi iz stavka (1) ovog članka koju je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće dostavlja novu listu kandidata.
Kao i u prethodnim slučajevima, ni ovom izmjenom Ustava FBiH nisu predviđene bilo kakve sankcije ni rješenja ukoliko Predstavnički dom ne izabere kandidate, što vrijedi i za eventualno ponavljanje postupka nakon što Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavi novu listu kandidata.
S obzirom na sadržaj amandmana kojima je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava FBiH, tvrdnju Nermina Nikšića da iz odluka koje se odnose na procedure imenovanja izvršne i sudske vlasti u tom entitetu nisu definisane sankcije u slučaju da dođe do nepoštovanja zadatih rokova te da propisana rješenja ne sprečavaju eventualno kontinuirano ponavljanje određenih procedura, Istinomjer ocjenjuje istinitom.
(Istinomjer.ba)