Narativ da ruska vojska u Ukrajini provodi mirovnu misiju borbe protiv nacista prisutan je od početka invazije Ruske Federacije na ovu zemlju, a zabrinutost za “porast nacizma u Ukrajini” komunicira se putem ruskih provladinih medija već duže vremena. Često se u te svrhe koriste i rezultati glasanja za Rezoluciju o borbi protiv glorifikacije nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije, koji bez datog konteksta mogu lako navesti na pogrešan zaključak. Jednu sličnu objavu podijelio je i zvaničnik iz Bosne i Hercegovine, dok se takve objave mogu naći i na društvenim mrežama u regionu.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić podijelio je na svom Twitter profilu nekoliko objava sa sadržajima koji koincidiraju sa glavnim narativom ruske strane u informisanju o ratu u Ukrajini, a u jednoj od posljednjih, van konteksta je iskoristio podatak da su SAD i Ukrajina bile protiv Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije.
Šulić je u svojoj objavi podijelio ilustraciju koja na mapi svijeta pokazuje rezultate glasanja za Rezoluciju o borbi protiv glorifikacije nacizma, neonacizma (…) iz 2018. godine, uz komentar “Što se tiče glasanja protiv Nacizma u UN-u”. Osim što je na mapi vidljivo da su protiv ove Rezolucije bile SAD i Ukrajina, Šulić nije dao nikakav kontekst niti je ponudio objašnjenje o kakvom se glasanju u UN-u radilo.
Na sličan način, informaciju o glasanju o ovoj rezoluciji podijelili su i Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije, kao i misija ove zemlje pri UN-u, na svom Twitter nalogu u decembru 2021. godine, ali i u ovim objavama nedostajali su kontekst i pozadina.
Dan prije početka invazije na Ukrajinu, BBC je pisao o informacijskim i medijskim strategijama Rusije da nagovijesti da je Ukrajina zemlja koja je povezana sa nacizmom, a objavu MVP-a Ruske Federacije naveo je kao jedan od primjera.
U ovoj objavi, slično kao i u onoj Denisa Šulića, u potpunosti je izostavljen kontekst.
Rezolucija se usvaja već godinama
Naime, kako se navodi na zvaničnoj stranici visokog komesara UN-a za ljudska prava, Rezolucija se pod sadašnjim nazivom razmatra na godišnjem nivou još od 2012. godine, a od 2005. nosila je naziv Neprihvatljivost određenih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije. Ujedinjene nacije su 1965. godine usvojile Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, koju su ratifikovale brojne države.
Izvještaj generalnog sekretara i Komisije za ljudska prava UN-a iz 2005. godine navodi kako je Generalna skupština u svojoj rezoluciji 59/177 od 2. marta 2005. o globalnim naporima za potpunu eliminaciju rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije i sveobuhvatnoj implementaciji i praćenju Durbanske deklaracije i Programa akcije osudila sve oblike rasizma i rasne diskriminacije, uključujući srodna djela rasno motiviranog nasilja, ksenofobije i netolerancije, kao i propagandne aktivnosti i organizacije koje pokušavaju opravdati ili promovirati rasizam, rasnu diskriminaciju, ksenofobiju i srodnu netoleranciju u bilo kojem obliku. Rezolucija je, kako se navodi, sa dubokom zabrinutošću prepoznala porast antisemitizma, kršćanofobije i islamofobije u različitim dijelovima svijeta, kao i pojavu rasnih i nasilnih pokreta zasnovanih na rasizmu i diskriminatornim idejama usmjerenim protiv arapskih, kršćanskih, jevrejskih i muslimanskih zajednica, zajednica ljudi afričkog porijekla, zajednica ljudi azijskog porijekla i druge.
Posljednja verzija Rezolucije usvojena je 16. decembra 2021. godine sa 130 glasova” za”, dva “protiv”, 49 suzdržanih, dok 12 zemalja nije glasalo. Protiv rezolucije bile su SAD i Ukrajina, dok su zemlje EU bile suzdržane. Bosna i Hercegovina je prilikom posljednjeg glasanja podržala ovu rezoluciju, ali se stav naše zemlje, kao i Ukrajine, mijenjao tokom godina. Do 2018. godine, Bosna i Hercegovina je bila suzdržana prilikom glasanja.
