Potpiši, pa onda tumači

Zvaničnici EU pozdravili su potpisani sporazum i pozvali na njegovu implementaciju, no iz Ambasade SAD-a u Sarajevu, pored pozdrava, zatražena su i dodatna pojašnjenja.

Samo nekoliko sati nakon što su čelni ljudi SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH, Bakir Izetbegović, Milorad  Dodik i Dragan Čović potpisali Principe za formiranje vlasti na nivou BiH, postalo je jasno da ono što piše u sporazumu njegovi potpisnici različito čitaju i tumače. Tako je od momenta potpisivanja Principa, mogućnost njihove implementacije svakim danom bivala sve manja, a jaz između samih potpisnika bivao sve veći. 

Oni koji su se nadali da se promijenio stav visokih zvaničnika koji dolaze iz Republike Srpske (RS) u vezi Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP) i Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) koji su u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, Strategijom vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023 godine usvojenom od strane prošlog saziva Predsjednišva BiH, te nekim drugim ranijim odlukama Predsjedništva BiH obavezujući, ubrzo su doživjeli razočarenje. 

“Proteći će mnogo vode i proći mnogo godina od aktiviranja Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u do priče o članstvu”, te da “da RS ima svoj stav o tom putu koji je pokazan u rezoluciji o neutralnosti” izajavila je tadašnja predsjednica Vlade RS, Žejlka Cvijanović netom nakon što je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg 05.12.2018. godine obavijestio javnost u Bosni i Hercegovini da je naša zemlja dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO-u. 

Dan nakon potpisivanja Principa, koalicija okupljena oko SNSD-a u RS-u zauzela je isti stav tumačeći tačku 3. sporazuma Principa za formiranje vlasti koja glasi:

Nastaviti integracijske procese u skladu sa Ustavom i zakonima, usklađujući stavove i interese svih nivoa vlasti u BiH. Potvrditi opredjeljenje za unapređenje odnosa sa NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi sa članstvom BiH. Sve aktivnosti u ovom smislu provode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva za provođenje vanjske politike. Komisija za NATO integracije BiH će sarađivati sa svim relevantnim institucijama s ciljem realizacije odnosa sa NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova, na bazi odluka Predsjendištva BiH i Vijeća ministara BiH.

05.08.2019.

S tim u vezi potpredsjednik SP-a, Živko Marjanac rekao je da u sporazumu nigdje ne stoji da će se ANP poslati, ali da “postoji to da se ide u integracije, ali u Evropsku uniju, ne u NATO”, dok je predsjednik DNS-a, Marko Pavić izjavio da “što se tiče tog člana i evroatlantskih integracija, imamo raniji stav da to treba koordinisati sa Srbijom”.

Nenad Stevandić, lider Ujedinjenjene Srpske hvaleći sporazum jer “doprinosi napretku i miru”, u kontekstu ANP-a je naveo da su “mogli svi da vide da u sporazumu da odredbe nema i naravno da svi odgovori iz Republike Srpske iza sebe imaju rezoluciju NSRS”, a prvi čovjek NDP-a, Dragan Čavić je iznoseći svoju interpretaciju sporazuma rekao da je “u članu tri potpuno jasno definisano da je Rezolucija Narodne skupštine Republike Srpske kao nižeg nivoa vlasti u odnosu na parlament BiH sa svojom definicijom vojne neutralnosti uključena u prvi stav člana tri ovog sporazuma”, te dodao da “to po automatizmu znači da su definisani mehanizmi koje je svaki nivo vlasti unio u ovaj sporazum i to nije samo član tri, već postoje i oni koji su veoma bitni za hrvatsku stranu i niže nivoe”.

Ovdje treba još jednom podsjetiti da Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti koju je 18.10.2017. godine usvojila Narodna Skupština Republike Srpske, u skladu sa odlukom Ustavnog suda RS-a “ne sadrži opšte pravne norme i da, shodno tome, nema obavezujući karakter”.

Zvaničnici EU pozdravili su potpisani sporazum i pozvali na njegovu implementaciju, no iz Ambasade SAD-a u Sarajevu, pored pozdrava, zatražena su i dodatna pojašnjenja:

“Mi ovaj korak pozdravljamo i namjeravamo raditi sa političkim strankama i članovima Predsjedništva BiH da bi pojasnili kako će nove vlasti tumačiti ovaj sporazum, što posebno uključuje pitanje da li postoji jasan konsenzus po pitanju ranog podnošenja Nacionalnog akcionog plana BiH (ANP) NATO savezu” navedeno je iz Ambasade SAD-a.

Nakon sastanka Milorada Dodika sa ambasadorom Ruske Federacije u BiH, Petrom Ivancovim uoči sjednica Predsjedništva BiH na kojima se trebalo odlučivati o ANP-u i mandataru za novi saziv Vijeća ministara BiH, član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izjavio je da “razmišlja i o scenariju koji će uslijediti nakon što istekne taj rok i da će ideje izložiti Narodnoj skupštini Republike Srpske” najavljujući tako mogućnost produbljivanja krize.

Druga dva člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović ostali su dosljedni svojim principima da se usvojeni zakoni i preuzete obaveze BiH moraju poštovati, te su u dva navrtata sjednice na kojima se trebalo glasati o mandataru otkazivane, a nakon druge, Dodik je potvrdio svoje ranije izrečene najave.

