Pitanje boravka profesionalnih vozača u Evropskoj uniji i blokada računa Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine skoro su godinu i po u centru pažnje javnosti, ali i predmet političkih rasprava. Konkretna rješenja iz Vijeća ministara BiH izostaju zbog političkih nesuglasica unutar vladajuće koalicije.
O boravku profesionalnih vozača i dugogodišnjem problemu BHRT-a razgovaralo se na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 5. marta 2026. godine. Nakon sjednice, u obraćanju medijima, državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto izjavio je da “postoji dogovor HDZ-SNSD da se ništa ne radi do izbora” te da ove partije rade “dovoljno, onoliko da ih ne možemo optužiti da direktno blokiraju donošenje odluka”.
Dan kasnije, na ove je tvrdnje reagovao član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, nakon što je sjednica tog doma još jednom prekinuta jer nije bilo kvoruma, ovaj put u klubovima srpskog i hrvatskog naroda.
Čuo sam u Vijeću jednog od kolega ministara koji je izašao i kazao da postoji neki prešutni dogovor, neke dvije političke opcije da blokiraju rad ili da se ništa ne radi do izbora. Pazite, to kaže uvaženi kolega ministar koji ništa živo ne radi. On je trebao riješiti pitanje Radio-televizije. On je trebao riješiti pitanje vozača. To su sve njegovi resori. Pa što to ne rješava kroz Vijeće ministara? Što ne izađe s inicijativom Vijeću ministara upravo na te teme?
Dragan Čović, 6.3.2026.
Prijevoznici zavise od odluke EU
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH nadležno je za politiku i razvoj međunarodnog prometa i komunikacija. U protekle dvije godine ovo je ministarstvo pokrenulo više inicijativa u vezi s problemom profesionalnih vozača koji rade na teritoriji Evropske unije, uključujući zahtjeve prema Evropskoj komisiji (EK) za izuzeće od pravila boravka “90/180”, koje se, osim na bh. vozače, odnosi i na profesionalne vozače iz zemalja regiona, poput Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Pravilo “90/180” dio je Uredbe 2018/1806, a važi za osobe koje dolaze izvan Evropske unije, koje na teritoriji EU/Schengena mogu provesti 90 dana svakih 180 dana, odnosno tri mjeseca nakon ulaska na teritoriju svakih šest mjeseci. EU je sredinom 2025. godine počela primjenjivati Exit/Entry System (EES) na granicama većine svojih članica, kojim se ukida pečatiranje pasoša i uvodi digitalna evidencija ulazaka/izlazaka za putnike izvan EU/Schengena na kratkom boravku (pravilo “90/180”).
Vijeće ministara BiH je u nekoliko navrata razmatralo informacije o ovom pitanju, a pojedine inicijative rezultirale su regionalnim aktivnostima i sastancima s predstavnicima EU.
Vijeće ministara BiH je u novembru 2024. godine zadužilo Ministarstvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjskih poslova da pripreme inicijativu za zajednički zahtjev zemalja Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji za izuzeće profesionalnih vozača od pravila ograničenog boravka.
Sredinom maja 2025. godine ministri iz zemalja Zapadnog Balkana podržali su inicijativu Ministarstva komunikacija i prometa BiH ka EU. Forto je tada rekao kako bi trebalo iskoristiti uvođenje novog sistema ulaska i izlaska iz Evropske unije (EES) kao mogućnost preciznog praćenja vremena ulaska i izlaska iz šengenskog prostora za profesionalne vozače izraženog u satima, a ne u danima.
Inicijativa za formiranje posebnog odbora za olakšavanje cestovnog prometa ostala je bez podrške Vijeća ministara u augustu 2025. godine. Protiv su bili ministri vanjske trgovine i ekonomskih poslova Staša Košarac i finansija i trezora Srđan Amidžić (SNSD).
Regionalni protesti prijevoznika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije počeli su 26. januara 2026. godine na graničnim prijelazima i trajali su do 30. januara. Razlog prekida bila je nova strategija vizne politike koju je EK usvojila 28. januara. U strategiji se navodi da pojedine kategorije profesionalaca iz trećih zemalja mogu imati potrebu da u EU borave duže od pravila “90/180” pa su, u skladu s tim, najavljene aktivnosti za traženje pragmatičnih rješenja.
