Nermin Nikšić (SDP BiH), premijer Federacije BiH, gostovao je 15. jula 2024. godine u emisiji “Crvena olovka” na Alfa TV. Dominantna tema gostovanja bila je poskupljenje električne energije u Federaciji BiH, a pri kraju gostovanja Nikšić se dotakao i budžeta institucija BiH za 2024. godinu.
Razlozi poskupljenja električne energije
Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) na sjednici održanoj krajem juna 2024. godine odobrila je prijedlog Elektroprivrede BiH (EPBiH) kojim će cijena električne energije od 1. augusta ove godine za kategoriju domaćinstva biti povećana za 10,04%, a za kategoriju ostale potrošnje 7,29%.
Razlog za poskupljenje jeste smanjen izvoz struje u 2024. godini, koji je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvom kvartalu ove godine manji za 281,58 miliona KM. Elektroprivreda BiH je u 2023. godini, prema podacima iz korigovanog finansijskog izvještaja za 2023. godinu, imala gubitak od 331 milion KM.
Iako su energetski stručnjaci upozoravali na to da “gubitak u Elektroprivredi BiH nije nastao kao povećanje troškova, nego kao smanjenje prihoda”, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da je za održanje operativne efikasnosti i konkurentnosti Elektroprivrede BiH neophodno vršiti redovno usklađivanje cijena električne energije s porastom cijena proizvodnje i nabavke električne energije kako bi se održavala ekonomski opravdana i održiva cijena.
Upitan da prokomentariše odobreno poskupljenje, za koje je kao član FERK-a glasao i Samir Hadžihuseinović iz SDP-a BiH, Nikšić je ustvrdio da je ovo drugo poskupljenje od 2012. godine.
Ovo je drugo usklađivanje cijena nakon 2012. godine za domaćinstva.
Nermin Nikšić, 15.7.2024.
U Federaciji BiH, električna energija koju isporučuje Elektroprivreda BiH za domaćinstva i privredu poskupjela je 24. marta 2011. godine. EPBiH je tada predložila više varijanti za promjenu cijena, koje podrazumijevaju poskupljenje struje za pojedine kategorije potrošača, a za druge pojeftinjenje. Prije poskupljenja 2011. godine Elektroprivreda BiH mijenjala je cijene električne energije 2007. godine.
Isti iznosi računa za struju?
Nikšić je zatim objasnio kako će za prosječnog potrošača električne energije računi za struju biti istog iznosa.
Svi korisnici socijalne pomoći ostat će na istoj cijeni električne energije ukoliko troše normalnu količinu; neko ko troši kao korisnik socijalne pomoći par stotina maraka električne energije ne može računati na tu pomoć, a svi oni koji su u prosječnoj potrošnji, njihovi će računi ostati isti.
Nermin Nikšić, 15.7.2024.
Prema saopštenju FERK-a sa sjednice održane 28. juna 2024. godine, za cijene električne energije u kategoriji domaćinstva doći će do ukupnog prosječnog povećanja cijena od 10,04%. U kategoriji “Ostala potrošnja” na naponskom nivou 0,4 kWh (kilovolt) ukupna prosječna cijena povećat će se za 7,29%.
Kako se dalje navodi u saopštenju, za kategoriju “Ostala potrošnja” na naponskom nivou 0,4 kWh za kupce I tarifne grupe s priključnom snagom većom od 23 kWh doći će do povećanja ukupne prosječne cijene za 4,78%. Za kupce s priključnom snagom manjom od 23 kWh, odnosno za kupce iz II tarifne grupe, povećanje ukupne prosječne cijene iznosi 9,39%, za III i IV tarifnu grupu povećanje iznosi 10,07%, odnosno 11,07%, dok za V tarifnu grupu iz kategorije “Ostala potrošnja” povećanje ukupne prosječne cijene iznosi 9,13%.
Generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Sanel Buljubašić prethodno je izjavio da u blok-tarifama “za 60 posto građana ne bi trebalo da dođe ni do kakvog povećanja cijene električne energije, a svega nekih tri posto su veliki potrošači. 430.000 domaćinstava ne bi ulazilo u višu kategoriju”.
Kako se navodi na web stranici Elektroprivrede BiH, prijedlog podrazumijeva tri tarife. Prva tarifa – “zelena” – jeste ona u kojoj je potrošnja do 268 kWh mjesečno i trošak prvih 268 kWh, i obračunavat će se po aktuelnom cjenovniku. Trošak od 268 do 1.000 kWh obračunavat će se po cijeni za “plavu” tarifu, što se, prema podacima Elektroprivrede BiH, odnosi na oko 37% kupaca. Potrošači koji prelaze 1.000 kWh mjesečno obračunavat će se po “crvenoj” tarifi.
Najjeftiniji među zemljama regiona?
Nikšić je također ustvrdio da je cijena električne energije u Federaciji BiH, bez obzira na najavljena poskupljenja, ipak najniža u odnosu na ostale države regiona.
Smatramo da je, bez obzira na sve, bez obzira na sva ova poskupljenja, cijena električne energije još uvijek daleko najniža u odnosu na zemlje regiona.
Nermin Nikšić, 15.7.2024.
