Istinomjer je u prethodnoj sedmici zabilježio jednu istinitu i jednu neistinitu izjavu domaćih političkih aktera/ki, a kroz četiri analize osvrnuli smo se na aktuelne društveno-političke teme. Zabilježili smo aktivnosti na sedam predizbornih obećanja na lokalnom, kantonalnom i entitetskom nivou.
Gostujući su u emisiji “Dobro jutro, Tanjug” 15.7.2022. godine, članica Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica, između ostalog, govorili su i o poskupljenju prirodnog gasa. Kao neko ko živi u Istočnom Sarajevu, Pandurević je izjavila da i građani/ke Istočnog Sarajeva plaćaju poskupljenje svaki put kad Vlada Federacije poveća cijenu. Uzimajući u obzir činjenicu da distribuciju gasa u Istočnom Sarajevu vrši preduzeće Sarajevo-gas a.d, koje se snabdijeva putem distributivne mreže preduzeća KJKP Sarajevogas, te da su se poskupljenja gasa u Federaciji BiH reflektovala i u ovom dijelu Republike Srpske, što je za Istinomjer potvrđeno iz KJKP Sarajevogas, ova izjava Aleksandre Pandurević ocijenjena je istinitom.
Neistinitom je ocijenjena izjava savjetnika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i portparola SNSD-a Radovana Kovačevića koji je, gostujući u emisiji “Telering” 20.7.2022. godine, izjavio da negiranje genocida nije kažnjivo po zakonu Bosne i Hercegovine, jer “ne postoji nijedna institucija u Bosni i Hercegovini koja je donijela takvu odluku”. Da je netačna tvrdnja da negiranje genocida nije zakonom kažnjivo, potvrđuje Odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, objavljena na stranici OHR-a 23. jula 2021. godine. Ova odluka uspostavila je kaznenu odredbu zabrane i kažnjavanja negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca. Budući da je Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH objavljen u Službenom glasniku BiH 27. jula, on je od 28. jula 2021. godine postao primjenjiv na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, uključujući i entitet Republiku Srpsku.
Lider SBB-a Fahrudin Radončić gostovao je na N1 televiziji 14.7.2022. godine, gdje je, komentarišući rad federalne Vlade i Vlade Kantona Sarajevo, iznio niz tvrdnji koje su bile predmet analize Istinomjera. Tako je Radončić, između ostalog, ponovio neistinitu tvrdnju da je Vlada KS, na čijem je čelu bio premijer Mario Nenadić, pokrenula projekt Prve transverzale, a dodao je i da u KS “nema infrastrukturnih radova”. Podsjećamo, Istinomjer se tvrdnjom da je prethodna kantonalna vlada na čelu s Nenadićem pokrenula projekt Prve transverzale već ranije bavio, kada su spomenute tvrdnje Radončića i Nenadića ocijenjene kao neistinite s obzirom na činjenicu da su bivše vlade KS, na čijem su čelu bili Adem Zolj i Edin Forto, poduzimale određene aktivnosti u vezi s realizacijom projekta Prve transverzale, kao i da su radovi započeli 2019. godine, za vrijeme tzv. Šestorke. Radončić se tokom gostovanja na N1 osvrnuo i na način na koji se šefovi država biraju u BiH i u svijetu te je pritom iznio jednu netačnu tvrdnju – “da u BiH ne postoji drugi izborni krug za šefa države” i da smo po tom pitanju “jedina zemlja u svijetu”. Ipak, treba istaći da, pored Bosne i Hercegovine, još jedna evropska zemlja šefa države, odnosno predsjednika, bira neposrednim glasanjem u prvom, odnosno jedinom krugu glasanja, a radi se o Islandu. Jedan od primjera je i Meksiko, ili službenog naziva Sjedinjene Meksičke Države, gdje se predsjednik bira svakih šest godina direktnim izborima, univerzalnim pravom glasa i principom relativne ili proste većine. I Demokratska Republika Kongo, Gabon i Južna Koreja primjeri su država u kojima se predsjednik bira direktno, većinom glasova u jednom krugu izbora.
