Nakon sastanka s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, koji je održan u Sarajevu 22. 6. 2023. godine, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, govoreći o radu Vijeća ministara, izjavila je da je napravljen iskorak kada su odnosi unutar same BiH u pitanju, ali i u kontekstu ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u Evropsku uniju.
Međutim, nakon oprečnih stavova u okviru vladajuće koalicije na državnom nivou po pitanju pristupa ispunjavanju obaveza BiH na njenom evropskom putu, kao i posljednjih odluka institucija u Republici Srpskoj, s pravom se može postaviti pitanje da li će BiH iskoristiti momentum nakon dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u EU.
Kada je riječ o pristupu ispunjavanja 14 prioriteta, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u dva je navrata jasno dao do znanja da je stav političke partije na čijem je čelu da se svi prioriteti prvo dogovore u paketu i tako usvoje, a ne, kako je to u martu prošle godine rekao, “ispunjavaju selektivno”.
Isti stav aktuelni predsjednik Republike Srpske ponovio je i 18. 6. 2023. godine, rekavši pritom da je SNSD sa strankama s kojima je formirao Vijeće ministara dogovorio da se može razgovarati o svih 14 prioriteta u paketu, a ne da neko drugi bira šta njemu odgovara, potvrdivši da je drugačiji pristup za RS neprihvatljiv.
Dodikov pristup je, prije svega, kontradiktoran onome što stoji u preporuci Evropske komisije Vijeća Evrope da našoj zemlji dodijeli kandidatski status, odnosno u njenom Izvještaju o BiH za 2022. godinu, objavljenom u oktobru prošle godine.
U ovim dokumentima iz 14 prioriteta izdvojeno je njih osam koje naša zemlja treba riješiti što prije. Pored ostalih, riječ je o usvajanju izmjena i dopuna postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), usvajanju novog Zakona o VSTV-u i Zakona o sprečavanju sukoba interesa, preduzimanju odlučnih koraka za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala te obavezi da se osigura funkcionisanje na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU.
No, u ovom smislu, a suprotno Dodikovoj tvrdnji, ni pojedini partneri SNSD-a u vlasti na državnom nivou ne podržavaju njegov pristup – naprotiv.
Tako je delegat u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović (SDP BiH) u javnom istupu polovinom juna ove godine, u kontekstu ispunjavanja 14 prioriteta, izjavio da su većina zakona koji se na to odnose spremni u resornim ministarstvima i da “čekaju”.
“Ima jedna priča u kojoj neki od partnera, prije svega SNSD, žele da svi zakoni idu istovremeno u paketu, tako da ovi koji su pripremljeni u određenim ministarstvima navodno čekaju i ostale”, obrazložio je Magazinović, izjavivši da smatra da je to pogrešno te da sve što je spremno treba ići odmah na usvajanje.
Nešto ranije i najviši zvaničnici NiP-a bili su jasnog stava, koji je također oprečan stavovima partnera iz SNSD-a. Tako je predsjednik te stranke i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković početkom marta izjavio da bi do oktobra ove godine “nešto od 14 prioriteta trebalo biti isporučeno”, dok je njegov stranački kolega i delegat u Zastupničkom domu PSBiH Denis Zvizdić bio konkretniji.
Skrećući pažnju da BiH treba da opravda kredibilnost dobijanja kandidatskog statusa te da je važno da naredni izvještaj o BiH bude pozitivan, Zvizdić je najavio da će osam prioriteta izdvojenih u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2022. godinu biti usvojeno do augusta ove godine.
Pored ovakvih, u potpunosti suprotnih stavova nekih od ključnih aktera izvršne i zakonodavne vlasti na državnom nivou kada se radi o dinamici ispunjavanja 14 prioriteta, naziru se i novi problemi.
Ono što također ne ide u prilog stvaranju političke atmosfere i uslova za napredak BiH na njenom evropskom putu jeste i, kako je to iz kancelarije OHR-a okarakterisano, kršenje obaveza iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Unatoč ranijim upozorenjima visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da se ne ide u tom pravcu, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je na sjednici održanoj 21. 6. 2023. godine usvojila Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS. Izmjenama navedenog zakona predviđeno je da se u Službenom glasniku RS više ne objavljuju odluke visokog predstavnika jer on, kako je to rekao predsjednik NSRS Nenad Stevandić, “nema legitimitet”.