Putem online dostupne digitalne biblioteke ove organizacije moguće je pronaći rezultate glasanja za pomenutu rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a od 2013. godine, a putem transkripta sa sjednica moguće je utvrditi i rezultate glasanja za rezoluciju pod ranijim nazivom.
SAD su protiv rezolucije od 2005. godine
Rezultati glasanja pokazuju da su SAD protiv ove rezolucije bile još od 2005. godine, a to je potvrđeno i iz misije ove zemlje pri UN-u u obrazloženju stava iz novembra 2021. godine. Kako je u ovom obrazloženju napisao Nicholas Hill, zamjenik američkog predstavnika za Ekonomsko-socijalno vijeće (ECOSOC), ponuđena rezolucija je najistaknutija po svojim tanko prikrivenim pokušajima legitimiziranja ruskih kampanja dezinformacija koje ocrnjuju susjedne nacije i promoviraju iskrivljenu sovjetsku naraciju većeg dijela suvremene evropske povijesti, koristeći ciničnu masku zaustavljanja veličanja nacista.
Vrhovni sud SAD-a je, kako se dalje navodi u ovom obrazloženju, dosljedno potvrđivao ustavno pravo na slobodu govora i prava na mirna okupljanja, uključujući i ona nacista, koja su, kako se tvrdi, široko prezrena od američkog naroda.
Ipak, čvrsto branimo ustavna prava onih koji koriste svoje temeljne slobode u borbi protiv netolerancije i izražavamo snažno protivljenje odvratnom nacističkom vjerovanju i drugima koji podržavaju sličnu mržnju, navodi se u tekstu, uz napomenu da su SAD i ovog puta pokušale da poboljšaju tekst rezolucije.
Uprkos tome što smo dosljedno izražavali zabrinutost ruskoj delegaciji i predlagali izmjene kako bi se tekst poboljšao i zaštitio od neprihvatljivih ograničenja slobode izražavanja, većina ovih preporuka je ignorisana. Obeshrabrujemo države da se pozivaju na član 4. Konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije i član 20. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima kako bi ućutkale nepoželjna mišljenja ili opravdale svoj neuspjeh u borbi protiv netolerancije. Iz ovih razloga, Sjedinjene Američke Države su glasale protiv svake nove verzije ove rezolucije od 2005. godine i opet su primorane da glasaju protiv ove rezolucije i pozivaju druge države da učine isto.
Nicholas Hill, 12.11.2021.
Ukrajina od 2014. godine nije podržala usvajanje Rezolucije protiv veličanja nacizma, a u izjavi delegacije ove zemlje povodom komemoracije Međunarodnog dana sjećanja na holokaust od 27. januara ove godine, stalni predstavnik Ukrajine pri međunarodnim organizacijama u Beču obrazložio je razloge stava svoje zemlje.
Želim da ponovim naš dosljedan i dugogodišnji stav da navedena rezolucija predstavlja jasan primjer manipulacije istorijskim narativima, kada se sveto pitanje borbe protiv nacizma, neonacizma i drugih oblika netolerancije jasno zloupotrebljava u cilju nečijih agresivnih političkih interesa, uključujući veličanje Staljinove ideologije. Ukrajina je glasala protiv takve „trojanske“ rezolucije koju inače ne podržavaju zemlje Evrope, Sjeverne Amerike i drugi saveznici koji su se borili protiv nacizma.
Ambasador Yevhenii Tsymbaliuk, 27.1.2022.
Da se slični narativi o SAD-u i Ukrajini kao zemljama koje podržavaju nacizam šire u regiji, pisao je srbijanski portal za provjeru činjenica u medijima Raskrikavanje, koji je objavio opširnu analizu o vankontekstualnom korištenju rezultata glasanja za Rezoluciju protiv veličanja nacizma iz 2014. godine na društvenim mrežama u propagandne svrhe. U svojoj analizi naveli su i obrazloženje zbog čega su članice EU bile uzdržane prilikom glasanja u Generalnoj skupštini UN-a za pomenuti dokument 2014. godine, u kom se kao razlog navodi to što u konačan tekst konkretne rezolucije nisu uključeni prijedlozi koje je prethodno dala EU i koje smatra suštinskim.
