Analize

“Šampioni” Istinomjera u 2017. godini

U godini koja je za nama, Milorad Dodik drži ubjedljivo prvo mjesto po broju izgovorenih neistina.

 

“Istinomjer” je u protekloj godini ocijenio ukupno 230 izjava bh. političara i političarki, provjeravajući njihovu istinitost (79) i dosljednost (38), kao i brojna obećanja koja su davali/e u svojim javnim istupima (103). U sve tri kategorije nastavljena je “tradicija” iz prethodnih godina, te se ni u jednoj ne može naći veći broj pozitivnih nego negativnih ocjena.

U 2017. smo ocijenili izjave 75 političkih i javnih zvaničnika/ca na svim nivoima vlasti, od lokalnog do državnog. Među njima se ističu isti akteri/ke kao i prethodnih godina.

 

Pri ocjenjivanju istinitosti izjava javnih zvaničnika, najviše ocjena je dobio Milorad Dodik, koji se u medijima nalazi gotovo svakodnevno i standardno je “najgovorljiviji” domaći političar. Pored toga što daje najviše izjava, Dodik je najmanje vodio računa o činjeničnoj utemeljenosti onoga što govori. Od 16 izjava Milorada Dodika koje smo ocijenili u ovoj kategoriji, samo dvije su bile istinite, a čak 14 neistinito. Jedna od tema o kojoj je Dodik više puta iznosio evidentne neistine jeste djelovanje OHR-a, naročito pitanje korištenja bonskih ovlasti, ali i netačno predstavljanje sadržaja njegovih odluka. Dodik je, tako, nekoliko puta iznosio tvrdnje o zabrani raspolaganja državnom imovinom, predstavljajući je kao potvrdu teze da samo entiteti mogu raspolagati istom, o čemu u “OHR-ovim zakonima” nema ni govora. Dodik je više puta iznosio i neistine o stopi rasta BDP-a u Republici Srpskoj u odnosu na mandate prethodnih vlada, ali i o svom odnosu sa SAD, počevši od čuvenog “zvaničnog poziva” na inauguraciju Donalda Trumpa, pa do davanja neutemeljenih “garancija” da će sankcije protiv njega biti povučene.

 

Milorada Dodika u ovoj kategoriji prati partijska koleginica i premijerka RS, Željka Cvijanović, sa 6 neistinitih i tek jednom izjavom koja je ocijenjena kao istinita. Treće mjesto dijele premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković; premijer Federacije BiH Fadil Novalić, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić i član Predsjedništva BiH Dragan Čović, sa po 4 neistinite izjave. Zvizdićeve neistine mahom su se odnosile na preuveličavanje postignuća aktuelnog Vijeća ministara, te izmišljanje izgovora za neispunjavanje obaveza vezanih za EU integracije Bosne i Hercegovine – tema o kojoj se često oglašavala i Željka Cvijanović, čiji su izgovori takođe bili netačni, iako su iznošeni sa suprotnih pozicija. Njen kolega iz Federacije BiH, Fadil Novalić, ove godine je bio znatno šutljiviji u odnosu na prvu polovinu svog mandata, ali je ipak uspio dati izjavu koja je izazvala burne reakcije čitatelja/ki “Istinomjera”, kada je ponudio izmišljene “dokaze” za tvrdnju da su se radnice “Borca”, tokom danonoćnog protesta zbog neuvezanog radnog staža, smjenjivale pred zgradom Vlade FBiH i vrijeme provodile u “plaćenom smještaju”.

Za njima slijedi član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, sa 2 neistinite izjave. Članovi Predsjedništva BiH, Čović i Izetbegović, ujedno su dobili dvije posljednje ocjene “neistinito” u 2017. godini: Izetbegović nakon što je njegova supruga, Sebija Izetbegović, nedvosmisleno potvrdila da joj službeni automobil Predsjedništva BiH nije bio ustupljen ni iz kakvih “sigurnosnih razloga”, kako je to tvrdio u aprilu ove godine; Dragan Čović za izjavu da je “Herceg-Bosna ugrađena u Washingtonski sporazum”.

 

U kategoriji (ne)ispunjenih obećanja, prvo mjesto dijele Dragan Čović i Elmedin Konaković. Obojica su imali po 6 neispunjenih obećanja, pri čemu je kantonalni premijer zabilježio i dva ispunjena, a član Predsjedništva samo jedno. Konakovićeva neispunjena obećanja prilično su raznolika i obuhvataju teme od infrastrukutrnih projekata, do uvođenja reda u administraciji i javnim preduzećima. Čović se, pak, držao svojih standardnih tema – usvajanje Izbornog zakona, ustavna reforma, EU i NATO integracije. Kao i prethodnih godina, Čović je nastavio arbitrarno najavljivati rokove za završetak ovih procesa, od kojih niti jedan nije ispoštovan.

