Analize

Reformska agenda uz kašnjenja i kršenja procedura

Nakon početnog zamaha u ispunjavanju mjera iz akcionih planova za provedbu Reformske agende za BiH od 2015. do 2018. godine, godinu dana nakon njihovog usvajanja evidentan je zastoj u provođenju predviđenih mjera, kao i brojna kašnjenja u odnosu na zacrtane rokove. Ovo se posebno odnosi na Vladu Federacije BiH, koja je provela i najmanje mjera iz svog akcionog plana.

Sredinom septembra održan je sastanak entitetskih premijera i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH na kojem je zaključeno kako provedba Reformske agende za BiH teče dobrim ritmom te da je ukupno provedeno više od 40 % mjera iz akcionih planova za sve nivoe vlasti.

Broj realiziranih mjera na razini Vijeća ministara i entitetskih vlada u posljednjih 12 mjeseci je veći od 40 posto, iako je Reformska agenda usvojena kao četverogodišnji plan.“

(Denis Zvizdić, 19.09.2016.)

Iako je ova izjava tačna, teško je govoriti o pozitivnom trendu usvajanja mjera iz akcionih planova, posebno zato što je veliki broj mjera iz akcionih planova, naročito Vijeća ministara i Vlade FBiH, proveden odmah po usvajanju.

Akcioni plan za provedbu Reformske agende na nivou Vijeća ministara usvojen je 6. oktobra prošle godine, a u tada usvojenom dokumentu već 7 mjera je označeno kao provedeno. Iako su 24 mjere u prvom dokumentu imale rok za provođenje do kraja prošle godine, Vijeće ministara je u januaru ove godine saopštilo kako je na ovom nivou Vlasti do kraja 2015. godine provedeno 17 mjera iz Akcionog plana za provedbu reformske agende.

Pola godine kasnije, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić napravio je lapsus pa je umanjio ukupni broj mjera iz akcionog plana za jednu, te uvećao broj provedenih mjera.

Dosadašnji stepen realizacija je na nivou koji govori o kredibiltetu, od ukupno 32, realizovano je 18 mjera, dok su entitetske vlade realizovale više od 30 posto predviđenih mjera.“

(Denis Zvizdić, 06.06.2016.)

Akcioni plan Vijeća ministara BiH podijeljen je u 4 oblasti i broji ukupno 33 mjere. Prema nedavno objavljenom izvještaju Centra Civilnih Inicijativa „Stanje nacije“, provedeno je njih 17, dok je u proceduri 12 mjera. Najviše aktivnosti Vijeće ministara je imalo u sektoru vladavine prava, gdje je od ukupno 16 mjera usvojeno 10, a još pet ih je u proceduri. Stoga možemo zaključiti kako Vijeće ministara BiH u 2016. godini praktično nije u potpunosti provelo niti jednu mjeru iz akcionog plana.

Ipak, Vijeće ministara BiH ukupno je provelo 50% mjera iz akcionog plana i procentualno je najefikasniji nivo vlasti u provedbi reformske agende.

Neki od usvojenih dokumenata na ovom nivou vlasti su i Zakon o carinskoj politici, Strategija za borbu protiv korupcije, Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma, te Stratetegija za upravljanje granicom.

RS najefikasnija

Vlada Republike Srpske u svom akcionom planu za provedbu reformske agende ima 78 mjera podjeljenih u 5 oblasti. Provedeno je 38 mjera, a u proceduri ih je 30. Najviše mjera provedeno je u oblastima javnih finansija, fiskalne politike i održivosti, te oblasti poslovne klime i konkurentnosti, u kojima je usvojeno 26 mjera.

U RS su, tako, usvojeni Zakon o radu, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o stečaju, Zakon o fiskalnoj odgovornosti u RS i drugi.

Procentualno je Vlada RS ispunila 49% mjera iz svog akcionog plana za provedbu reformske agende i ostvarila je najveći napredak, s obzirom da se u proceduri nalazi još 38% mjera. Međutim, neki od ključnih zakona u ovom entitetu usvojeni su uz brojne proteste javnosti, ali i socijalnih partnera, pa se tako možemo sjetiti i brutalnog izbacivanja predsjednice Saveza sindikata RS, Ranke Mišić, iz NSRS prilikom usvajanja entitetskog Zakona o radu na samom kraju prošle godine.

Evidentan zastoj u FBiH

Akcioni plan Vlade FBiH za provedbu reformske agende sadrži 61 mjeru, a usvojeno je njih 20, dok ih je u proceduri 13. Poput Vlade RS, najviše mjera i u ovom entitetu provedeno je u oblasti javnih finansija, fiskalne politike i održivosti, njih 10, dok se još tri nalaze u proceduri.

Na nivou FBiH tako su uz brojne proteste javnosti, kao i u RS, usvojeni Zakon o radu, ali i Zakon o državnim službenicima koji će svoj krajnji epilog dobiti na Ustavnom sudu.

Upamćena će ostati i izjava federalnog premijera Novalića nakon usvajanja Zakona o radu:

Sada se može pokrenuti rasprava jer je dokument dostupan javnosti, ali je konačan i usvojen tako da se u stvarnosti tu više ništa ne može učiniti”.

(Fadil Novalić, 27.07.2015.)

Među usvojenim zakonima su i Zakon o direktnim stranim ulaganjima i Zakon o porezu na dobit. U poređenju sa Vijećem ministara i Vladom RS, federalna vlada je ostvarila daleko lošiji rezultat u provođenju akcionog plana te je usvojila tek 33% posto zacrtanih mjera. Zastoj u radu institucija FBiH je evidentan – od 26. jula ove godine, Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije održao niti jednu redovnu sjednicu. Jedina održana vandredna sjednica, od 18. oktobra, imala je samo dvije tačke dnevnog reda: Prijedlog Odluke o prihvatanju zaduženja Federacije BiH po Proširenom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Prijedlog Odluke o prihvatanju zaduženja po Ugovoru o finansiranju između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za realizaciju Projekta Koridor Vc. Obje odluke su usvojene.

Federalni nivo vlasti bio je i najnetransparentniji u provedbi mjera iz akcionog plana, pa je tako od 8 usvojenih zakona, njih 5 usvojeno u hitnoj proceduri.

Iako ukupni procenat ispunjenosti mjera iz akcionog plana za provedbu reformske agende na državnom i entitetskim nivoima vlasti prelazi 40%, teško možemo govoriti o dobrom tempu. Uz to je provedba planiranih mjera u oba entiteta rađena izuzetno netransparentno, te je od 25 zakona u RS i FBiH, njih 12 usvojeno u hitnoj proceduri i bez javne rasprave.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!