Više od 15 godina stranke u BiH u predizbornim programima ponavljaju obećanja o reformama koje zahtijevaju širok politički dogovor. Od provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava do državne imovine i ministarstva poljoprivrede, mnoga obećanja iz 2010. ponovo se mogu pronaći u programima i za Opće izbore 2026. godine.
Istinomjer od 2010. godine provodi monitoring ispunjenosti predizbornih obećanja, a njihov pregled pokazuje da se značajne institucionalne reforme vraćaju u stranačke programe gotovo u svakom izbornom ciklusu. Iako su se formulacije obećanja i stranke koje ih zagovaraju mijenjale, pitanja poput izmjene Ustava i Izbornog zakona, uspostavljanja državnog ministarstva poljoprivrede, reforme pravosuđa ili rješavanja pitanja državne imovine ni nakon više od 15 godina nisu konačno riješena.
“Sejdić i Finci” i izborna reforma
Među najčešće ponavljanim i neispunjenim obećanjima jeste provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava te povezane izmjene Ustava i Izbornog zakona. U mandatu 2010–2014. našla su se obećanja Saveza bolje budućnosti (SBB) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) o izmjenama Ustava u skladu s presudom “Sejdić i Finci”, ali i obećanja o reformi izbornog zakonodavstva. U mandatu 2014–2018. HDZ BiH je imao obećanja “Presuda ‘Sejdić–Finci’” i “Reforma izbornog zakona”, a PDP obećanje o implementaciji presude. U mandatu 2018–2022. HDZ-ovo obećanje o izmjenama Ustava radi provođenja odluke “Sejdić i Finci” ponovo je ocijenjeno neispunjenim, kao i obećanje SDA o provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Obrazac se nastavio i nakon izbora 2022. godine. HDZ BiH je ponovo obećao ustavnu i izbornu reformu, što je na kraju mandata ocijenjeno neispunjenim. Tokom mandata jeste usvojen revidirani akcioni plan za izvršenje presuda i formirana radna grupa za pripremu ustavnih i izbornih izmjena, ali bez konačnog rješenja. SDA je također obećala reforme Ustava koje osiguravaju ravnopravnost svih naroda i građana/ki u BiH.
Isto pitanje ponovo je dio programa za izbore 2026. godine. SDA traži usklađivanje Ustava BiH s presudama “Sejdić i Finci”, “Zornić”, “Šlaku”, “Pilav” i “Begić”, Stranka za BiH implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska (ESLJP) prava putem ustavnih i izbornih reformi, dok HDZ BiH ponovo zagovara izmjene Izbornog zakona i ograničene ustavne promjene, uključujući provođenje presuda ESLJP, ali i rješenja koja ta stranka povezuje s “legitimnim predstavljanjem”. Dakle, cilj uklanjanja diskriminacije iz izbornog sistema prisutan je kod više stranaka, ali one ne nude isti model ustavne i izborne reforme, što je jedan od razloga zbog kojeg se ovo pitanje ne može riješiti jednostranom odlukom jedne stranke ili jednog saziva vlasti.
Ministarstvo poljoprivrede
Još jedno od obećanja koja se više od deceniju pojavljuje u programima jeste državno ministarstvo poljoprivrede. U programima za izbore 2010. godine takvo ministarstvo obećavali su SDA, SBB i HDZ 1990, što je, kako već znamo, ostalo neispunjeno. U isto vrijeme postojalo je i zajedničko obećanje platforme SDA, SDP, NSRzB i HSP o ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, a četiri godine kasnije SDA je ponovo obećala “državno ministarstvo za poljoprivredu i ruralni razvoj BiH”, što je na kraju mandata 2014–2018. također ocijenjeno neispunjenim.
Nakon izbora 2022, isto institucionalno rješenje pojavilo se u programu Naše stranke. Obećanje o “formiranju ministarstva poljoprivrede na nivou Vijeća ministara” također je na kraju mandata dobilo ocjenu neispunjeno. Istinomjer je u završnoj analizi poljoprivredne politike konstatovao da ministarstvo nije formirano, dok BiH i dalje nema institucionalne strukture potrebne za korištenje IPARD sredstava. Za izbore 2026. ideja se ponovo vraća, pa tako stranka Naprijed! u svom programu predviđa uspostavljanje državnog ministarstva za poljoprivredu, hranu i ruralni razvoj.
Tako se gotovo identično institucionalno rješenje pojavljuje u programima iz 2010, 2014, 2022. i 2026. godine. Ovaj primjer posebno dobro pokazuje razliku između obećanja o pojedinačnoj mjeri i obećanja koje zahtijeva promjenu institucionalne arhitekture. Ministarstvo ne može biti uspostavljeno odlukom jednog ministra ili jedne stranke, nego zahtijeva izmjene državnog zakonodavstva i potrebnu parlamentarnu podršku. Zato se pitanje, uprkos tome što ga različite stranke godinama prepoznaju kao rješenje za koordinaciju poljoprivredne politike, vraća iz ciklusa u ciklus.