U februaru 2026. godine u Briselu je održano više sastanaka između Evropske komisije i predstavnika zemalja Zapadnog Balkana o problemima koje profesionalni vozači imaju zbog primjene pravila boravka “90/180” i uvođenja Entry/Exit sistema. Krajem mjeseca održan je i drugi sastanak radne grupe EK-a, ali bez konkretnih rješenja za izuzeće vozača od ovih pravila.
Konzorcij “Logistika” najavio je priključivanje novom regionalnom protestu i blokadama graničnih prijelaza, koji će početi 23. marta 2026. godine.
BHRT i dalje čeka rješenje
Slično kao s inicijativama koje se tiču prijevoznika, nedostatak političke volje najveća je prepreka do funkcionalnog finansiranja BHRT-a.
Ukupna dugovanja BHRT-a iznose oko 100 miliona KM, od čega se najveći dio odnosi na poreze i doprinose u iznosu oko 56 miliona KM, zatim 22 miliona KM duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) i oko deset miliona KM PDV-a. Ostatak čine dugovanja prema Elektroprivredi (oko dva miliona KM), dobavljačima plina (oko 300.000 KM) i drugim domaćim dobavljačima (oko dva miliona KM).
BHRT je pokrenuo više sudskih postupaka, uključujući tužbe protiv Radio-televizije Republike Srpske zbog neuplaćenog dijela prihoda od RTV takse. Pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci donesene su tri prvostepene presude u korist BHRT-a. Postupci još nisu pravosnažno okončani, a ukupni dug RTRS-a prema BHRT-u u decembru 2025. godine iznosio je više od 104 miliona KM.
Vijeće ministara BiH je u više navrata razmatralo informacije i prijedloge mjera za rješavanje problema finansiranja Javnog servisa, uključujući pitanje duga prema EBU-u. Krajem novembra 2024. godine Informacija o dugovanju BHRT-a prema EBU-u našla se pred Vijećem ministara. Tada je odgođeno izjašnjavanje o Informaciji, jer nije postignuta saglasnost o predloženim zaključcima i načinu rješavanja duga BHRT-a. Amidžić je tada naveo da bi sredstva eventualno mogla biti planirana u budžetu za 2025. godinu putem direktnih transfera, što se nije dogodilo.
Rasprava o dugu prema EBU-u odgođena je krajem januara i sredinom maja 2025. godine, nakon tvrdnji ministara Košarca i Amidžića da predloženi zaključci nisu zakonski provedivi, jer bi se zaključivanjem ugovora o izmirenju dugovanja kreirala obaveza bez budžetskog temelja. Ova informacija odbijena je u Vijeću ministara 27. maja, nakon što su Košarac i Amidžić glasali protiv njenog usvajanja.
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održanoj 12. juna 2025. godine usvojena je Analiza stanja BHRT-a s prijedlogom mjera i zaključaka za koje se traže hitna finansijska intervencija od 20 miliona KM, nova odluka o visini RTV takse, izmjena propisa radi efikasnije naplate te plan racionalizacije i konsolidacije BHRT-a. Ove zaključke nije prihvatilo Vijeće ministara na sjednici održanoj 3. jula, jer su protiv bila dva ministra – Amidžić i Košarac.
Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine posljednji je put na dnevnom redu Vijeća ministara bio sredinom decembra 2025. godine, ali samo da se zaključi da se ova institucija upoznala s četiri dopisa BHRT-a koja je dobila tokom novembra i decembra 2025. godine.
Pitanja finansijske stabilnosti BHRT-a i boravka profesionalnih vozača u EU već su duže vrijeme u fokusu javnosti. Problem prijevoznika je regionalni problem zbog pravila koja je postavila EU, pa se traži i regionalno rješenje, što ne može biti u nadležnosti jednog ministarstva.
Problemi BHRT-a godinama su predmet rasprava u institucijama BiH. Pokušaje prevazilaženja tih problema podržali su i HDZ-ovi ministri i ministrice u Vijeću ministara, ali ne i SNSD-ovi ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić.
Kao što se očekuje da ministarstvo Edina Forte treba da nađe rješenje za BHRT i za prijevoznike, sasvim logično bi bilo očekivati od člana Kolegija Doma naroda Dragana Čovića da iznađe rješenje da se napokon održi sjednica tog doma. O neradu Doma naroda Istinomjer je pisao ranije, a nerad Vijeća ministara BiH vidljiv je putem monitoringa ispunjenja predizbornih obećanja.
(Istinomjer.ba)