Fokusiranje na borbu protiv rasizma oko nastave istorije, spomenika, pogrešnog pozivanja na nacionalno-oslobodilačke pokrete ili bilo koja druga, politički motivisana pitanja, ne da nisu deo agende ljudskih prava, već imaju za cilj monopolizaciju borbe protiv nacizma, pružajući jednostranu interpreraciju istorije”. (…) EU izražava zabrinutost zbog jezika koji se suviše restriktivno bavi osnovnim pravima na slobodu izražavanja i slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, kako je opisano u članovima 19, 20 i 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
Obrazloženje glasanja zemalja članica EU o Nacrtu rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma, 21.11.2014.
Članice EU su također, kako se navodi u obrazloženju, a prenosi Raskrikavanje, tada bile zabrinute zbog pokušaja glavnog promotera dokumenta (Rusije) da zloupotrebi važan cilj borbe protiv neonacizma u kontekstu krize u Ukrajini, a podsjetili su da je 2014. godine Rusija prekršila međunarodno pravo i osnovne principe UN-a, dovodeći do nezakonite aneksije dela suverene države, pod izgovorom borbe protiv neonacizma.
Istinomjer je Denisu Šuliću poslao upit sa molbom za pojašnjenje na koje je konkretne zemlje mislio kada je u svojoj objavi napisao da zemlje koje šalju dobrovoljce u Ukrajinu da ratuju su slale 1941. dobrovoljce da se bore na strani Nacista protiv slavne Crvene armije, no odgovor do momenta objave ovog teksta nismo dobili.
U kontekstu dobrovoljaca, ruska novinska agencija Russia Today citirala je nekoliko dana prije invazije na Ukrajinu ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova, koji je, kako prenosi Balkan Insight, rekao da rade na provjeravanju informacija o “plaćenicima” iz Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine koji idu u Ukrajinu.
Postoje informacije da se militanti sa Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine regrutuju kako bi Rusiju izbacili iz ravnoteže, što uključuje njihovo slanje u Donbas (u istočnoj Ukrajini).
Sergej Lavrov, 18.2.2022.
Ove su informacije istog dana demantovale sve tri zemlje, a iz BiH je demanti stigao i iz Ministarstva sigurnosti, kao i Ministarstva vanjskih poslova BiH.
U ovom trenutku, prema dostupnim podacima, nijedan državljanin Bosne i Hercegovine ne nalazi se na području Ukrajine na strani ukrajinskih snaga, navedeno je u saopćenju Ministarstva sigurnosti BiH, a ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković najavila je da će poslati upit Ambasadi Ruske Federacije u Sarajevu.
Ako gospodin Lavrov ima neke informacije o takvim aktivnostima u BiH, nadam se da ih je, i prije nego ih je javno objavio, podijelio sa našim sigurnosnim službama.
Bisera Turković, 18.2.2022.
Propaganda i manipulacija činjenicama prisutne su svakodnevno u medijskom prostoru i na društvenim mrežama, a u vrijeme rata u Ukrajini vodi se pravi mali “informacijski rat” u kom se ne biraju sredstva i u koji su uključeni akteri poput najviših državnih zvaničnika/ca, medija, ali i korisnika/ca na društvenim mrežama. Postoji nemali broj primjera iz bliže prošlosti kada su objave na društvenim mrežama izazvale paniku u javnosti, a u ratnim okolnostima mogućnosti za nešto slično su svakako uvećane.
Redakcije Istinomjera i naše partnerske platforme Raskrinkavanje apelovale su na bh. medije, kao i na zvaničnike/ce, da se prilikom izvještavanja i komentarisanja napada na Ukrajinu drže činjenica te profesionalnih i etičkih standarda koji su od ključnog značaja kada se govori o tragičnim događajima poput ratnih sukoba, a objavile su i vodič za korisnike/ce društvenih mreža kako da se zaštite od lažnih informacija i propagande. U saradnji s fact-checking organizacijama iz regiona, pokrenut je i blog na kom se može pratiti dnevno ažuriran pregled raskrinkanih dezinformacija u vezi s ruskom invazijom Ukrajine.
(Istinomjer.ba)