Predsjednik Republike Srpske, po ustavu ovog entiteta, potpisuje ukaze o proglašenju zakona koje izglasa Narodna skupština Republike Srpske. Međutim, član 80. entitetskog ustava ostavlja mogućnost predsjedniku da vrati zakone na ponovno razmatranje, što Dodik nije učinio.
Premijer Republike Srpske (RS) Radovan Višković je prilikom gostovanja u programu RTRS-a 18. juna 2025. godine, negirajući vlastitu odgovornost za odluke koje donosi entitetska vlada, izjavio kako je i predsjednik RS Milorad Dodik morao potpisati ukaz o stupanju na snagu zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske (NSRS).
Isto kao što je predsjednik Republike Srpske morao potpisati ukaz o proglašenju zakona koje je donijela Narodna skupština.
Radovan Višković, 18.6.2025.
Donošenje spornih zakona
Ustavni sud BiH je 19. juna 2023. godine izmijenio svoj pravilnik o radu, što je omogućilo rad ove institucije usprkos tome što NSRS nije imenovao trojicu sudija. NSRS je na sjednici održanoj 21. juna 2023. usvojio Zakon o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, kojim je ukinuto objavljivanje odluka visokog predstavnika u službenom listu ovog entiteta, smatrajući Christiana Schmidta nelegitimnim. Nakon toga, na sjednici održanoj 27. juna 2023. godine, NSRS je donio i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik Christian Schmidt svojim je odlukama od 1. jula 2023. godine (1, 2) spriječio stupanje na snagu ova dva zakona te je istog dana nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH u kojima je kao krivično djelo uvedeno neizvršavanje odluka visokog predstavnika. Kako je navedeno u ovim odlukama, one su stupile na snagu danom objavljivanja na web stranici Ureda visokog predstavnika.
Uprkos tome što je visoki predstavnik poništio ova dva zakona i uveo kao krivično djelo neizvršavanje njegovih odluka, predsjednik RS Milorad Dodik je 7. jula 2023. godine potpisao ukaze o stupanju na snagu izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS te Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH
Presuda Miloradu Dodiku
Nakon što je Dodik kao predsjednik RS potpisao ukaze o proglašenju spornih zakona koje je visoki predstavnik poništio, Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu i podiglo optužnicu protiv njega. Sud BiH potvrdio je optužnicu 11. septembra 2023. godine, tereteći Dodika za neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
U sudskom postupku koji je uslijedio, Dodik je prvostepenom presudom proglašen krivim jer je potpisao ukaze o proglašenju poništenih zakona, iako to po Ustavu RS nije morao učiniti, te je osuđen na godinu zatvora i zabranu obnašanja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina.
Kako je u presudi navedeno, Dodik je, obnašajući funkciju predsjednika RS, osim potpisivanja Ukaza o proglašenju zakona, imao i druge ustavne mogućnosti. Ustav RS u članu 80. navodi kako predsjednik RS može vratiti zakone Narodnoj skupštini na ponovno razmatranje te je obavezan potpisati ukaz o proglašenju zakona samo ako Skupština ponovno usvoji zakon.
Prema mišljenju Suda BiH temeljenom na Ustavu RS, Dodik kao predsjednik RS ne samo da nije bio obavezan potpisati sporne zakone 7. jula 2023. godine već je bio obavezan vratiti ih na ponovno razmatranje jer su kršili odluke visokog predstavnika koje imaju prvenstvo u odnosu na druge akte i koje su bile na snazi od 1. jula 2023. godine. Dodik to nije učinio, već je zakone potpisao, na temelju čega je Sud BiH u prvostepenoj presudi zaključio kako je Dodik zakone potpisao smišljeno te tako prekršio odluke visokog predstavnika, čineći krivično djelo.
Budući da Milorad Dodik kao predsjednik RS nije morao potpisati sporne zakone, već ih je, prema Ustavu RS, mogao vratiti Narodnoj skupštini na ponovno razmatranje, tvrdnju Radovana Viškovića da je predsjednik RS morao potpisati ove zakone ocjenjujemo kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)