Za njima slijede Fadil Novalić (4 neispunjena obećanja), Fuad Kasumović i Denis Zvizdić sa po 3, te Željka Cvijanović sa dva neispunjena obećanja – od kojih se za jedno može reći da je zaista “vrijedno”. Cvijanović je, naime, u par navrata uvjeravala javnost da će njena vlada poduzeti mjere za reorganizaciju prezaduženih i uništenih robnih rezervi RS, koje su na kraju ugašene bez ikakvog pokušaja da se tako nešto sprovede u djelo.

 

Političkim zvaničnicima svakako nije strano ni pravljenje zaokreta u stavovima i postupcima onog trenutka kada se promijeni politička klima – ili naprosto u zavisnosti od toga sa kim i kojim povodom razgovaraju o određenoj temi. U tom pogledu najviše se “istakao” Dragan Čović, čijih je 9 izjava ocijenjeno kao nedosljedno, dok je Milorad Dodik i ovdje u samom vrhu, sa 6 nedosljednih izjava. Čović je, kao i ranije, “krivudao” po pitanju toga da li se zalaže ili ne zalaže za formiranje trećeg entiteta, a kontradiktorne stavove je nastavio iznositi i o pitanju presude u slučaju “Sejdić i Finci”, koju već godinama pokušava prikazati kao kompatibilnu sa svojim planovima o “rješavanju hrvatskog pitanja”. Milorad Dodik, ali i Željka Cvijanović, nastavili su sa iznošenjem oprečnih stavova o kreditu MMF-a, koji su se kretali od negiranja da je Republici Srpskoj uopšte potrebna ovakva “finansijska injekcija”, do žestokih optužbi na račun državnog vrha za zastoj u ispunjavanju uslova postavljenih u kreditnom aranžmanu. Dodik je, pored toga, više nedosljednih izjava zabilježio i o pitanju bezbrojnih referenduma koje je najavljivao i otkazivao, uključujući i onaj o odluci Ustavnog suda koji na koncu jeste proveden, ali je potom stavljen “na led” nakon sankcija SAD-a i osude većine relevantnih međunarodnih aktera.

Na trećem mjestu u ovoj kategoriji našao se ponovo premijer Kantona Sarajevo, sa tri nedosljedne izjave vezane za pitanje višemjesečnih redukcija vode u glavnom gradu, te “ustrojavanja” kantonalnih komunalnih preduzeća, to jest Vodovoda i kanalizacije.

 

Konačno, među brojnim izjavama (preko)brojnih javnih zvaničnika/ca u BiH, i ove godine bilo je onih koje se nisu mogle ocijeniti nijednom od gore navedenih ocjena, te su završile u rubrici “Nevjerovatno ali Istinomjer”. Među takvim izjavama dominirali su razni “povici” na političke protivnike, te besmisleni izgovori za sopstvene neuspjehe ili nedosljednosti.

Tako je Mladen Ivanić izjavio da će se “nastaviti tući sa Miloradom Dodikom”, a Dodika je kao “agenta hrvatske obavještajne službe” okarakterisala Aleksandra Pandurević, o kojoj je pak Željka Cvijanović rekla da “klepeće nanulama”; Konaković je građanima/kama Sarajeva obećao “veliku čokoladu ako uspiju dobiti Vodovod na telefon”, dok je Dragan Mektić dao dijagnozu stanja u pravosuđu rekavši da isto “kiše i šmrca”. U ovoj kategoriji posebno se istakao Marinko Umićević, koji je početkom godine sazvao čitavu press konferenciju kako bi javnosti saopštio koje je poklone pripremio za porodicu Trump u trenutku kada je mislio da će otići na predsjedničku inauguraciju.

Kraj godine je u ovoj kategoriji obilježio niz “bisera” o očekivanim dobrobitima od povećanja akciza na gorivo i putarinu. Najčuvenija je, svakako, tvrdnja Vijeća ministara BiH da bi povećanje akciza moglo povoljno uticati na stopu nataliteta u BiH, kojoj je nedavno uspješno parirala Diana Zelenika, kada je entuzijastično najavila da bi nam veće akcize mogle dovesti IKEA-u, što “mi žene jako volimo”.

 

Sveukupno, može se reći da su i u 2017. godini dobro poznata lica nastavila sa dobro poznatim pričama, usput se jednako neodgovorno odnoseći prema onome što tvrde, rade i obećavaju, a najviše prema građanima i građankama koji su ih izabrali i od čijih poreza žive.

(istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!