Delagatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i članica HDZ-a BiH Marina Pendeš govorila je dominantno o temi izmjena Izbornog zakona BiH tokom gostovanja na BHT1 20. januara 2022. godine.
U tom kontekstu, Pendeš je najprije izjavila da je neophodno “uvažiti volju Hrvata”, uz konstataciju da je tzv. Herceg-Bosna “unijeta u BiH i to se zna u Daytonu”:
Većina političkih stranaka koji sebe nazivaju probosanskim orijentirani su kako zanemariti, umanjiti doprinos Hrvata u stvaranju BiH. Herceg-Bosna je unijeta u BiH, i to se zna u Daytonu.
Marina Pendeš, 20.1.2022.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je samoproglašena, međunarodno nepriznata paradržava, koja je postojala od 1991. do 1994. godine na tlu Bosne i Hercegovine. Suprotno tvrdnji Pendeš, tzv. Herceg-Bosna nije uopće spomenuta u Dejtonskom mirovnom sporazumu, koji je potpisan u decembru 1995. godine.
Potpisnici Općega okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja, za republiku BiH Alija Izetbegović, za republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuđman i za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Milošević.
Potpisivanju su svjedočili i to potvrdili svojim potpisima, prema redoslijedu potpisivanja, za Predsjedništvo Europske unije Felipe Gonzalez, za Francusku Republiku Jacques Chirac, za Saveznu Republiku Njemačku Helmut Kohl, za Rusku Federaciju Viktor Černomirdin, za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major i za Sjedinjene Američke Države William Clinton.
Istinomjer je ranije neistinitom ocijenio tvrdnju Dragana Čovića, koji je u decembru 2017. godine rekao da je naziv “Herceg-Bosna” “unijet” u Vašingtonski sporazum. Međutim, ni u Sporazumu koji je potpisan 1994. godine, naziv “Herceg-Bosna” se ne spominje. U tekstu sporazuma koji je poslužio kao pravni okvir ustavnog uređenja Federacije BiH, nema ni nacionalnih prefiksa niti naziva “Herceg-Bosna”.
Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), kao i svi građani Republike Bosne i Hercegovine, će, u vršenju svojih suverenih prava, urediti unutarnju strukturu područja s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciji BiH, koji će se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima.
U nastavku izlaganja, Pendeš je ustvrdila da, osim partija okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru BiH (HNS), nije vidjela prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nijedne druge političke partije:
Mi smo uvijek imali proaktivnu ulogu i uvijek smo imali prijedlog izmjena Zakona. Jednu verziju, drugu verziju, razumijete, n-tu verziju i ovu zadnju konačnu verziju, zajedno sa svim strankama političkim HNS-a. Ja nisam vidjela nijedan prijedlog izmjena Zakona od strane drugih političkih stranaka. Znači, mi stalno imamo aktivnu ulogu, imamo prijedlog i svi govore o našem prijedlogu. Krajnje je vrijeme da onda i prihvate taj prijedlog ako nemaju svoj prijedlog.
Marina Pendeš, 20.1.2022.
Međutim, suprotno tvrdnji Marine Pendeš, samo tokom prošle godine, nekoliko stranaka iznosilo je svoje prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH. Tako je predsjednik SDA Bakir Izetbegović 5. jula 2021. godine uputio pismo predsjednicima političkih stranaka zastupljenih u PSBiH s prijedlogom SDA “za implementaciju političkog sporazuma o principima izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH”. U njemu se navode prijedlozi izbora kandidata u Predsjedništvo BiH, Dom naroda PSBiH i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Osim SDA, svoj prijedlog iznijela je i Demokratska fronta (DF). Predsjedavajući Kluba poslanika DF-a u Predstavničkom domu PSBiH Dženan Đonlagić potvrdio je za Fenu 22. jula 2021. godine da je kao član interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavsta BiH tog dana predao prijedlog izmjena Izbornog zakona DF-a, “a koji su, kao Klub zastupnika u PD PSBiH, predlagali još u februaru prošle godine”.
Naša stranka je u septembru 2021. godine predstavila svoje prijedloge promjena Ustava BiH, koje se odnose na “ukidanje Predsjedništva i uvođenje predsjednika te ukidanje Doma naroda”.
Kad je o predsjedniku riječ, on se ne bi birao direktno, nego iz Parlamentarne skupštine. Njegove ovlasti bi bile ceremonijalne. Sva suštinska ovlaštenja koja trenutno ima Predsjedništvo, kakva su naprimjer vođenje vanjske politike ili upravljanje oružanim snagama, bila bi prenijeta na Vijeće ministara. Predsjednik bi imao potpredsjednika koji ne može biti pripadnik istog naroda kao predsjednik ili Ostali ako je predsjednik Ostali. Ono što je jako važno jest da se predsjednik nakon jednog mandata više ne može kandidovati na tu poziciju. Što se tiče Doma naroda, njegovim ukidanjem broj zastupnika u Predstavničkom domu porastao bi na 66. Svaki narod imao bi svoj klub, uključujući i Ostale. Klubovi bi brojali minimalno šest članova, po četiri iz FBiH i po dva iz RS-a. Odluke bi se donosile prostom većinom, uključujući i entitetsku. Mehanizam zaštite vitalnih nacionalnih interesa bio bi riješen na način da svaki klub može uložiti žalbu na bilo koji zakon ako u njemu prepozna ugrožavanje vitalnog interesa naroda koji predstavlja ili Ostalih. Bilo koji drugi klub u roku od sedam dana može izraziti svoje neslaganje s tim. U tom slučaju spor rješava Ustavni sud.
Naša stranka, 27.9.2021.
S obzirom na činjenicu da tzv. Herceg-Bosna nije “unijeta” u BiH “u Daytonu”, te da HNS nije jedini predstavio prijedloge za izmjene Izbornog zakona BiH, Istinomjer izdvojene tvrdnje Marine Pendeš ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)