Ponavljajući tako da sporazum važi do 5. septembra, Dodik je izjavio da nakon toga “neće dozvoliti da se Srbima i RS uskraćuju poltička prava, kako to predviđa SDA” najavljujući sjednicu NS RS na kojoj će se, kako je rekao, “predstaviti detaljan izveštaj o štetama koje RS i srpski narod imaju u BiH i naravno sugerisati određi zaključci”.

“Naše je pravo da kao učesnica o formiranju Oružanih snaga BiH iz tog sporazuma izađemo” rekao je Dodik najavljujući također i namjeru da RS formira “svoju službu indirektnih poreza” postavljajući pored ostalog i pitanje “da li u Ustavu BiH piše nadležnost BiH za odbranu, za finansije, za Sud i Tužilaštvo, da BiH ima pravo na OBA i SIPA” istovremeno i odgovarajući na njega: “Nigdje to nema u Ustavu. Trebalo bi da znači da zakoni koji regulišu te oblasti nisu ustavni”.

Međutim, upravo Ustav BiH na koji se Dodik poziva demantuje njegove navode. Tako su na osnovu člana IV.4. a)  Ustava Bosne i Hercegovine, te ovlaštenja Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, od strane pomenutog zakonodavnog tijela usvojeni zakoni na osnovu kojih su osnovani Sud BiH (Zakon o Sudu BiH), Tužilaštvo BiH (Zakon o Tužilaštvu BiH), te Državna agencija za istrage i zaštitu (Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu).

Podsjećamo, član IV.4. a) Ustava BiH daje nadležnost Parlamentarnoj skupštini BiH za “donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva BiH ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom Ustavu”.

Osim na član IV.4. a) Ustava BiH, Zakon o odbrani BiH kojim su uspostavljene Oružane snage BiH, Parlamentarna skupština BiH usvojila je pozivajući se i na član III. 5. a) Ustava BiH (Dodatne nadležnosti), koji kaže da će “Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.”

U svom nastavku, isti član kaže i da će “u periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, uključujući korištenje izvora energije, i zajedničke privredne projekte”.

Na najave prvog čovjeka SNSD-a reagovao je i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) “pozivjući političke lidere da ne poduzimaju korake koji bi ugrozili, oslabili ili onemogućili puno funkcioniranje državnih institucija”, ističući i da su “reforme kao što je reforma odbrane, uspostavljanje jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na državnom nivou i uspostava indirektnih poreza na državnom nivou provedene su uz punu podršku entitetskih i državnog parlamenta”. 

Na kraju, u saopštenju PIK-a naglašeno je i da se “Ustav BiH, postojeći zakoni i integritet državnih institucija moraju u potpunosti poštovati”, dok se Ambasada Ruske Federacije u BiH nije složila sa zaključcima PIK-a, te se oglasila posebnim saopštenjem. 

Konstatujući tako da je sporazum trojice političkih lidera, “praktički propao”, te da su “nepomirljive pozicije po pitanju slanja ANP blokirale dijalog”, u saopštenju Ambasade Ruske Federacije izražena je bojazan da “takva situacija može trajati neodređeno dugo”. Pored navedenog, u saopštenju se poziva na dijalog i odgovornost kada je u pitanju pristup prijedlozima na traženju rješenja, a sve na “osnovu Načela od 5. avgusta”.

Trenutno, niko sa sigurnošću ne može reći kako će se dalje odvijati situacija po pitanju imenovanja novog Vijeća ministara BiH. Ono što je sigurno je da trenutni saziv Vijeća ministara nastavlja sa radom do momenta uspostavljanja nove većine na državnom nivou koja će biti u stanju, u skladu sa propisanim zakonima i procedurama, imanovati mandatara i novo Vijeće ministara BiH. 

Da li će stranke potpisnice na neki način implementirati već potpisane Principe za formiranje vlasti na nivou BiH i nakon isteka roka, ili ćemo biti svjedoci uspostave neke nove većine i potpisivanja novih sporazuma, ostaje da se vidi. 

U međuvremenu, u javnosti se povela debata i postavilo pitanje da li bi uvođenje vanrednih izbora u BiH moglo riješiti ovu, i slične situacije u vezi uspostavljanja vlasti nakon izbora. 

U svakom slučaju, obzirom da izborna legislativa u našoj zemlji ne poznaje institut vanrednih izbora, u tom pravcu potrebne bi bile izmjene Izbornog zakona BiH, što je, obzirom na trenutnu političku klimu u BiH, teško za očekivati. 

(Istinomjer.ba)

Da li su rudnici u FBiH zaista postali samo nelikvidna “crna rupa”?

Višegodišnji nemar nadležnih u pogledu upravljanja rudnicima u FBiH isplivao je na vidjelo nakon što je Porezna uprava...

Trudnice i porodilje u KS na dnevnom redu stranačkih prepucavanja

Prava na zdravstvenu zaštitu, koja trudnice i porodilje u Kantonu Sarajevo (ne)mogu ostvariti, proteklih dana bila su tema nesuglasica između zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) Jasmine...


Stranačke deklaracije – Od Republike BiH do mirnog razdruživanja

Programska deklaracija Stranke demokratske akcije (SDA) koja je usvojena na 7. kongresu ove stranke održanom u subotu 14. septembra 2019. godine, izazvala je mnoštvo reakcija političkih partija u...