U drugoj analizi bavili smo se poskupljenjem gasa. Ugovaranje povoljnije cijene gasa za Republiku Srpsku bilo je nešto čime se Milorad Dodik hvalio koncem 2021. godine, rekavši da neće biti povećanja cijene gasa za Republiku Srpsku do 31. maja 2022. godine, no unatoč ovom Dodikovom obećanju, to se ispostavilo kao netačno za građane i građanke Istočnog Sarajeva. Naime, distribuciju gasa u Istočnom Sarajevu vrši preduzeće Sarajevo-gas a.d, a sabdijevaju se putem distributivne mreže preduzeća KJKP Sarajevogas. Poskupljenje gasa u ovom dijelu Republike Srpske pratilo je poskupljenje u Federaciji BiH. Tako je prvo stupilo na snagu 1. decembra 2021. godine, drugo 1. januara 2022. godine, a 1. aprila 2022. godine gas je poskupio još jednom. U odnosu na cijenu koja je važila tokom prvih 11 mjeseci 2021. godine, cijena gasa za potrošače u Istočnom Sarajevu rasla je za 51%. Također, unatoč tvrdnji Nedeljka Eleka, direktora preduzeća Sarajevo-gas a.d, koji je izjavio da Republika Srpska ima direktni gasni aranžman s Ruskom Federacijom te da gas nije poskupio, iz KJKP Sarajevogas za Istinomjer su potvrdili da će cijena gasa za Istočno Sarajevo također biti povećana. Na nivou BiH ne postoji zakonski okvir koji bi regulisao oblast transporta gasa, a nedonošenje zakona o plinu i električnoj energiji na državnom nivou jedan je od razloga zbog kojeg je Energetska zajednica nametnula sankcije Bosni i Hercegovini početkom 2021. godine.
U trećoj analizi prošle sedmice bavili smo se koncentracionim logorom Jasenovac iz vremena tzv. NDH, koji se nalazi u Republici Hrvatskoj, a koji je još jednom iskorišten za manipulacije i plasiranje spinova, i to nakon što predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću nije dozvoljen ulazak u Republiku Hrvatsku kako bi posjetio Jasenovac i Pakrac. Mjesto Jasenovac, u čijoj se blizini nalazio logor III Ciglana, smješteno je na Savi, na današnjoj granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pored Jasenovca, s desne obale Save nalazi se mjesto Donja Gradina, u kojem su za vrijeme Drugog svjetskog rata vršene masovne likvidacije zatvorenika iz logora III Ciglana. Logor III Ciglana dio je jasenovačkog sistema logora, a pored ovog logora, postojale su i logorske jedinice I Krapje, logor II Bročice, logor IV/radna grupa Kožara u Jasenovcu i logor V u Staroj Gradišci. Kako se navodi na zvaničnoj stranici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, Donja Gradina bila je glavno stratište najvećeg jasenovačkog logora Ciglana. Na stranici JUSP Jasenovac navodi se i da se na devet grobnih polja nalazi 105 masovnih grobnica ukupne površine 10.130 m2, a naknadno su pronađene još 22 masovne grobnice. Danas je Jasenovac opština u Republici Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, dok je Donja Gradina naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Kozarska Dubica. Donja Gradina je 1975. godine proglašena spomen-područjem, a tada se pristupilo uređenju i opremanju ovog lokaliteta. Lokalitet Donje Gradine je 1983. godine uključen u jedinstveno Spomen-područje Jasenovac, koje je djelovalo do 1991. godine. Raspadom SFRJ ono je geografski i administrativno podijeljeno na dvije samostalne institucije: JUSP Jasenovac u Republici Hrvatskoj, u čijem se sklopu nalazi i spomenik “Cvijet”, koji je izgrađen 1966. godine na mjestu bivšeg logora III Ciglana Jasenovac, i JU Spomen-područje Donja Gradina u Bosni i Hercegovini. Dosadašnja praksa pokazala je da predstavnici vlasti iz Republike Srpske i Srbije godišnjice proboja posljednjih jasenovačkih logoraša i Dan sjećanja na žrtve ustaških zločina obilježavaju na teritoriji Spomen-područja Donja Gradina, dok politički akteri iz Republike Hrvatske obilježavanje obavljaju na lokalitetu Spomen-područja Jasenovac (Republika Hrvatska).
