Iako prosječna plata u Republici Srpskoj (RS) nije dostigla više puta obećanih 1000 KM do kraja 2019. godine, prvi put od kada postoji ovaj entitet, ona je u aprilu 2020. godine premašila iznos prosječne plate u Federaciji BiH za 6 KM. Rast plata u manjem bh. entitetu nastavljen je i u maju pa je tako razlika u prosječnim neto platama u entitetima, prema posljednjim podacima entitetskih zavoda za statistiku, povećana na 15 KM. Dok nadležni u RS tvrde da su na povećanje plata uticale mjere Vlade RS prema privredi iz prošle godine, podaci pokazuju da je rast plata u javnom sektoru daleko veći od rasta plata u privrednim granama. Analitičari smatraju da se se radi o dugogodišnjem trendu koji posebno dolazi do izražaja u izbornim godinama te da takav sistem nije održiv.
Nakon što su objavljeni zvanični statistički podaci prema kojima se u aprilu prvi put dogodilo da prosječna neto plata u RS pređe iznos prosječne plate u FBiH, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević izjavio je medijima, da je “zahvaljujući primjeni Zakona o podsticajima u privredi Srpske, prvi put prosječna plata u Srpskoj veća nego u Federaciji BiH”.
Prema objavljenim statističkim podacima, prosječna plata u Srpskoj u aprilu ove godine je iznosila 946 KM i za šest KM je veća nego u FBiH. Upravo je primjena ovog zakona, koja je počela 1. jula prošle godine, uticala na ovaj rezultat. Još jednom pozivam privrednike da iskoriste mogućnosti ovog zakona i da 1. jula, kada počinje drugi obračunski period, apliciraju na ime povećanja plata radnika u svojim privrednim društvima.
Vjekoslav Petričević, 22. Juni 2020.
Zakon o podsticajima u privredi RS predložen je krajem maja 2019. godine, usvojen po hitnom postupku u junu, a stupio je na snagu 1. jula iste godine. Kako su pojasnili iz Ministarstva privrede i preduzetništva nako što je Zakon stupio na snagu, ako je početni iznos plate viši od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 70 odsto plaćenih doprinosa na povećanje plate. Ako je početni iznos plate radnika viši od najniže plate u Srpskoj, odnosno 450 KM, ali ne veći od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti od 30 odsto plaćenih doprinosa na povećanje plate. Zakonom je predviđeno da privredni subjekti ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plata u dva obračunska perioda – od 1. januara do 30. juna i od 1. jula do 31. decembra.
Još u jesen 2019. godine najviši zvaničnici u RS najavili su izmjene propisa kako bi se omogućio rast plata i u javnom sektoru. Jedan od onih koji je najavio povećanje plata u više sektora bio je i lider SNSD-a Milorad Dodik.
Ljekari će imati oko 200 KM veću platu. Od Nove godine povećat ćemo plate zaposlenima u obrazovanju, a biće povećanja i oblasti javne uprave tako što ćemo najniže plate povisiti značajnije, a najviše blago, za jedan ili dva posto. Neke plate, koje su bile 400 KM, bit će 600 KM.
Milorad Dodik, 30.09.2019.
Plate u zdravstvenom sektoru u RS povećane su u oktobru 2019. godine, nakon što je krajem septembra iste godine entitetska Vlada usvojila zaključak kojim je ministar zdravlja i socijalne zašite Alen Šeranić ovlašten da sa reprezentativnim sindikatima potpiše odluku kojom se cijena rada u zdravstvu povećava sa 135 KM na 145 KM. Potom je 7. novembra novembra Vlada RS utvrdila, set zakona koji se odnosi na povećanje plata u organima javne uprave, Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, institucijama pravosuđa, osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, visokom obrazovanju, javnim službama i zaposlenima u oblasti kulture; a oni su u NSRS usvojeni krajem istog mjeseca. Također Vlada RS donijela je krajem 2019. godine i odluku da će najniža zarada u ovom entitetu od početka 2020. godine iznositi 520 KM.
Šta pokazuje statistika?
Ukoliko uporedimo zvanične statističke podatke, objavljene na internet stranici Republičkog zavoda za statistiku RS, iz augusta i septembra prošle godine, sa posljednjim objavljenim podacima o visini plata iz maja ove godine, možemo zaključiti da su plate u privrednim sektorima manje od plata u javnom sektoru, kao i da odnos rasta plata u ovim sektorima nije jednak.
U sektoru zdravstva i socijalne zaštite prosječna neto plata u augustu i septembru 2019. godine iznosila je 1.069 KM, da bi prema posljednjim podacima iznosila 1.152 KM. Slična situacija je i u oblasti javne uprave gdje je plata sa 1.173 KM u augustu 2019. godine, porasla na 1.255 KM, dok je prosječna neto plata u sektoru obrazovanja od augusta 2019. godine do maja 2020. godine porasla sa 911 na 973 KM.