“Ovim nacrtom zakona ne može se i neće ostvariti tako pogrešno smišljen cilj”, naveo je Schmidt u svom upozorenju te, podsjetivši da zakoni koje donosi visoki predstavnik imaju isti status kao i zakoni koje donose domaći parlamenti i podrazumijevaju istu ustavnu obvezu objavljivanja, naglasio da oni koji budu učestvovali u donošenju navedene odluke i njenoj primjeni “trebaju biti svjesni da će ploviti u uzburkanim vodama”.
Na istoj sjednici usvojeni su i Zaključci u vezi s neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH iz kojih je jasno da su u najavi nove blokade u funkcionisanju, djelovanju i odlučivanju institucija na državnom nivou.
Između ostalog, u okviru zaključaka “osuđuje se neustavno djelovanje Ustavnog suda BiH, kojim se erodira ustavnopravna pozicija Republike Srpske, a posljedično i ustavna pozicija BiH i svih njenih građana”. Traži se od “svih predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH da iniciraju postupak donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim će se regulisati pitanja organizacije Ustavnog suda, postupka pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka i da iniciraju postupak donošenja Zakona o izboru troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kojim će se propisati da najmanje jednog sudiju bira Narodna skupština Republike Srpske”.
U tački pet, ukoliko se, kako je rečeno, Parlamentarna skupština BiH ogluši o zahtjeve predstavnika Republike Srpske da se pristupi usvajanju zakona o Ustavnom sudu BiH i zakona o izboru sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, pozivaju se “svi predstavnici Republike Srpske da se povuku iz njihovog rada dok se ovi zakoni ne usvoje”.
Svemu su prethodili zaključci NSRS-a iz aprila ove godine, kojima je, kako je tada obrazloženo, zbog odluka Ustavnog suda o 9. januaru kao neustavnom Danu RS te odluke o proglašenju neustavnim više zakona o imovini usvojenih u entitetskom parlamentu, pozvan sudija Ustavnog suda BiH iz RS da podnese ostavku.
Nakon ovih zaključaka, 14.6.2023. godine jedini sudac iz entiteta RS za Radio Slobodna Evropa potvrdio je da se povlači iz Ustavnog suda BiH, odnosno da će podnijeti zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju te da očekuje da ta procedura bude završena do kraja godine.
Kako je javnost 19.6.2023. godine obaviještena putem zvanične stranice Ustavnog suda BiH, razmatrajući “vanredne okolnosti u kojima se Ustavni sud našao zbog političkih pritisaka na potpredsjednika Zlatka M. Kneževića”, Sud je konstatovao, pored ostalog, da se trenutno suočava s najvećom krizom u posljednjih 28 godina postojanja.
Podsjećajući da, u skladu s Ustavom BiH, kvorum u Ustavnom sudu čini većina svih članova Suda, dakle pet sudija, bez obzira na to koje ih je nadležno tijelo izabralo, te da se odluke donose većinom glasova svih članova Suda (pet sudija), iz najveće sudske instance u BiH poručili su da odredbe Ustava BiH ne poznaju mogućnost da Ustavni sud bude u blokadi, odnosno da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti. Imajući to u vidu, Ustavni sud je donio Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH, izbrisavši odredbu člana 39. tih pravila.
U konačnici, iz Suda su na kraju saopštenja podsjetili da Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, kao i NSRS, već deset, odnosno sedam mjeseci nije izvršio svoju ustavnopravnu obavezu i izabrao sudije koji trenutno nedostaju u Ustavnom sudu, čime otežava rad Ustavnog suda.
Tvrdnje o iskoracima u međusobnim odnosima unutar BiH, kao i u pravcu ispunjavanja preuzetih obaveza na evropskom putu naše zemlje, kako sada stvari stoje, nemaju previše utemeljenja.
Suprotni stavovi po pitanju dinamike i načina ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja EK o članstvu BiH u EU, najave kršenja Dejtonskog sporazuma, a posebno zaključci s potonje sjednice NSRS pokazatelj su da je optimizam nakon dobijanja kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU bio kratkog daha te da je pred zemljom, umjesto prijeko potrebnih reformi, još jednom burno i neizvjesno političko razdoblje.
Tekst je prvobitno objavljen u printanom izdanju Magazina Start BiH 30.6.2023. godine.
(Magazin Start/Istinomjer)