Nove četiri osobe iz političkog miljea u Bosni i Hercegovini završile su na tzv. američkoj crnoj listi. Uslijedile su njihove reakcije, koje se ne razlikuju od onih koje su iznošene i u vezi s ranijim slučajevima sankcionisanja zvaničnika/ca iz Republike Srpske.
Na zvaničnoj stranici Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija (OFAC) Sjedinjenih Američkih Država 31.7.2023. godine objavljeno je da su na listu sankcionisanih lica uvršteni članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevadnić, predsjednik Vlade tog entiteta Radovan Višković te ministar pravde u Vladi RS Miloš Bukejlović.
“Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u NSRS kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je, pored ostalog, u obrazloženju, a podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove SAD-a Brian E. Nelson njihove postupke okarakterisao je kao ugrožavanje stabilnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima BiH i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.
Brian E. Nelson, 31.7.2023.
Tim povodom oglasio se i State Department, podsjećajući da je prethodno visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt “kao vrhovni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma javno osudio zakon kao neprihvatljivu povredu vladavine prava i napad na ustavni poredak BiH”.
Uprkos akciji visokog predstavnika da poništi zakon, Dodik je potpisao zakon koji je stupio na snagu 7. jula 2023. godine.
State Department, 31.7.2023.
Da je Narodna skupština Republike Srpske 27.6.2023. godine “bezobzirno napala Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine”, izjavili su i iz američke ambasade u BiH, dodavši da su zvaničnici koji su uvršteni na listu omogućili antiustavno i antidejtonsko djelovanje po nalogu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Reakcije sankcionisanih lica ne razlikuju se od onih koje su tim povodom ranije iznesene
Očekivano, uslijedile su reakcije sankcionisanih zvaničnika/ca. Tako je Željka Cvijanović, ustvrdivši, pored ostalog, da sankcije ne doprinose rješavanju nekog problema, već su samo pokazatelj da ne postoji nikakva prava strategija, a ni volja da se zemlja uvede u ustavni red i političku stabilnost, dodala da joj je posebno zanimljiv dio obrazloženja da su sankcije usmjerene isključivo na pojedince, a ne na institucije ili pozicije u vlasti koje oni obavljaju.
Uopšte ne znam kako su to razdvojili, ali sa sigurnošću znam da će moj odnos prema ovim sankcijama u svakom slučaju biti veoma institucionalan.
Željka Cvijanović, 1.8.2023.
Premijer Višković poručio je da “ove sankcije samo potvrđuju da radi dobar posao za Srpsku i da mu je prioritet poštovanje ustavnih nadležnosti Srpske, zaštita institucija, kao i ravnomjeran ekonomski razvoj od Trebinja do Novog Grada”, ustvrdivši da one neće utjecati na njegov dalji rad po pitanju zaštite Republike Srpske, kao i donošenja svih zakonskih i podzakonskih akata u smislu daljeg ekonomskog razvoja i napretka.
Ove sankcije ocjenjujem kao licemjerne jer ja i ostali zvaničnici u Republici Srpskoj u svom radu smo opredijeljeni i djelujemo u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Radovan Višković, 31.7.2023.
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić je na svom Twitter profilu naveo da sankcionisanje od američke administracije smatra odlikovanjem za dosljednost, čestitost, za nepokolebljivost u čuvanju interesa RS, navodeći i da će RS nadživjeti sve sankcije.
Republika Srpska će nadživjeti sve naše je da se borimo da bude jača i da ona nema nikakvu štetu a mi sami ćemo sve da izdržimo.
Nenad Stevandić, 31.7.2023.
Reakcijama se pridružio i ranije sankcionisani predsjednik RS Milorad Dodik, izjavivši da ovakvim uvođenjem sankcija SAD žele da sankcionišu narod.
Naravno, bez obzira na sve, oni ipak žele da sankcionišu ovaj narod. Nisam ja Milorad Dodik ili Željka Cvijanović samo ličnosti, mi smo predstavnici naroda koje je narod birao. Mi kao svi političari svijeta iznosimo naše stavove koje generišemo ili artikulišemo kroz ono što je narodni interes i mi smatramo da jeste to.
Milorad Dodik, 31.7.2023.
Neistinite i proizvoljne interpretacije razloga zbog kojih su SAD uvodile sankcije zvaničnicima u BiH iznošene su i ranije.
