Članica Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević govorila je, između ostalog, o sankcijama članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, tokom intervjua na N1 televiziji 24. januara 2022. godine.
Pandurević je sankcije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Dodiku dovela u vezu sa sjednicom Predsjedništva BiH, održanom 6. decembra 2021. godine, na kojoj Dodik nije prisustvovao:
Vrlo neopaženo u javnosti, odnosno potpuno neopaženo je prošlo i da je Predsjedništvo BiH 6. decembra održalo, znači dan nakon tih sankcija, jednu vanrednu sjednicu, gdje su dva člana Predsjedništva usvojila jedan međunarodni sporazum s Evropskom unijom i tamo je navedeno da je taj sporazum usvojen, a da sjednici nije prisustvovao srpski član Predsjedništva. Pazite, bez njega, odluke iz spoljne politike se donose konsenzusom, dakle oni nisu mogli donijeti takvu odluku. Milorad Dodik na sve to nije rekao ni riječ, on nema pravo da prespava jedan antiustavan akt dvojice članova Predsjedništva. To je rezultat tih sankcija.
Aleksandra Pandurević, 24.1.2022.
Iz Ureda za kontrolu inozemne imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) saopćili su 5. januara 2022. godine da SAD uvode sankcije Miloradu Dodiku i Alternativnoj televiziji zbog “koruptivnih aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”. Ova odluka SAD-a donesena je u skladu s Izvršnom uredbom, koju je u junu 2021. godine potpisao predsjednik SAD-a Joe Biden. Uredba podrazumijeva uvođenje sankcija svima koji su umiješani u destabilizaciju Zapadnog Balkana.
Dakle, sankcije Dodiku objavljene su 5. januara, a ne 5. decembra, kako je to ustvrdila Pandurević, te nemaju nikakvu konotaciju sa sjednicama Predsjedništva BiH, budući da je posljednja održana 23. decembra minule godine.
Zvaničnica SDS-a je u nastavku izjave tačno ustvrdila da je na spomenutoj, 149. vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH, upriličenoj 6. decembra 2021. godine, usvojen Prijedlog odluke o prihvatanju međunarodnog sporazuma između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o učešću Bosne i Hercegovine u programu Evropske unije “Horizon Europe – Okvirni program za istraživanje i inovacije”.
Međutim, Pandurević je navela da je ovo bio “antiustavan akt dvojice članova Predsjedništva”, budući da sjednici nije prisustvovao Milorad Dodik, a da se, prema njenim riječima, odluke u domeni vanjske politike ne mogu donijeti bez saglasnosti sva tri člana Predsjedništva.
Iako je ovakav način donošenja Ustavom BiH predviđen kao primarni kada je u pitanju vođenje vanjske politike BiH, kao i vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH, takve odluke mogu, kako Ustav definiše u članu 2-c, “usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju”.
Da bi odluka koju usvoje dva člana Predsjedništva bila nevažeća, potrebno je da se zadovolje uslovi iz člana 2-d Ustava:
Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
Korištenje mehanizma vitalnog entitetskog interesa detaljno je pojašnjeno u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, odnosno njegovim članom 42:
2. U slučaju nepostizanja konsenzusa tijekom prve sjednice na kojoj se odluka razmatra, predsjedatelj uvrštava ovo pitanje u dnevni red iduće sjednice kao obveznu točku. Ako se ponovo ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak usvajaju odluku, koja postaje pravosnažna 72 sata nakon svršetka sjednice na kojoj je usvojena i ukoliko se ne dogodi, proglašenje iz stavka 3. ovog članka.
3. U 72-satnom roku od svršetka sjednice na kojoj je usvojena odluka iz prethodnog stavka, član Predsjedništva koji nije suglasan može je proglasiti destruktivnom za vitalni entitetski interes, odnosno za teritorij s kojega je izabran. Proglašenje se u pisanoj formi dostavlja glavnom tajniku, koji ga odmah distribuira ostalim članovima Predsjedništva i upućuje ga u ovlašteno entitetsko tijelo. Ovlaštena tijela za to su: a) Narodna skupština Republike Srpske, ako je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske donio proglašenje; b) Bošnjački klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ako je bošnjački član Predsjedništva donio proglašenje; c) Hrvatski klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko je hrvatski član Predsjedništva donio proglašenje.
4. Glavni tajnik ostvaruje kontakte s ovlaštenim entitetskim tijelom, kako bi članovi Predsjedništva nazočili sjednici sazvanoj s namjerom razmatranja proglašenja. Tijekom sjednice, član Predsjedništva predočava entitetskom tijelu svoje argumente za ili protiv upućenog proglašenja. Ako dvotrećinska većina uključenih u entitetsko tijelo potvrdi upućeno proglašenje u 240-satnom roku od upućivanja, odluka Predsjedništva ne stupa na snagu.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
S obzirom na činjenicu da su sankcije SAD-a Miloradu Dodiku uvedene nakon 149. vanredne sjednice Predsjedništva BiH, te da se iz Ustava BiH ne može zaključiti da je donošenje odluka u Predsjedništvu BiH bez konsenzusa “neustavan akt”, kako je to Aleksandra Pandurević izjavila, Istinomjer njene tvrdnje ocjenjuje neutemeljenim.
(Istinomjer.ba)