U četvrtoj analizi bavili smo se kapacitetima za gašenje požara, bez kojih se Federacija BiH nalazi i ove godine. Naime, načelnik Općine Neum Dragan Jurković i delegacija Vlade Federacije BiH, predvođena federalnim premijerom Fadilom Novalićem, početkom septembra prošle godine održali su sastanak u Neumu na kojem je naglašena bitnost pitanja prevencije požara i na kojem je premijer Novalić najavio da će u narednom budžetu Federacije BiH biti “ubačena kupovina dva ili tri aviona i dva helikoptera”. Ubrzo zatim, na sjednici održanoj 7.10.2021. godine, Vlada FBiH usvojila je informaciju o potrebi nabavke letjelica za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u Federaciji BiH, koju je sačinila Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ). Na sjednici održanoj 27.10.2021. godine najviši organ izvršne vlasti u FBiH imenovao je radnu grupu za izradu elaborata o nabavci letjelica za zaštitu i spašavanje. U vezi s tim, u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, usvojenom krajem marta 2022. godine, za Federalnu upravu civilne zaštite, pod stavkom br. 8213, Nabavka opreme-nabavka letjelica za gašenje požara, predviđena su sredstva od 30.000.000 KM. Zaključkom usvojenim 14.4.2022. godine, Vlada FBiH prihvatila je Elaborat o nabavci letjelica za zaštitu i spašavanje, neophodnim uslovima za logističku podršku, organizaciju, finansiranje i druga pitanja od značaja za uspostavljanje, funkcionisanje i upotrebu zračnih snaga za gašenje požara i druge zadatke zaštite i spašavanja. Polovinom jula ove godine, na pitanje da li je Vlada FBiH već nabavila zračne traktore, član radne grupe i pilot helikoptera iz Helikopterske grupe Specijalne policije FUP-a Borislav Balaban odgovorio je za Klix.ba da trenutno nije ništa nabavljeno te da je Elaborat utvrdio način uspostave jedinice i njenu organizaciju, nakon čega bi se nabavili avioni. Balaban je, pored ostalog, potvrdio da bi bilo optimalno da se nabave tri helikoptera, ali i istakao da će broj i dinamika nabavke, kao i vrijeme realizacije, zavisiti od budžeta FBiH. S druge strane, iako su u Federaciji BiH određene aktivnosti na nabavci letjelica za gašenje požara poduzete, poput izrade eEaborata i izdvajanja određenih sredstava u budžetu, jasno je da će i ove godine ovaj entitet biti bez sopstvenih kapaciteta u borbi protiv požara koji i ovog ljeta bukte širom Bosne i Hercegovine.
Istinomjer je u sedmici iza nas zabilježio i aktivnosti na realizaciji predizbornih obećanja na lokalnom, kantonalnom i entitetskom nivou. U Tuzli su započete aktivnosti na nastavku organizovanja kulturnih manifestacija, pa će, nakon dvije godine pauze, u ovom gradu ponovo biti održan Međunarodni festival umjetnosti mladih Kaleidoskop, u organizaciji Gradske uprave Tuzla. U Gradačcu je zabilježen progres na jačanju uloge mjesnih zajednica. Sredinom jula 2022. godine saopćeno je da je u sklopu ovog projekta potpisan sporazum o implementaciji pet infrastrukturalnih projekata na području Gradačca. Kako su saopćili iz GU Gradačac, infrastrukturalni projekti koji će se realizovati na području mjesnih zajednica u ovom gradu jesu razni radovi na dječijim igrališitima, sanacija krova društvenog doma, građevinski radovi na teniskim terenima, građevinski radovi na osnovnoj školi…
Početkom jula ove godine, putem svoje zvanične stranice, Opština Kostajnica obavijestila je sve građane i građanke čiji su objekti oštećeni u zemljotresu koji je krajem decembra 2020. godine pogodio ovu opštinu da je objavljen Javni poziv za podnošenje prijava za ostvarivanje prava za dodjelu finansijske pomoći za sanaciju materijalne štete nastale na stambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim objektima, izazvane zemljotresom. Načelnik je potvrdio da je lokalna zajednica na čijem je čelu građanima do sada doznačila preko milion konvertibilnih maraka za sanaciju njihovih stambenih jedinica te podsjetio da se, u saradnji sa švajcarskim Caritasom, gradi šest stambenih objekata za lica čije su kuće uništene u zemljotresu. S obzirom na dosadašnje aktivnosti, Istinomjer je obećanju Opštine Kostajnica u vezi s izgradnjom novih individualnih stambenih objekata dao ocjenu radi se na tome.