Tako je Istinomjer u septembru 2018. godine, nakon što je američka administracija zbog korupcije uvela sankcije tadašnjem zastupniku u Parlamentarnoj skupštini BiH Nikoli Špiriću (SNSD), Dodikovu tvrdnju da je to uradila Ambasada SAD-a u BiH ocijenio neistinitom.
Dvije godine kasnije, istu ocjenu dobila je i tvrdnja predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojše Radmanovića koji je izjavio da je američka administracija donijela odluke o stavljanju jednog broja ljudi na crne liste bez ikakvog razloga i bez ikakvog pravog obrazloženja.
Američko Ministarstvo finansija početkom juna 2022. godine na listu sankcionisanih osoba iz naše zemlje uvrstilo je i tadašnjeg predsjednika FBiH Marinka Čavaru te ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića, pri čemu su iz Instituta za javno zdravstvo RS ovaj potez okarakterisali kao “kaznu za cijeli zdravstveni sistem”. Podsjetivši da se iz sadržaja koji je objavljen na zvaničnoj web stranici američkog Ministarstva finansija nakon uvođenja sankcija Šeraniću može zaključiti da se sankcije odnose isključivo na jednu osobu, a ne na cijeli zdravstveni sistem u RS, Istinomjer je i ovu tvrdnju ocijenio neistinitom.
Nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden u junu 2021. godine potpisao uredbu kojom se proširuje opseg vanrednih mjera u vezi s regionom Zapadnog Balkana, sve veći broj političkih dužnosnika/ca nalazi svoje mjesto na tzv. crnoj listi američke administracije. Do danas, pored posljednjih objavljenih imena, ranije su sankcionisani Milorad Dodik, Nikola Špirić, Alen Šeranić, Marinko Čavara, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) Milan Tegeltija, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić, tužiteljica Tužilaštva BiH Diana Kajmaković, bivši predsjednik PDA Mirsad Kukić, bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, nekadašnji delegat u Domu naroda PSBiH Asim Sarajlić (SDA), o čemu je Istinomjer također detaljno pisao.
Pored pobrojanih, a zbog zloupotrebe ličnih podataka penzionera/ki u korist svoje političke stranke pred Opšte izbore 2018. godine, Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD-a početkom oktobra 2022. godine na listu sankcionisanih visokih dužnosnika u BiH dodao je i bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića (SDA).
Dok raste broj nositelja/ica vlasti na crnoj listi, mogu li rasti i očekivanja o sprovođenju reformi?
Kada se sagledaju trenutni sazivi zakonodavnih i izvršnih vlasti, simptomatična je činjenica da se u RS pod sankcijama američke administracije nalaze osobe koje obavljaju dužnosti predsjednika tog entiteta, premijera Vlade RS i dva ministarstva te prvi čovjek najvećeg zakonodavnog organa u tom entitetu.
Pored toga, kada je u pitanju državni nivo, na američkoj crnoj listi, osim članice Predsjedništva BiH koja se bira iz RS, tu su i aktuelni predsjedavajući oba doma Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić i Marinko Čavara.
Iz Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) pozdravili su mjere koje je poduzelo američko Ministarstvo finansija u cilju, kako je rečeno, jačanja vladavine prava i zaštite ustavnopravnog poretka u Bosni i Hercegovini od drskih pokušaja da se ugrozi rad institucija, kao i stabilnost zemlje i do sada postignute reforme.
Iz OHR-a su na kraju podsjetili da se navedeni postupci dešavaju “u trenutku kada je Bosni i Hercegovini pružena generacijska šansa da napravi konkretne korake ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”.
Upravo o momentumu u kojem su navedene odluke organa NSRS donesene, a u kontekstu evropskih integracija, Istinomjer je pisao u nizu analiza.
Na koji će način u tom smislu utjecati američke sankcije uvedene za četiri visokopozicionirana politička zvaničnika u BiH, još nije poznato. Sudeći po reakcijama sankcionisanih, one upućuju na to da oni ostaju na dosadašnjem kursu.
U međuvremenu, 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU i dalje stoje neispunjeni, a pitanje koje se samo od sebe nameće jeste može li se od osoba s crne američke liste očekivati predan i suštinski rad na reformama koje BiH očekuju u okviru njenog puta ka punopravnoj članici Evropske unije.
(Istinomjer.ba)