Reforma pravosuđa
Sličan kontinuitet postoji u pravosuđu iako su se konkretni modeli reforme mijenjali više puta kroz cikluse. Rasprave o reformi pravosuđa u BiH godinama se vode oko pitanja jačanja pravne sigurnosti, ujednačavanja sudske prakse i uspostavljanja dodatnih pravosudnih mehanizama na državnom nivou. U tom kontekstu, dio stranaka je kao rješenje zagovarao formiranje vrhovnog suda BiH, dok su se kasnije programi sve više fokusirali na reformu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, integritet pravosuđa i izmjene zakonskog okvira.
Tako se obećanje o formiranju vrhovnog suda BiH u mandatu 2010–2014. našlo u programima SDA, SDP-a, SBB-a, kao i u zajedničkoj platformi SDA, SDP, NSRzB i HSP.
Stranka demokratske akcije ponovo je obećala formiranje vrhovnog suda BiH u ciklusu 2014–2018, što ni do danas nije ispunjeno.
U kasnijim ciklusima stranke su fokus stavljale na Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, integritet pravosuđa i njegovu unutrašnju organizaciju. Tokom prethodnih mandata određena realizacija zabilježena je na ovim obećanjima. Primjerice, obećanje Demokratske fronte iz mandata 2018–2022. o većoj transparentnosti VSTV-a i jačanju Ureda disciplinskog tužioca ocijenjeno je kao ispunjeno manjim dijelom. U mandatu 2022–2026. donesene su određene izmjene Zakona o VSTV-u, ali su druga obećanja o reorganizaciji ostala neispunjena. Tako SDP-ovo obećanje o razdvajanju VSTV-a BiH na sudsko i tužilačko vijeće nije realizovano, a neispunjeno je ostalo i obećanje Ujedinjene Srpske o dijeljenju VSTV-a na entitetski i državni nivo.
I SDP BiH i Narod i Pravda imali su obećanja o izmjenama Zakona o VSTV-u. SDP-ovo obećanje o revidiranju Zakona o VSTV-u i NiP-ovo obećanje o izmjenama ili donošenju novog Zakona o VSTV-u ocijenjeni su ispunjenim nakon što su 2023. godine usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, kojima su, između ostalog, uređena pitanja sukoba interesa, provjere imovine sudija i tužilaca te disciplinske odgovornosti.
Programi za 2026. godinu pokazuju da se ova reforma još uvijek nalazi u stranačkim temama. SDA ponovo obećava vrhovni sud BiH i reformu VSTV-a kroz odvojeno sudsko i tužilačko vijeće, što je bilo u fokusu SDP-a BiH tokom mandata 2022–2026, dok se u programu Naše stranke navodi usvajanje novog zakona o VSTV-u te zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH.
Ipak, iako su pojedinačne izmjene provođene, temeljna reorganizacija pravosudnog sistema koju stranke iznova obećavaju nije završena, zbog čega se njene različite verzije ponovo pojavljuju u programima.
Državna imovina
Jedno od ključnih političkih pitanja u BiH jeste državna imovina. Ipak, riječ nije samo o obećanju koje vlast treba tehnički provesti nego o različitim političkim i pravnim konceptima načina na koji državna imovina treba biti uređena.
Zajednička platforma SDA, SDP, NSRzB i HSP 2010. godine govorila je o zakonskom regulisanju državne imovine i njenom knjiženju na Bosnu i Hercegovinu, dok je Savez nezavisnih socijaldemokrata zagovarao entitetske zakone o državnoj imovini.
U mandatu 2018–2022. među praćenim bilo je obećanje SDA o vraćanju i suzbijanju otuđenja BiH imovine, koje je ostalo neispunjeno, te DF-ovo obećanje o uknjižbi vojne imovine na teritoriji cijele BiH, koje je ocijenjeno djelimično ispunjenim. U mandatu 2022–2026. SDP-ovo obećanje o knjiženju vojne imovine na državu BiH završilo je kao neispunjeno.
I u programima za 2026. državna imovina ponovo zauzima vidljivo mjesto. Stranka za BiH zagovara zakon o upravljanju i korištenju državne imovine te jedinstveni registar, dok SDA govori o stvaranju pravnih pretpostavki za efikasno upravljanje državnom imovinom.
Obećanja koja stranke građanima i građankama BiH daju više od 15 godina odnose se na pitanja čija rješenja ovise o širem političkom dogovoru u BiH. Za provođenje presuda ESLJP-a potrebne su ustavne izmjene, koje zahtijevaju odluku Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i onih koji glasaju u Predstavničkom domu. Formiranje novog državnog ministarstva, sveobuhvatna reforma VSTV-a ili donošenje zakona o državnoj imovini također zahtijevaju odluke na državnom nivou i podršku u Parlamentarnoj skupštini, ali i širi politički dogovor.
Tako se već pet izbornih ciklusa u stranačkim programima ponavljaju institucionalne reforme čija realizacija zavisi od šireg političkog dogovora, često između aktera koji imaju različite koncepcije njihovog konačnog rješenja. To ne znači da u međuvremenu nije bilo nikakvih pomaka, pa su tako u pojedinim oblastima usvajane parcijalne izmjene zakona, formirane radne grupe i usvajane strategije. Međutim, širi politički dogovor i dalje ostaje prepreka u provođenju ključnih institucionalnih reformi.
(Istinomjer.ba)
Izbori 2026