Obećanje načelnika Opštine Prnjavor Darka Tomaša, koji je najavio da će lokalna zajednica na čijem je čelu obezbijediti udžbenike za 1.268 učenika/ca , također je dobilo ocjenu radi se na tome. Kako je potvrđeno na zvaničnoj stranici ove opštine, ugovor o nabavci i distribuciji su 18.7.2022. godine potpisali načelnik Tomaš i direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Istočnog Novog Sarajeva Bojan Đenić.
“Predviđena je nabavka 1.150 kompleta knjiga za učenike od petog do devetog razreda, odnosno za sve učenike za koje knjige ne nabavljaju resorna ministarstva” , potvrdio je tom prilikom Tomaš, dok je direktor Zavoda Đenić naglasio da je ovo prvi ovakav ugovor u ovoj godini koji su potpisali, kao i da će svi udžbenici biti dostavljeni na vrijeme.
U Kantonu Sarajevo ocjenu radi se na tome dobila su dva obećanja. Prvo obećanje je ono o isporuci besplatnih udžbenika za osnovce od 5. do 9. razreda u KS. Vlada Kantona Sarajevo je sredinom jula saopćila da je školama počela isporuka besplatnih udžbenika za učenike i učenice od petog do devetog razreda osnovnih škola te je ova aktivnost provedena i u Osnovnoj školi “Nafija Sarajlić”, u što se uvjerila i sama ministrica Hota-Muminović. Istinomjer će pratiti da li će od septembra svi osnovci u KS, od petog do devetog razreda, dobiti besplatne udžbenike, kako je i najavljeno.
Drugo obećanje koje je dobilo ocjenu radi se na tome jeste obećanje ministra saobraćaja KS Adnana Štete koji je krajem 2021. godine najavio da će u ovoj godini doći do zamjene kupona učenika/ca, studenata/tica i penzionera/ki, a potom i svih ostalih kategorija, kao i da će u drugoj polovini godine krenuti masovna prodaja beskontaktnih karata javnog prevoza. Prema informacijama koje je Istinomjer dobio iz Ministarstva saobraćaja KS, do sada su zamijenjeni kuponi za studente/ice i učenike/ce, te je preuzeto oko 9.800 kupona. Dodali su da je u toku prikupljanje dokumentacije i izrada kartica za penzionere/ke, kojih do sada ima oko 30.000. Što se tiče prodaje nepersonalizovanih kartica, iz Ministarstva navode da će njihova prodaja početi kada se za to steknu uslovi.
Istinomjer je ocjenu radi se na tome dao i najavi federalne ministrice okoliša i turizma Edite Đapo za turističke vaučere za građane/ke FBiH s obzirom na do sada učinjeno u pravcu početka izdavanja turističkih vaučera punoljetnim građanima i građankama ovog entiteta. Kako je najavila ranije, resorna ministrica je polovinom juna ove godine potvrdila da je javni poziv za izbor platformi okončan te da će se s podjelom vaučera krenuti prvih dana augusta. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 21.7.2022. godine obavijestilo javnost da je zaključilo listu aplikanata koji su zadovoljili uslove za pružanje usluga smještaja građanima i građankama uz subvenciju turističkim vaučerima u iznosu od 200 KM. Listu aplikanata koji su zadovoljili propisane uslove iz javnog poziva za Program broj 1 i kojima će resorno ministarstvo doznačiti sredstva u iznosu od po 666.666,66 KM čine eKupon d.o.o. Sarajevo, CITYDEAL flyfly travel d.o.o. Sarajevo te LINDEN d.o.o Sarajevo. Ovom je prilikom također objavljena i lista aplikanata koji nisu zadovoljili propisane uslove.
(Istinomjer.ba)