Sa druge strane, ako pogledamo iznose plata u privrednim sektorima možemo primijetiti da njihov rast nije bio proporcionalan rastu plata u javnom sektoru, pa je tako npr. prosječna neto plata u oblasti tragovine u maju 2020. godine iznosi 711 KM koliko je iznosila i u septembru 2019. godine. U sektoru poslovanja sa nekrtetninama zabilježen je pad u prosječnim neto primanjima sa 798 KM u septembru 2019. godine na 780 KM u maju ove godine. Plata u oblasti građevinarstva je porasla sa 631 KM na 654 KM, a plate u sličnim odnosima variraju i u oblastima prerađivačke industrije, uslužnim djelatnostima i drugim.
Izvor: RZS , septembar 2019.
Izvor: RZS , maj 2020.
Komentarišući odnos rasta prosječnih plata u RS u javnom i privrednom sektoru ekonomski analitičar Damir Miljević, za Istinomjer kaže da su sve mjere Vlade RS imale uticaja na rast ukupnih prosječnih plata u ovom entitetu, ali da je uticaj povećanja plata u javnom sektoru ipak bio daleko veći: “Iz jednostavnog razloga što su plate u javnom sektoru značajnije veće od plata u privredi i što je čitav fokus vladajućih struktura isključivo na javnom sektoru koji predstavlja glavnu polugu njihovog održavanja na vlasti”.
Miljević dodaje da ovi podaci “samo govore da se i dalje vrši ubrzana preraspodjela društvenog bogatstva povlaštenoj kasti na vlasti i njihovim odanim tajkunima preko javne potrošnje”, kao i da se “podrška kupuje povećanjem plata u javnom sektoru, dok privreda i radnici u njoj postaju sve siromašniji.”
Konsekvenca toga je privreda na staklenim nogama i sve veći odliv radno sposobnog stanovništva u inostranstvo u potrazi za nrmanim životom koji podrazumjeva da se može pristojno živjeti od vlastitog rada što je ovde za zaposlene u privredi već duži niz godina u domenu naučne fantastike.
Damir Miljević, 17. juli 2020.
I u Sindikatu RS smatraju da Zakon o poticajima u privredi RS ne može proizvesti efekte koji su najavljeni, te da je tačno da su prosječne plaće rasle, ali ne kao rezultat primjene ovog Zakona. Kako je za Business Magazine u martu ove godine istakla predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić, “treba uzeti u obzir da su rasle plaće u javnom sektoru i to da je izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, povećan neoporezivi dio dohotka sa 200 na 500 KM mjesečno, čime su se entitetske vlasti odrekle dijela budžetskih prihoda u korist radnika”.
Jedna od mjera koju smo zajedno dogovorili je i Zakon o podsticajima u privredi RS međutim i poslodavci i mi smo imali malo drugačiji pogled na taj Zakon od samog predlagača, ali prosto Zakon je takav kakav jeste i malo toga što smo mi predložili je uvršteno. Ne bih rekla da Zakon djeluje motivirajuće na poslodavce da povećaju plate. Mi sad radimo na prikupljanju podataka i anketiranju privrednih subjekata gdje imamo sindikat i to se privodi kraju. Želimo provjeriti da li je došlo do povećanja plata, da li je svim radnicima povećana plata, u kom iznosu i kojim aktom, da li je to kolektivni ugovor ili ugovor o radu ili neki drugi opšti akt. Naprimjer, ako poslodavac ima 100 zaposlenih, on može povećati platu za 30 radnika ili za pet ili za sve, što nije jasno definisano i daje mogućnost da poslodavac sam odluči kako će povećati platu. Može odlučiti da samo jedan mjesec poveća platu i da naredna tri ne poveća, pa opet četvrti mjesec poveća.
Ranka Mišić, 20. mart 2020.
Koliko su na ukupni rast plata u RS uticale mjere koje su provedene u javnom sektoru najbolje pokazuju statistički podaci iz prošle i ove godine. Iako je u nekim granama privrede došlo do blagog povećanja plata, primjetno je da one i dalje variraju u iznosima manjim od onih u sektorima čije plate su obezbjeđene iz Budžeta. Na pitanje da li je slučajnost da se to dešava u godini u kojoj bi se trebali održati Lokalni izbori, te da li je ovakav sistem održiv, analitičar Damir Miljević kaže kako to odavno nije slučaj, jer je on baziran na konstantnom zaduživanju, “bilo da se iz njega vraćaju stari krediti i obaveze, bilo da se vrše nova zaduživanja koja uglavnom odlaze direktno u potrošnju javnog sektora, a naročito u izbornim godinama po već oprobanom receptu”.
(Istinomjer.ba)