Gostujući u programu Federalne televizije (FTV), premijer Vlade FBiH Fadil Novalić, govorio je o mjerama koje su u ovom entitetu provođene u cilju smanjenja posljedica na privredu uzrokovanih pandemijom COVID 19.
Novalić je između ostalog iznio tvrdnju da je zakonska mjera pomoći onima koji su imali pad poslovanja od 20% u FBiH, bila manje rigorozna u odnosu na mjere u Sloveniji.
Znate tamo ima jedna odredba da pomažemo onim koji su imali pad poslovanja 20% u odnosu na prethodnu godinu. Mi smo računali da je skoro cijela privreda pala ispod 20% s jedne strane. S druge strane hrvatski zakon je bio na 20% slovenački je bio čak na 50%, dakle još rigorozniji.
Fadil Novalić, 12. septembar 2020.
Istu tvrdnju Novalić je ponovio i u programu BHT-a deset dana kasnije.
To nije velik pad (20%). Nije to neki uvjet koji je težak. Na kraju krajeva u Hrvatskoj je bio 20%, u Sloveniji je bio 50%.
Fadil Novalić, 22. septembar 2020.
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, nastalih uslijed pandemije korona virusa u FBiH, tzv. “Korona zakon” usvojen je u Domu naroda FBiH 4. maja ove godine. Članom 4., stavom 2 ovog Zakona definisani su uslovi za subvencioniranje doprinosa za zaposlene:
(2) Poslovni subjekti iz člana 2. tačka a) ovog zakona imaju pravo na subvencioniranje doprinosa u skladu sa ovim zakonom u iznosu 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom počevši od obračuna i isplate bruto plaće za april 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće. Subvencioniranje doprinosa za svakog zaposlenog vrši se na način da se za penziono-invalidsko osiguranje usmjerava 135,70 KM, za zdravstveno osiguranje 97,35 KM i za nezaposlenost 11,80 KM, ukoliko u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni promet u istom mjesecu 2019. godine.
Vlada FBiH, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, Član 4, Stav 2
Ovaj Zakon prestao je da važi 31. jula ove godine, a novi paket mjera nije usvojen iako se o njemu govorilo još krajem aprila, kada je premijer Novalić delegaciju Kantona Sarajevo informisao da Federalna vlada užurbano radi na drugom paketu ekonomskih mjera. U to vrijeme ni prvi Zakon nije bio usvojen u Domu naroda.
Novalić je o drugom paketu mjera govorio i u augustu, najavivši ga za septembar ove godine.
Nakon Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, Vlada FBiH priprema i drugi set ekonomskih mjera za stabilizaciju privrede.Uspostavljen je Garancijski fond pri Razvojnoj banci Federacije BiH, usvojen je Program ekonomske stabilizacije i oporavka, a sljedeći korak je pojedinačno pomaganje najpogođenijih sektora privrede. Mi već na tome radimo. Opredjelili smo se da u ovoj drugoj fazi podrške idemo ciljano na pomoć pojedinim oblastima privrede koje su najviše pogođene. U pripremi je zakonska regulativa kojom planiramo direktno pomoći turistički sektor sa iznosom od 20 do 30 miliona KM, a koja bi trebala biti donesena u septembru. Potom na isti ili sličan način planiramo direktnu pomoć i za ostale pogođene sektore, kao što je recimo prijevoznički, ali i drugi sektori koji bilježe najveću pogođenost ovom pandemijom.
Fadil Novalić, 14. august 2020.
Slovenija, koju je kao primjer rigoroznijih uslova za ostvarivanje prava na subvencije naveo premijer Novalić, mnogo prije je započela sa provođenjem mjera za suzbijanje posljedica pandemije. Kako je nedavno izjavio premijer ove zemlje Janez Janša, Slovenija je do početka septembra usvojila četiri paketa ekokonomskih mjera za suzbijanje negatvnih posljedica pandemije po ekonomiju.
Već u prvom paketu, kako je navedeno u izvještaju Evropske komisije o mjerama provedenim u Sloveniji objavljenom još u aprilu ove godine, među brojnim mjerama koje su u to vrijeme bile na snazi našla se i ona pod nazivom: “Subvencije na plaće i izuzeće od plaćanja svih socijalnih doprinosa za osiguranje (mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, roditeljski doprinos i doprinos ozljedama na radu)”.
U izvještaju je navedeno da su slovenske vlasti obrazložile kako poslodavci ovaj vid subvencija moraju opravdati potvrdom pada prihoda većeg od 10% u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Isto je navedeno i u “Zakonu o interventnim mjerama za suzbijanje epidemije COVID-19 i ublažavanje njezinih posljedica na građane i gospodarstvo (ZIUZEOP)”, objavljenom na web stranici Vlade Slovenije.
Pravo na mjeru imaju oni poslodavci za koje se procjenjuje da će prihodi pasti za više od 10% u 2020. godini uslijed epidemije. Ako nisu poslovali u cijeloj 2019. ili 2020. godini, i ti poslodavci imaju pravo na mjeru , čiji će se prosječni mjesečni prihod u 2020. godini smanjiti za više od 10% zbog epidemije u odnosu na prosječni mjesečni prihod u 2019. Ako nisu poslovali u 2019. godini, na mjeru će imati pravo i oni poslodavci čiji će prosječni mjesečni dohodak u 2019. godini smanjena za više od 10% u 2020. godini zbog epidemije u odnosu na prosječni mjesečni prihod u 2020. godini do 12. ožujka 2020. Ako uvjeti navedeni u ovom stavku nisu ispunjeni prilikom podnošenja godišnjih izvještaja za 2020. godinu, korisnik će naknadno vratiti sredstva primljena u okviru mjere.
Vlada Slovenije, ZIUZEOP, 10. april 2020.
Ova mjera ostala je na snazi i kasnije.
Osim što je slovenski Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica kompleksniji i obuhvata mnoštvo segmenata, jasno je da tvrdnja Fadila Novalića, da je slovenački paket mjera podrazumijevao da poslodavac za ostvarenje subvencija mora dokazati pad prihoda od 50%, nije istinita.
Sa druge strane, prema informacijama objavljenim na zvaničnoj web stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, u ovoj zemlji nije usvajan poseban zakon za suzbijanje negativnih posljedica pandemije COVID 19 u kom su definisani uslovi za subvencije za doprinose, ali su donošene mjere poput moratorija na porezne obaveze, osigurani su povoljni krediti ali i usvajane mjere za očuvanje radnih mjesta. Posljednje su objavljene na web stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Više o mjerama koje su u Hrvatskoj usvojene još u aprilu pročitajte OVDJE.
S obzirom na to da slovenački Zakon o suzbijanju negativnih posljedica pandemije nije bio rigorozniji u odnosu na onaj usvojen u FBiH, niti je Hrvatska uopće imala slično zakonsko rješenje, nego je donosila posebne pakete mjera, Istinomjer će Novalićevu tvrdnju sa početka teksta ocijeniti kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)