Prema dostupnim podacima Elektroprivrede BiH, cijena 1 kWh za domaćinstva s jednotarifnim mjerilima bez PDV-a iznosi 0,1346 KM. Za domaćinstva s dvotarifnim mjerilima obračunava se kroz višu i nižu tarifu. Tako cijena 1 kWh električne energije bez PDV-a iznosi 0,1682 KM (0,0869 eura) po višoj tarifi i 0,0841 KM (0,0409 eura) po nižoj tarifi.
Za domaćinstva koja se električnom energijom opskrbljuju putem Elektroprivrede HZHB, u prvoj tarifnoj grupi cijena električne energije bez PDV-a varira od 0,1215 KM do 0,1579 KM za 1 kWh, dok u drugoj tarifnoj grupi varira od 0,0759 KM do 0,1974 KM po utrošenom 1 kWh.
Prema podacima Eurostata, cijena 1 kWh za domaćinstva u drugoj polovini 2023. godine bez PDV-a na Kosovu je iznosila 0,0693 eura (0,14 KM), u Srbiji 0,088 eura (0,17 KM), u Crnoj Gori 0,0799 eura (0,16 KM), dok je u Hrvatskoj 1 kWh iznosio 0,1310 eura (0,26 KM).
Iz navedenog, tačno je da je cijena 1 kWh za domaćinstva s jednotarifnim mjerilima, bez PDV-a, a koja se opskrbljuju putem Elektroprivrede BiH, najniža u odnosu na zemlje regiona, kao i cijena za domaćinstva s dvotarifnim mjerilima po nižoj tarifi. Cijena za domaćinstva s dvotarifnim mjerilima po višoj tarifi viša je od cijene struje na Kosovu i u Crnoj Gori.
Najniži iznos cijena za korisnike/ce Elektroprivrede HZHB i u prvoj i u drugoj tarifnoj grupi jeste niži od zemalja regiona. S druge strane, najviši iznos u prvoj tarifnoj grupi viši je od cijene struje na Kosovu, dok je najviši iznos u drugoj tarifnoj grupi viši od cijena na Kosovu, u Srbiji i u Crnoj Gori.
O izvorima električne energije u Federaciji BiH
Govoreći zašto struja nije poskupjela u dijelovima koje opskrbljuje Elektroprivreda HZHB, Nikšić je ustvrdio da je razlog tome što su izvori električne energije za EPBiH većinom termoelektrane.
Elektroprivreda BiH 60-70% svoje proizvodnje ostvaruje kroz termoelektrane.
Nermin Nikšić, 15.7.2024.
Podaci o elektroenergetskom bilansu Elektroprivrede BiH potvrđuju navedenu Nikšićevu tvrdnju. EPBiH kroz termoelektrane koje koriste ugalj struju generiše u procentu od 64,84%, kroz hidroelektrane i male hidroelektrane u procentu od 31,99%, a kroz vjetroelektrane u procentu od 1,96%.
Nikšić je zatim dodao da Elektroprivreda HZHB struju “proizvodi isključivo 100% iz obnovljivih izvora, iz hidroelektrana i plus nešto vjetroelektrana, eventualno malo solara”.
Kako se navodi u izvještaju FERK-a, u okviru EP HZHB proizvodnja električne energije obavlja se u sedam hidroelektrana: HE Rama, HE Mostar, CHE Čapljina, HE Peć Mlini, HE Jajce I, HE Jajce II i HE Mostarsko blato, i jednoj vjetroelektrani – VE Mesihovina.
Federalni i državni budžeti
Vijeće ministara BiH utvrdilo je početkom jula 2024. godine Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2024. godinu u iznosu 1.355.400.000 KM, što je povećanje za 40 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2023. godinu.
Povodom usvojenog budžeta Nikšić je izjavio da “na osnovu našeg Ustava i zakona”, institucije na državnom nivou mogu funkcionisati s odlukom o privremenom finansiranju, ali da to nije moguće u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
Budžet ništa spektakularno neće riješiti institucijama jer na osnovu našeg Ustava i zakona, na državnom nivou se može funkcionisati cijelu godinu s odlukom o privremenom finansiranju s budžetom kao i prethodne godine. U Federaciji i Republici Srpskoj to nije moguće, jer ako ne usvojite budžet do 31. marta, raspušta se Parlament.
Nermin Nikšić, 15.7.2024.
Članom 16. Ustava FBiH navodi se da ukoliko predsjednik Federacije BiH utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz saglasnost s potpredsjednikom Federacije BiH, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne može biti raspušten u periodu od godinu od njegovog prvog sazivanja.
Predsjednik Federacije raspušta oba doma kad oni ne uspiju donijeti budžet Federacije prije početka budžetske godine.
Član 16. Ustava Federacije BiH
Vlada FBiH je 22. januara 2024. godine na prijedlog Federalnog ministarstva finansija utvrdila Prijedlog budžeta Federacije BiH za 2024. godinu u iznosu 7.474.800.209 KM, a da nije prethodno utvrdila nacrt budžeta, te ga u hitnom postupku uputila Parlamentu FBiH. Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je budžet po hitnom postupku 24. januara, a dan kasnije isto je učinio i Dom naroda.
Pored sporadičnih kritika na rad opozicije i bivšeg saziva Vlade Federacije BiH te hvaljenja sadašnjeg saziva Vlade na čijem je čelu, gostovanje Nermina Nikšića obilježeno je većinom istinitim tvrdnjama. Tvrdnja da je cijena električne energije u Federaciji BiH najniža u odnosu na ostale države regiona djelimično je istinita.
(Istinomjer.ba)