Brojni domaći i strani zvaničnici od momenta imenovanja Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika u BiH tvrdili su da je on nelegalan jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN). Odgovor generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović u tom pogledu otklonio je dileme.
Cvijanović je putem svog zvaničnog Instagram profila 12.7.2023. godine obavijestila javnost da je uputila pismo generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu sa zahtjevom da joj se dostavi dokument, odnosno odluka Vijeća sigurnosti UN-a o imenovanju Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika u BiH. U svom pismu, uz uvjerenje da je to “najbolji način da se razriješe sve dileme oko funkcije Christiana Schmidta i njegove uloge u BiH”, Cvijanovićeva je navela:
Kao predsjedavajuća Predsjedništva BiH, službeno sam zatražila od generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa odluku Vijeća sigurnosti o imenovanju njemačkog diplomate Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH iz 1995. godine.
Željka Cvijanović, 12.7.2023.
Odgovor generalnog sekretara upućen 14.7.2023. godine na Twitter profilu, šest dana kasnije, 20.7.2023. godine, objavio je novinar Ivica Puljić, a prenijeli mediji u BiH.
U svom pismu Guterres je članicu Predsjedništva BiH podsjetio da UN nije potpisnik Dejtonskog sporazuma te da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) relevantno tijelo za imenovanje visokog predstavnika.
Što se tiče civilne provedbe mirovnog rješenja u Bosni i Hercegovini, želim podsjetiti da Ujedinjeni narodi nisu potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma niti su članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, relevantnog tijela za imenovanje visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Dokumenti Vijeća sigurnosti javno su dostupni u Sustavu službenih dokumenata Ujedinjenih naroda na https://documents.un.org.
Antonio Guterres, 14.7.2023.
Međutim, objava Guterresovog pisma bila je povod za nove reakcije i stavove, u prvom redu političara koji dolaze iz RS.
Tako je predsjednik RS Milorad Dodik izjavio da Guterres nije nadležan da tumači Dejtonski mirovni sporazum te da je pitanje u pismu bilo da li je Schmidt imenovan ili ne.
Mi smo samo pitali da kaže je li Schmidt imenovan ili nije. I Schmidt nije imenovan. Vidi se da postoji opasna propaganda protiv Republike Srpske, ali to ne znači da mi nismo u pravu.
Milorad Dodik, 22.7.2023.
Ustvrdivši da Dejtonski sporazum jasno kaže da Vijeće sigurnosti UN-a bira visokog predstavnika relevantnom rezolucijom, te da je tako bilo sve do Schmidta, predsjednik RS postavio je i pitanje da, ako UN nije nadležan, zašto onda raspravljaju u Ujedinjenim nacijama o BiH dva puta godišnje.
Ako je tačno ono što kaže Guterres, onda ćemo tražiti obeštećenje. Razgovarat ćemo sa državama članicama UN-a, jer ispada da UN nisu nadležni za visoke predstavnike. Znamo šta je ovdje radio Paddy Ashdown. Onda je sve bespravno i možemo tražiti obeštećenje.
Milorad Dodik, 22.7.2023.
Cvijanović je u svojoj reakciji osudila Ministarstvo inostranih poslova BiH (MiP) i Misiju BiH pri UN-u, na čijem je čelu Zlatko Lagumdžija, ustvrdivši da njeno pismo Guterresu UN-u nije dostavio MiP, ali da je to pismo dobio Lagumdžija, koji je, kako je rekla, također odbio da ga proslijedi te da je njen kabinet na kraju pismo uspio dostaviti direktno UN-u.
U kontekstu zahtjeva Željke Cvijanović te odgovora koji je stigao iz sjedišta UN-a, ovom prilikom podsjećamo javnost da je Istinomjer niz izjava kako domaćih, tako i stranih dužnosnika u kojima se dovodila u pitanje legitimnost izbora Christiana Schmidta ocijenio neistinitim.
Primjera radi, takve izjave dali su ministar trgovine i turizma u Vladi RS Denis Šulić, zatim aktuelni predsjednik NSRS Nenad Stevandić, predsjednik RS Milorad Dodik, kao i zastupnik u NSRS i potpredsjednik Ujedinjene Srpske Milan Petković.
Govoreći o stranim dužnosnicima, da je Christian Schmidt “nelegalno u BiH” jer ga nije izabralo Vijeće sigurnosti UN-a neistinito je izjavljivao i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, a na sličan način govorio je i ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov.
“Procedura oko njegovog imenovanja nije bila ispoštovana i nije bilo odluke Savjeta bezbjednosti UN-a”, ustvrdio je tako 10.1.2023. godine Kalabuhov, dodajući da je to upravo bila težnja zapadnih zemalja da svaki novi visoki predstavnik dobije saglasnost SB UN-a da bi mogao djelovati.
Da navedene tvrdnje nemaju utemeljenje, Istinomjer je pisao i u svojim analizama te i ovu priliku koristimo da podsjetimo na činjenice u vezi s imenovanjem visokog predstavnika u BiH. Nakon što je krajem maja 2021. godine iz Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC SB) saopšteno da je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko podnio ostavku na tu funkciju, u saopštenju objavljenom na zvaničnoj web stranici Ureda visokog predstavnika (OHR) navodi se da su ambasadori zemalja članica PIC-a SB, s izuzetkom Ruske Federacije, službeno imenovali Christiana Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Upravni odbor se raduje suradnji sa gospodinom Schmidtom, nakon što prvog аugusta 2021. preuzme dužnost visokog predstavnika, kada će ostavka gospodina Inzka stupiti na snagu.
Saopćenje PIC-a SB, 27.5.2021.
U Vijeću sigurnosti UN-a u junu iste godine održana je rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH prilikom koje je predstavnik Rusije u tom tijelu rekao da bi Schmidtov izbor rezolucijom trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti, pozivajući se na raniju praksu, dok su imenovanje Christiana Schmidta podržale SAD, Velika Britanija, Estonija, Norveška i druge zemlje, navodeći da je potvrda Vijeća sigurnosti “poželjna, ali ne i neophodna”.
Da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i izbor Christiana Schwarz-Schillinga za visokog predstavnika 2005. godine, o čemu je Istinomjer također pisao.
U međuvremenu, NSRS je na sjednici održanoj 21.6.2023. godine usvojio Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS kojima je predviđeno da se u Službenom glasniku RS više ne objavljuju odluke visokog predstavnika, a odluka je u Službenom glasniku RS objavljena 9.7.2023. godine.
(Istinomjer.ba)